Zoonotski potencijal parazita pasa i mačaka

Paraziti predstavljaju organizme koji žive na račun drugog živog organizma – domaćina. Naučnici smatraju da imaju dokaze parazitizma koji datira otprije 512 miliona godina. Grupa brazilskih naučnika tokom 2020. godine objavila je prvi izvještaj o fosilnim parazitima sačuvanim unutar vaskularnih kanala dinosaura koji je živio na planeti zemlji prije 80 miliona godina.

Paraziti su sa nama i u 21. stoljeću i svojim velikim potencijalom za prenošenje, prevalencom, te patogenim djelovanjem, mogu uzrokovati bolesti tokom cijele godine i negativno uticati na zdravlje životinja i ljudi.

Izmet pasa predstavlja važan faktor zagađenja, jer se ne uklanja redovno. Patogeni u izmetu pasa mogu kontaminirati hranu, te biti izvor infekcije. Osim direktnog kontakta sa životinjama, ljudi se mogu infestirati i preko kontaminiranog tla ili biljaka, unoseći razvojne oblike parazita direktno, hranom ili vodom.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2020. godine (WHO), više od 1,5 milijardi ljudi u svijetu je zaraženo parazitima koji se mogu prenijeti preko tla. Kontaminacija tla i biljaka parazitima i razvojnim oblicima parazita može biti ozbiljan javnozdravstveni problem, jer se jaja i larve parazita mogu održati i do sedam godina u tlu, a na površinama biljaka i do pet mjeseci.

Istraživanje provedeno na području Zeničko-dobojskog kantona iz 2017. godine pokazalo je da je čak 78,3 posto uzoraka zemljišta bilo pozitivno na razvojne oblike parazita.

Kroz historiju ljudskog roda, pas kao prva pripitomljena životinja gotovo je neizostavan dio čovjekove svakodnevnice. Psi, kao i mačke preuzimaju različite uloge u našim životima u vidu zaštite, druženja, psihoterapije i dr.

Pored njihove privrženosti i brojnih benefita u svakodnevnom životu, predstavljaju i glavni izvor parazitarnih oboljenja od kojih su brojna zoonotskog karaktera (prenose se sa životinja na ljude). Psi i mačke mogu biti domaćini oko 300 vrsta parazita, u Bosni i Hercegovini su do 2019. ustanovljene 32 vrste endoparazita, od kojih više od polovine mogu parazitirati kod čovjeka.

Podaci sa područja Zenice iz 2019. godine govore da je od ukupnog broja ispitanih uzoraka izmeta pasa, 65,18 posto bilo pozitivno na razvojne oblike parazita zoonotskog karaktera .

Sami psi, domaćini su za više od 60 vrsta gastrointestinalnih parazita.

Toksokaroza predstavlja zapostavljenu parazitsku zoonozu koja pogađa milione pedijatrijske i adolescentske populacije širom svijeta, posebno u siromašnim zajednicama. Ovaj okrugli crv predstavlja tihu prijetnju sa progresivnim uticajem na javno zdravlje.

Centar za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC) SAD procjenjuje da je između milion i tri miliona ljudi zoonotski zaraženo larvom migrans svake godine.

Patogeno djelovanje zoonotskih parazita na organizam čovjeka zasniva se na mehaničkom i toksičnom djelovanju. Moguće kontraindikacije su bolovi u stomaku, mišićima i zglobovima, nervna uznemirenost, glavobolja. Nisu isključene moguće resipiratorne smetnje, promjene krvne slike i oštećenja oka u slučaju okularne larve migrans.

Planiranje, nadzor i kontinuirani monitoring populacija pasa i mačaka i parazitarnih oboljenja nisu uhodana praksa. Problem proizilazi i iz nedovoljne zainteresovanosti i edukovanosti stanovništva, vlasnika i držalaca životinja.

Posljednjih godina, na prostoru grada Zenica, zabilježen je veliki porast lutalica. Povećan broj pasa lutalica u urbanom dijelu grada, blizak kontakt sa vlasničkim psima, neadekvatna i neredovna upotreba antiparazitika te promjene klime predstavljaju idealne uslove za prijenos i širenje parazitarnih oboljenja.

Takvi uslovi mogu predstavljati velike probleme za javno zdravlje. Projekti sterilizacije i otvaranje azila za pse jednim dijelom je smanjio broj samih pasa na ulicama, ali kontinuirani monitoring parazitarnih oboljenja i kontaminiranosti tla javnih površina grada nije postao praksa.

PREVENTIVNE MJERE ZA VLASNIKE ŽIVOTINJA

• Dobra lična higijena, redovno pranje ruku nakon kontakta sa kućnim ljubimcima i prije konzumiranja hrane.
• Smanjiti izloženost djece potencijalno kontaminiranim sredinama.
• Edukacija djece o opasnostima i važnosti lične higijene u pristupanju sa životinjama i ponašanju u vanjskoj sredini.
• Pokupiti feces vašeg psa sa javnih površina.
• Nošenje rukavica pri radu u vrtu.
• Pranje sirovog voća, povrća i gljiva prije jela.
• Ne hraniti pse i mačke klaoničkim otpadom.
• Kontrola i eliminacija vektora.
• Redovno čišćenje fecesa kućnih ljubimaca kako bi se smanjila zagađenost okoline infektivima stadijima parazita.
• Ne odlagati feces ili iskorišteni pijesak za mačke u otpad koji se može reciklirati.
• Redovna njega dlake ljubimaca kako bi se smanjio rizik od kontaminacije dlaka jajima.
• Mijenjanje i skidanje cipela radi sprječavanja kontaminacije domaćinstva.
• Korištenje repelentnih sredstava u vidu ogrlica ili spot on preparata.
• Štenad treba rutinski čistiti od parazita, počevši od druge sedmice starosti. Postupak se ponavlja svake dvije sedmice, sve dok životinje ne navrše četiri do osam sedmica starosti kada se stavljaju na mjesečni preparat sa efektivnim učinkom protiv parazita.
• Prenatalna infestacija se ne javlja kod mačića, te tretman može početi već od treće sedmice starosti. Postupak se ponavlja svake dvije sedmice, zatim prelazi na mjesečne tretmane sve do šest mjeseci starosti.
• Učinkovitost početnih tretmana, uz redovnu upotrebu antiparazitika potrebno je nadzirati kroz redovne laboratorijske preglede fecesa, dva do četiri puta u prvoj godini i nekoliko puta godišnje nakon toga, u zavisnosti od starosti životinje i njenoj prethodnoj historiji bolesti.

Kontrola parazita, parazitskih i zoonotskih oboljenja uz propisanu zakonsku regulativu postizala bi se zajedničkim djelovanjem veterinarskih i javnozdravstvenih ustanova i stručnjaka uz kontinuirano planiranje i monitoring različitih kategorija populacija pasa i mačaka, uz uspostavu profilaktičkih mjera te primjenu savremenih dijagnostičkih metoda.

Profilaksa mora biti zasnovana na zbrinjavanju pasa bez vlasnika, redovnom upotrebom odgovarajućih antiparazitika, redovnim koprološkim pretragama, neškodljivom uklanjanju konfiskata unutarnjih organa domaćih životinja, uspostavljanju i održavanju odgovarajućih zoohigijenskih mjera, kontroli kretanja životinja te kontinuiranoj edukaciji stanovništva, vlasnika i uzgajivača životinja. U cilju održavanja jednog zdravlja, zaštite nas i naših kućnih ljubimaca, važno je razumjeti da zdrava okolina, zdrave životinje znače i zdrave i sigurne ljude.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane u seriji tekstova promovira “Jedno zdravlje” (One health), jedinstveni pristup problematici zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja. U seriji članaka stručnjaci Instituta će govoriti o najznačajnijim pojavama, bolestima i iskušenjima kojima se suočava zdravlje ljudi u savremenom društvu.