Zakonske obaveze i potencijalne mogućnosti zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla na području ZDK

Zakonska regulativa u BiH koja uređuje oblast upravljanja nus-proizvodima i otpadom životinjskog porijekla je u dobroj mjeri usklađena sa propisima Evropske unije (EU). U dokumentu pod nazivom “Strategija upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u Bosni i Hercegovini sa akcijskim planovima“ (za period 01.01.2019 – 31.12.2023 godine), izrađenim u okviru projekta „Tehnička pomoć u upravljanju nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u Bosni i Hercegovini”, kojeg je finansirala EU a provodio EPRD konzorcijum, definisane su neusklađenosti u zakonskim propisima i predviđeno je usklađivanje dijela zakonske regulative sa onom u EU.

Zakonom o veterinarstvu (“Službeni glasnik BiH“, broj: 34/02; “Službene novine FBiH“, broj: 46/00; “Službeni glasnik RS“, broj: 75/17), Zakonom o zaštiti okoliša (“Službene novine FBiH“, broj: 15/21), Odlukom o nusproizvodima životinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani ljudi (“Službeni glasnik BiH“, broj: 19/11), Pravilnikom o utvrđivanju veterinarsko zdravstvenih uslova za odlaganje, korišćenje, sakupljanje, prevoz, identifikaciju i sljedivost, registracjiu i odobravanje pogona, stavljanje na tržište, uvoz, tranzit i izvoz nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda koji nisu namijenjeni ishrani ljudi (“Službeni glasnik BiH“, broj: 30/12), Pravilnikom o uslovima koje mora ispunjavati objekat i mjesto za sakupljanje i neškodljivo uništavanje životinjske lešine, konfiskata i proizvoda životinjskog porijekla namijenjenog utilizaciji i prijevozno sredstvo namijenjeno za njihovo sakupljanje i prijevoz (“Službene novine FBiH“, broj: 3/19), kao i drugim zakonskim i podzakonskim aktima riješeno je danas pitanje upravljanja otpadom životinjskog porijekla u BiH i FBiH, pa tako i u ZDK.

Pored propisane zakonske regulative, FBiH je usvojila i nekoliko referentnih dokumenata pod nazivom Najbolje Raspoložive Tehnike (NRT), kojima se daju preporuke za pravilno, ekonomično i po zdravlje ljudi i okoliša najmanje štetno, postupanje sa otpadom životinjskog porijekla, kao i preporuke za smanjivanje i minimiziranje emisija iz pogona i postrojenja u okoliš. Tehničke upute o NRT-ima pripremljene su za slijedeće sektore prehrambene industrije i poljoprivrede: klaonice krupne stoke, prerada mesa, uzgoj i prerada ribe, prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda, prerada voća i povrća i proizvodnja piva.
Prema tome, može se zaključiti da BiH ima odgovarajuću zakonsku regulativu, koja je u dobroj mjeri usklađena sa regulativama EU. Sasvim je sigurno da će jedan manji broj zakona i zakonskih podakata morati proći reviziju i izmjene, kako bi se isti u potpunosti usaglasili sa regulativama EU.

Da bi se ispunili svi evropski standardi i ispoštovala postojeća zakonska regulativa u BiH, neophodno nam je postojanje visoko razvijene svijesti o uticaju otpada i nusproizvoda životinjskog porijekla na javno zdravlje, zdravlje životinja i okoliša u cjelini, neophodni su nam i ljudski resursi u privatnom i javnom sektoru koji se mogu baviti ovim kompleksnim pitanjima, te jasno definisan model finansiranja za sakupljanje, prijevoz, postupanje, obradu, preradu, skladištenje i zbrinjavanje otpada i nusproizvoda životinjskog porijekla.

Osnovni cilj upravljanja otpadom životinjskog porijekla je zaštita zdravlja ljudi i životinja, kao i zaštita okoliša. Upravljanje otpadom se zasniva na prethodno opisanim načelima, od kojih je načelo hijerarhije upravljanja otpadom ključno u određivanju redoslijeda prioriteta upravljanja otpadom. Proizvođač otpada je dužan da obezbjedi primjenu načela hijerarhije upravljanja otpadom, ali to nije moguće ako nadležni organi, bilo na nivou lokalne administracije ili države, ne obezbijede odgovarajuće kapacitete i resurse. Trenutno ne postoji uspostavljen sistem upravljanja nusproizvodima i otpadom životinjskog porijekla u Bosni i Hercegovini, pa tako ni i u Zeničko-dobojskom kantonu.

Ekonomski održiv i efikasan sistem upravljanja otpadom životinjskog porijekla treba obuhvatiti projektovanje i izgradnju sve potrebne infrastrukture, najmanje jednog objekta za neškodljivo uklanjanje otpada životinjskog porijekla, te pratećih regionalnih objekata-sabirališta koja bi predstavljala transfer stanice u kojima se otpad samo prikuplja, te nadalje odvozi na preradu do centralnog objekta za zbrinjavanje. Centralni objekat treba biti otvorenog tipa, koji će imati pravo i ovlasti da može preuzimati otpad životinjskog porijekla sa podruĉja cijele BiH (obzirom na ekonomsku opravdanost investicija), te treba ispunjavati sve propisane zahtjeve EU legislative. Uz ovaj objekat, potrebno je uspostaviti mrežu objekata odnosno sabirališta po regionima (najmanje 6-8 sabirališta, a od toga najmanje 3 u FBiH), sa tzv. temperaturnim režimom ili sa hlađenim kontejnerima, u regionima udaljenim od centralnog objekta. Ova sabirališta mogu se locirati i u okviru regionalnih centara za upravljanje otpadom (RCUO), bilo za potrebe jednog ili više kantona, a u zavisnosti od stvarnih potreba na terenu. Radi optimalnog funkcioniranja, regionalna sabirališta trebaju raspolagati jednim vozilom (sa rashladnim sistemom).

Najbolji način za bezbjedno uklanjanje i zbrinjavanje otpada iz primarne proizvodnje, odnosno uzgoja životinja, kao i uginulih životinja, zatim iz pogona za proizvodnju mesa i proizvoda od mesa kao i drugih pogona u kojima se generiše otpad životinjskog porijekla, jeste upravo njegovo sakupljanje i iskorištavanje za proizvodnju hrane za životinje, hemijsku industriju ili pogonsko gorivo, u zavisnosti od vrste i strukture sirovina i njihove kategorizacije, tehničkom preradom u specijalnim pogonima sa savremenom opremom i tehnologijom, a potom zbrinjavanje na okolinski prihvatljiv način u cilju zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Objekti za preradu otpada životinjskog porijekla se tretiraju dvojako:
• kao proizvodna jedinica u službi zaštite okoliša i
• kao mogući zagađivači iste.

Pravilno rješavanje bezbjednog uklanjanja i zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla može se sagledati sa tri ključna aspekta koji moraju da ispune tehnološka rješenja uklanjanja i zbrinjavanja ovog otpadnog materijala odgovarajućim tretmanom i to sa:
1. veterinarsko-zdravstvenog aspekta,
2. aspekta zaštite okoliša i
3. ekonomskog aspekta.

Moguće metode, odnosno tehnike i postupci za tretman i konačno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla koje se primjenjuju u praksi u svijetu su:
1. Insineracija i ko-insineracija (spaljivanje i ko-spaljivanje);
2. Rendering;
3. Alkalna hidroliza;
4. Proizvodnja bioplina (anaerobna digestija) i
5. Kompostiranje.

Za uspostavljanje sistema upravljanja otpadom životinjskog porijekla, neophodno je identifikovati izvore i puteve ovog otpada, te izvršiti analizu postojećih praksi upravljanja otpadom.
Identifikacija izvora i puteva otpada i trenutnog postupanja sa otpadom u ZDK je neophodna kako bi se odredili i izabrali najadekvatniji postupci i tehnike upravljanja otpadom životinjskog porijekla, te unaprijedile i uskladile postojeće prakse.

Ciljevi sistema upravljanja otpadom životinjskog porijekla su obezbjeđivanje uslova za:
1. Upravljanje otpadom životinjskog porijekla na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi, životinja i okoliša;
2. Utilizaciju, odnosno maksimalno iskorištavanje otpada životinjskog porijekla;
3. Praćenje stanja otpada životinjskog porijekla;
4. Razvijanje svijesti o upravljanju i mogućem korištenju otpada životinjskog porijekla kao sirovine za dalju preradu, proizvodnju energije i drugih korisnih proizvoda.

Treba naglasiti da trenutno ne postoji uspostavljen sistem upravljanja nusproizvodima i otpadom životinjskog porijekla u BiH, pa tako ni i u ZDK. Također, treba navesti i da u ZDK, u odnosu na druge kantone, funkcionišu dva postrojenja za tretman i zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla, u sastavu firmi BROVIS d.d. Visoko i ALBA Zenica doo Zenica.

Ukoliko želite znati više o metodama zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla, kao i o visini investicije za pojedine metode preporučujemo Vam da detaljno proučite Studiju u prilogu.

Projekat: “Promocija adekvatnog zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla i mapiranje lokacija divljih deponija otpada životinjskog porijekla na području Zeničko-dobojskog kantona“, sufinansiran je sredstvima Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.

STUDIJU MOŽETE PREUZETI OVDJE

Rusmir Goletić DVM; Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica – Veterinarski zavod