Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antimikrobna…
Uoči Svjetskog dana bez duhanskog dima – udišemo 5.300 dokazano štetnih tvari
Povodom 31. maja, Svjetskog dana bez duhanskog dima, institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) se oglasio informacijom kojom se navodi niz zdravstvenih razloga zbog kojih bi pušači trebali da prihvate i primjene slogan ovogodišnje kampanje Svjetske zdravstvene organizacije, “Izaberi zdravlje, ne duhan”. istaknuto je da pušenje nije samo loša navika – ono je jedan od najznačajnijih javno-zdravstvenih problema današnjice.
– Pušenje u najširem smislu označava aktivnost udisanja dima biljki koje se koriste za tu namjenu. Ovaj pojam se najčešće koristi kada se misli na korištenje duhanskih proizvoda u vidu cigara, cigareta, lula, nargila i slično, ali duhanski proizvodi mogu se konzumirati i na drugi način, npr. žvakanjem. Bez obzira na koji se način koristi, duhan je veoma štetan po organizam, ističe doc.dr. Nino Hasanica, stručni saradnik u Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Sadrži i radioaktivne materijale
Kako se navodi u saopćenju iz INZ, duhan sadrži više od 7.000 različitih tvari, od kojih je za oko 5.300 dokazano da su štetne, a neke od njih su arsen, od davnina poznat kao vrlo jak otrov, kadmij, koji se nakuplja se u jetri, bubrezima i kostima, a može se zadržati u organizmu i do 30 godina, olovo, koje je klasični hronični otrov koji negativno utiče na svaki sistem u tijelu, a najosjetljiviji je centralni nervni sistem, te formaldehid, koji je vrlo otrovan bezbojan plin.
Uz njih, u duhanu se nalaze i rastvaranju korištenjem duhana, i radioaktivni Polonij-210, koji se taloži u plućima, jetri, bubrezima, a posebno u koštanom tkivu, berilijum, povezan sa nastankom karcinoma pluća, nikotin, koji se povezuje sa stvaranjem ovisnosti, te katran, koji mehanički oštećuje pluća zbog naslaga nastalih vremenom, a i zbog hemijskog sastava ovih naslaga.
– Mnogo je zdravstvenih komplikacija i stanja koje je moguće povezati sa ovom navikom. Osim karcinoma pluća, usne šupljine, grla i jednjaka, sa konzumacijom duhanskih proizvoda moguće je povezati razne bolesti srca i krvnih sudova, reumatodini artritis, neke vrste leukemija, te hronične bolesti, npr. dijabetes. Procjenjuje se da godišnje u Evropi od stanja koja se mogu povezati sa pušenjem umre 1,2 miliona ljudi. Statistički posmatrano, smrtnost uzrokovana pušenjem je pet puta veća od smrtnosti uslijed saobraćajnih nesreća, ubistava i samoubistava, ističe Hasanica.
Utjecaj nargile
Sva dosadašnja istraživanja o uticaju nargile na zdravlje ljudi, izvještavaju o štetnim efektima po zdravlje ljudi, najviše na pluća i mozak.
– Rezultat upotrebe nargile može biti hronični bronhitis, upala pluća, gubitak imuniteta, infekcija bacilom tuberkuloze itd. Neophodno je precizno specificirati sastav nargile, zabraniti korištenje maloljetnicima, te informisati javnost o njenoj štetnosti. Nargilom se unosi nikotin koji stvara ovisnost, ugljen-monoksid, te niz drugih štetnih supstanci. Prestanak djelovanja supstanci iz nargile izaziva simptome apstinencije, glavobolju, manjak koncentracije, pažnje, napetost, agresivnost, neraspoloženje, depresiju, navode iz INZ.
Primjer Zenice
Prema analizama podataka anketa, 28 posto učenika puši cigarete stalno ili ponekad, a 37 posto konzumira nargilu stalno ili ponekad. Najdramatičnije je da četiri petine učenika nema nikakvih problema prilikom kupovine duhanskih prerađevina. Kao najčešći razlozi konzumiranja cigareta među učenicima su navedeni opuštanje i prihvatanje od strane društva, dok su najčešći razlozi konzumiranja nargile užitak, prihvatanje od strane društva i uživanje u mirisu. Najčešća mjesta konzumiranja duhanskih prerađevina su školski WC, prostori iza škole i prostori izvan škole (nargila). Od ukupnog broja učenika koji ne puše, četvrtini učenika ne smeta boraviti gdje se puši, a u anketama provedenim u zeničkim školama od strane Instituta mnogi učenici izjavljuju da su na konzumiranje bili prinuđeni da bi bili prihvaćeni od strane društva.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica