Završava se monitoring polena za 2024. godinu na području Zenice. U ovom posljednjem izvještaju evidentirano…
Tešanj: Izvještaj o ispitivanju alergenog polena u zraku od 29.03. do 04.04. 2023. godine
Proteklu sedmicu obilježile su niske dnevne temperature sa mjestimičnim sniježnim padavinama, što je značajno uticalo na koncentraciju polena u zraku evidentiranih biljnih vrsta.
Zabilježena je visoka koncentracija polena iz porodice Cupresaceae/Taxaceae (tise i čempresi) čiji polen ima umjerenu alergenost na ljudski organizam i to na dan 31.03.2023. godine.
Prisutnost polena ostalih drvenastih biljnih vrsta zadržala se na nivou niskih do umjerenih koncentracija.
Evidentno je da se bliži završetak prisustva polena lijeske, johe, jasena u zraku na području Tešnja, a da će u narednom period provladavati polen breze (Betula), graba (Carpinus), a počinje i polinacija hrasta (Quercus).
Početak ovogodišnje sezone peludi breze bio je malo neravan zbog vremenskih uvjeta. Unatoč činjenici da je većina biljaka već spremna za cvatnju i čak je počela ispuštati polen, vršna opterećenja još nisu zabilježena. Toga u širem okruženju neće biti ni sljedećih dana, a očekuju se tek umjerena opterećenja. Neki ljudi koji su alergični na polen breze mogu doživjeti intenzivniji stres križne reakcije zbog cvjetanja običnog graba i crnog graba
U urbanim sredinama platani će uskoro biti spremni za cvjetanje i mogu izazvati dodatni alergijski stres od sljedećeg razdoblja lijepog vremena.
Imajući u vidu da polen breze spada u kategoriju visoko alergenih biljnih vrsta donosimo preporuke o pripremi organizma
Kako pripremiti organizam na povećano prisustvo polena breze
Predviđanja za narednu sedmicu su povećane koncentracije polena breze koja u mjesecu aprilu ima najveći intenzitet cvatnje. Polenova zrnca breze su lagana, a nošena vjetrom mogu se prenjeti na udaljenost više od 100 km. Alergenski značaj polena biljaka iz porodice Betulaceae je u tome što stabla proizvode vrlo veliku količinu polena koji se vjetrom vrlo brzo prenosi do respiratornih puteva. Najveći dio polena, oko 90%, ostaje na mjestu otpuštanja.
Najčešći simptomi alergija gornjeg disajnog sistema su:curenje vodene sekrecije nosa-rinoreja, kihanje 2 do 20 puta, začepljenost nosa, svrbež nosa, često se javlja i iritacija očiju, suhi i nadražajni kašalj, ponekad i otežano disanje koje može da pređe i u astmu.
Preporuka je zaštititi sluznicu nosa, primjenom preparata za nos na bazi ektoina, u težim slučajevima uz savjet ljekara primjena topikalnih kortikosteroida i topikalnih antihistaminika koji se apliciraju direktno u nos ili kapaju u oči te primjena oralnih antihistaminika.
Preporuka je i nošenje maske pri izlasku iz kuće, pranje kose svaku večer jer se polenova zrna skupljaju na vlasima kose. Izbjegavati boravak u prirodi kada je polinacija najveća, a to je period u jutarnjim satima.
Ono što je jako bitno naglasiti jeste da se sve češće otkriva takozvana križna reakcija između alergije na polen i određenog voća i povrća. Povezuje se križna reakcija alergija na polen breze s alergijom na jabuku, mrkvu, kivi, celer, trešnju, krušku i krompir. Simptomi nakon konzumiranja sirovog voća i povrća su od bezazlenog kašljucanja do laringospazma što zahtjeva hitnu intervenciju. Preporuka je da se navedeno voće i povrće smije konzumirati termički obrađeno.
Osobama alergičnim na polen se uz obaveznu medikamentoznu terapiju, preporučuje jačati imunitet različitim antioksidansima sa posebnim akcentom na vitamin C u kombinaciji sa Ca jer vitamin C potiču razgradnju histamina koji nastaje tokom alergijske reakcije, a izaziva simptome poput suzenja očiju, oticanja sluznice.
Veoma je važna redovna ljekarska kontrola i redovno uzimanje preporučenih lijekova.
U narednoj tabeli daje se prikaz alergenosti polena biljnih vrsta koje su predmetom monitoringa za područje Tešnja.