Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antimikrobna…
Bilten za 2016 godinu – INZ.BA
U 2016 godini, za područje ZE-DO kantona, na osnovu analiza Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, zdravstveno neispravnih uzoraka namirnica na mikrobiološku analizu bilo je 4,3%, što predstavlja poboljšanje stanja mikrobiološke ispravnosti namirnica u odnosu na 2015. godinu; zdravstveno neispravnih uzoraka vode za piće na mikrobiološku analizu iz gradskih vodovoda bilo je 2,07%, što predstavlja blago poboljšanje kvaliteta vode iz gradskih vodovoda, a iz ostalih vodnih objekata bilo je neispravnih 53,4% uzoraka, što predstavlja pogoršanje mikrobiološkog kvaliteta vode iz lokalnih vodnih objekata, u odnosu na prethodnu godinu. Pozitivnih briseva iz područja higijene bilo je 2,1%, što je blago pogoršanje sanitacije i higijene usluživanja u objektima u odnosu na prethodnu godinu. Neispravnih uzoraka namirnica na fiziko-hemijsku analizu u 2016.godini nije bilo, što predstavlja poboljšanje kvaliteta u odnosu na 2015. godinu. Neispravnih uzoraka vode za piće na fiziko-hemijsku analizu iz gradskih vodovoda bilo je 3,7%, što je blago pogoršanje kvaliteta ovih voda. Iz ostalih vodnih objekata neispravnih uzoraka je bilo 25%, što predstavlja pogoršanje hemijskog kvaliteta vode u lokalnim vodnim objektima u odnosu na 2015. godinu. U 2016 godini došlo je do povećanja pokrivenosti uzorkovanja namirnica i predmeta opšte upotrebe sa 43% u 2015.godini na 47% u 2016.godini.
Procenat uzetih uzoraka namirnica i predmeta opće upotrebe, u odnosu na zdravstveno-sigurnosni minimum uzorkovanja, po općinama, u 2016. godini, je sljedeći: Breza – 20%; Doboj-jug – 40%; Kakanj – 33%; Maglaj – 47%; Olovo – 47%; Tešanj – 47%; Usora – 20%; Vareš – 40%; Visoko – 60%; Zavidovići – 20%; Zenica – 80%; Žepče – 13%. Zeničko-dobojski kanton – 47%. Da bi se pokrio zdravstveno-sigurnosni minimum kontrole namirnica na zdravstvenu ispravnost potrebno je uzorkovati mjesečno sljedeći broj uzoraka, po općinama: Breza – 17; Doboj-jug – 6; Kakanj – 54; Maglaj – 29; Olovo – 14; Tešanj – 61; Usora – 9; Vareš – 12; Visoko – 50; Zavidovići – 47; Zenica – 159; Žepče – 39; UKUPNO Zeničko-dobojski kanton – 500 uzoraka mjesečno.
ZRAK:
Koncentracija SO2 i lebdećih čestica u zraku na području grada Zenice mjerena je u 2016. godini od strane Metalurškog instituta «Kemal Kapetanović» na tri mjerna mjesta: Institut, Crkvice i Tetovo. Kada se promatra cijela godina može se zaključiti: da su godišnje prosječne koncentracije SO2 u 2016. godini bile niže na sva tri mjerna mjesta , na mjernom mjestu „Institut“ za 1,3%, na mjernom mjestu „Crkvice“ za 13,2%, a na mjernom mjestu „Tetovo“ za 6,45%, u odnosu na 2015. godinu. Prosječne godišnje koncentracije ukupnih lebdećih čestica u 2016. godini su veće, u odnosu na 2015. godinu na mjernom mjestu „Institut“ za 3,3%, a na mjernom mjestu „Tetovo“ za 18,8%. U toku kalendarske 2016. godine dnevna koncentracija SO2 je bila veća od 125 µg/m3 duže od 3 dana, i to: na mjernom mjestu „Institut“ 154 dana (166 dana u 2015.godini); „Tetovo“ 164 dana (176 dana u 2015.godini,); 122 dana na mjernom mjestu „Crkvice“ (144 dana u 2015.godini). Koncentracija ukupnih lebdećih čestica je bila veća od 240 µg/m3 na mjernom mjestu „Institut“ 28 dana (30 dana u 2015.godini) a na mjernom mjestu „Tetovo“ 61 dan (39 dana u 2015.godini) (Nije dozvoljeno da dnevna prosječna koncentracija ukupnih lebdećih čestica od 250 µg/m3 bude prekoračena u toku kalendarske godine).
U 2016. godini su zabilježene maksimalne dnevne koncentracije SO2, na sva tri mjerna mjesta „Institut“, „Crkvice“ i „Tetovo“ .
Na mjernom mjestu „Institut“ maksimalne dnevne koncentracije SO2 su dostizale koncentracije od 748 µg/m³ (24.12.2016) u odnosu na 608 µg/m³ zraka u 2015.godini (15.01.2015) u odnosu na 468 µg/m³ zraka u 2014.godini (23.11.2014) u odnosu na 633 µg/m³ zraka u 2013.godini (20.12.2013) u odnosu na 603 µg/m3 zraka u 2012. godini (02.01.2012.) u odnosu na 658 µg/m3 zraka u 2011. godini (02.11.2011.), u odnosu na 506 µg/m3 zraka u 2010. godini (20.12.2010.), u odnosu na 647 µg/m3 zraka (12.1.2009.), ali ipak su niže u odnosu na 843µg/m3 u 2008. godini (06.1.'08.) i u odnosu na 903 µg/m3 u 2007. godini (24.12.'07.);
Na mjernom mjestu „Crkvice“ su dostizale koncentracije od 564 µg/m³ (22.12.2016) u odnosu na 613 µg/m³ zraka u 2015.godini (07.12.2015) u odnosu na 498 µg/m³ zraka u 2014.godini (08.01.2014) u odnosu na 544 µg/m³ zraka u 2013.godini (17.12.2013) u odnosu na 381 µg/m³ zraka u 2012.godini (24.02.2012) u odnosu na 488 µg/m3 zraka u 2011. godini (25.12.2011.) u odnosu na 360 µg/m3 zraka u 2010. godini (28.01.2010.) u odnosu na 393 µg/m3 zraka (12.1.2009.), ali ipak niže u odnosu na 618 µg/m3 (22.12.'07.) u 2007. godini;
Na mjernom mjestu „Tetovo“ su dostizale koncentracije od 808 (11.12.2016) u odnosu na 735 µg/m³ zraka u 2015.godini (03.08.2015) u odnosu na 668 µg/m³ zraka u 2014 godini (11.06.2014) u odnosu na 575 µg/m³ zraka u 2013 godini (05.12.2013) u odnosu na 526 µg/m³ zraka u 2012 godini (18.02.2012) u odnosu na 532 µg/m3 zraka (24.12.2011.), u odnosu na 456 µg/m3 zraka u 2010 godini, u odnosu na 753 µg/m3 u 2008. godini (08.1.'08.) i u odnosu na 756 µg/m3 zraka u 2007.godini.
PRIORITETNI SANITARNO-HIGIJENSKI PROBLEMI NA KANTONU:
Manjkava javno-zdravstvena kontrola vode za piće.
Loše sanitarno-tehničko stanje lokalnih vodnih objekata.
Nedovoljan nadzor nad zdravstvenom ispravnošću vode iz lokalnih vodnih objekata.
Nekompletna i sanitarno-tehnički neispravna gradska kanalizaciona mreža.
Manjkavosti u riješenju pitanja održavanja zajedničkih dijelova privatiziranih i neprivatiziranih stambenih i privrednih objekata iz čega proizilaze teškoće u riješavanju tekućih i incidentnih ekoloških problema
Nepostojanje sistema za prečišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda.
Nepostojanje ili sanitarno-tehnička neispravnost lokalnih objekata za uklanjanje tečnih otpadnih materija.
Nedovoljna tehnička opremljenost komunalnih preduzeća, sa nedovoljnim brojem radnika uposlenih na neposrednom održavanju čistoće naselja.
Nezadovoljavajuće opće higijensko stanje naselja.
Neredovan odvoz smeća iz naselja te neriješeno pitanje odvoza i krajnje dispozicije smeća iz većine seoskih naselja.
Nedozvoljivo loše sanitarno-tehničko stanje i lokacija većine deponija krutih otpadaka na području Zeničko-dobojskog kantona.