Parazitoze stalno prisutna opasnost po zdravlje

U laboratorije Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica lovci su dostavili uzorak mesa ustreljene divlje svinje sa zahtjevom za analizu na prisustvo larvi Trichinella spp. Izvršenom parazitološkom pretragom nije ustanovljeno prisustvo larvi trihinele, međutim uočena je prisustvnost velikog broja  jajašca interesantne morfologije.  Uzimajući u obzir anatomsko-morfološke osobine pronađenih jajašca, isključena je moguća infestacije parazitima: Ascaris suum, Hyostrongylus rubidus, Oesophagostomum spp, Metastrongylus spp., Stephanurus dentatus, Trichuris suis. Jajašca pronađena u dostavljenom uzorku, svojim izgeldom odstupala su od jaja svih navedenih parazita. Detaljnijom pretragom uzorka, postavljena je sumnja da se radi o jajašcima parazita Macracanthorhynchus spp., što je i službeno potvrđeno superanalizom uzorka na Katedri za parazitologiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Macracanthorhynchus hirudinaceus

Samo ime parazita izvedenica je od grčkih riječi: „macr“ – veliki, „acantho“- trnoviti, „rhynchus“- nos, „hirudo“- pijavica, dakle slobodan prevod bi glasilo: „pijavica sa velikim trnovitim nosom“. M. hirudinaceus spada u grupu Acanthocephala, ove parazite odlikuje glava sa velikim brojem karakterističnih oštrih kukica. Ovakva anatomska građa omogućava parazitima da se zariju u crijevni zid domaćina kod kojih parazitiraju.

Slika 1. Glava M. hirudinaceus sa velikim brojem      Slika2. Odrasli parazit u lumenu crijeva

1. hirudinaceus prevashodno parazitira u tankim crijevima domaćih i divljih svinja, te se može naći kod različitih vrsta mesojeda i primata. Odrasli paraziti mogu narasti do 40 cm. Ženke u crijevima svinja polažu ogroman broj jaja (nekoliko stotina hiljada), koja putem izmeta dospijevaju u vanjsku sredinu. Jajašca su dosta otporna na nepovoljne uslove vanjske sredine, te mogu preživjeti i ostati invazivna do nekoliko mjeseci. Da bi razvojni ciklus bio potpun potreban je prelazni domaćin (insekti ili larve insekata, obično različite vrste tvrdokrilaca) u kojima se, nakon što pojedu jajašca, razvija invazivni stadij parazita (cistakant). Svinje se zaraze nakon što pojedu infestirane insekte, čime se razvojni ciklus parazita zatvara.

Da li M. hirudinaceus predstavlja opasnost po zdravlje ljudi?

Ljudi spadaju u grupu akcidentalnih (slučajnih) domaćina, dakle moguća je infestacija ovim parazitom. Najčešće zabilježeni slučajevi su u azijskim zemljama,  gdje konzumacija različitih vrsta insekata predstavlja bitan dio prehrambenog lanca ljudi. Također, zabilježeni  su slučajevi infestacije kod djece koja kroz igru u prirodi mogu da progutaju zaražene insekte ili larve insekata. Kod ljudi odrasli paraziti se također lokaliziraju u tankim crijevima, gdje mogu parazitirati i do nekoliko godina. Teže zdravstvene komplikacije su moguće u slučajevima kada paraziti oštete ili probiju crijevnu sluznicu, što može dovesti do težih upalnih procesa u abdomenu.

Slika 3. Kompletan razvojni ciklus M. hirudinaceus

Interesantan slučaj dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država gdje su u izmetu pečinskog čovjeka starom nekoliko hiljada godina, izolovana i dokazana jajašca vrste Macracanthorhynchus. Ovim primjerom se još jednom potvrđuje zoonotički značaj ove parazitoze kroz vijekove.

Važna napomena

Zoonoze su posebna skupina oboljenja koja se mogu prenositi sa životinja na ljude, ali i obratno. Globalno gledajući ova oboljenja predstavljaju jednu od glavnih opasnosti  po zdravlje ljudi širom svijeta, ali i nanose ogromne ekonomske gubitke. Nažalost, Bosna i Hercegovina nije izuzetak po ovome pitanju. Izrazito je važno naglasiti neophodnost pregleda mesa divljih životinja prije konzumacije i njihovog stavljanja u promet. Neke od potencijalnih oboljenja koja se mogu prenijeti na ljude, sa ove populacije životinja, spadaju u grupu umjerenog ili niskog zdravstvenog rizika, dok neke bolesti predstavljaju visoki rizik i mogu ostaviti ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi. Također, vrlo je bitno suzbijati i ukazati na pogubnost RAŠIRENE PRAKSE postupanja sa  „neiskoristljivim ostacima“ životinja (crijeva, dijelovi utrobe, kosti s ostacima mesa itd.) nakon odstrjela divljači.  Nažalost, nakon što se raskomada truplo lovine, neiskorišteni ostaci se ostavljaju u šumi bez adekvatnog zbrinjavanja. Zbog ovoga su oni lako dostupni drugim životinjama, te se na direktan način doprinosi širenju eventualne zarazne bolesti u široj populaciji šumskih životinja. Ovo je naročito pogubna praksa u periodima godine kada su potencijalni izvori hrane slabo dostupni divljači, te pojedine vrste pribjegavaju kanibalizmu da bi preživjele.

VAŽNO: Sve dijelove mesa i konfiskat koji se dalje neće koristiti za ishranu ljudi, a predstavlja balast pri nošenju nakon ulova, neophodno je neškodljivo ukloniti na jedan od navedenih načina:

– Kolektirati odbačene dijelove i konfiskat u namjensku ambalažu, te ih predati subjektima koji su registrovani za neškodljivo uklanjanje animalnog otpada.

– Zakopati u zemlju na dovoljnu dubinu. Na ovaj način će se spriječiti da druge životinje dođu u kontakt sa odbačenim mesom. Lokacija određena za ovu namjenu ne smije biti u blizini izvora vode, rijeka ili podzemnih vrela, kao ni potencijalnih lokaliteta klizišta!!!!!

-Uništiti konfiskat spaljivanjem – kontrolisanom vatrom!!!

mr.sc. Jasmin  Dizdarević, DVM

INZ.BA