Promjene na dojci zbog kojih se treba javiti ljekaru

Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu proširiti bolest u druge dijelove tijela.

Ko može dobiti rak dojke?

Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u novije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali puno rjeđe nego žene.

Faktori koji su u vezi s povećanim rizikom za nastanak raka dojke, a ne mogu se mijenjati su:

• spol,
• godine (rizik raste s godinama starosti),
• genetski faktori,
• porodična anamneza (rak dojke u užoj porodici po ženskoj liniji: majka, sestra, majčina sestra i godina obolijevanja),
• lična anamneza (prethodno dijagnosticiran rak jedne dojke),
• prva menstruacija prije 12-te godine života,
• kasna menopauza (posljednja menstruacija poslije 55-te godine života),
• izloženost radioaktivnom zračenju.

Faktori rizika koji su u vezi sa povećanim rizikom za nastanak raka dojke, a koji su u vezi s načinom života žene i mogu se mijenjati su:

• dob prve trudnoće (poslije 30. godine starosti ili uopće nerađanje),
• nedojenje,
• dugotrajno uzimanje hormonske nadomjesne terapije (pet godina i više nakon menopauze),
• povećana konzumacija alkoholnih pića (dva i više pića dnevno),
• prekomjerna tjelesna težina,
• konzumiranje cigareta,
• ishrana bogata mastima.

Promene zbog kojih treba da se javite ljekaru:

– prisustvo čvora u dojci ili pazušnoj jami,

– iscjedak iz bradavice,

– promjena uobičajenog oblika ili veličine dojke,

– promjena boje ili osetljivosti na koži dojke,

– smežuranost kože dojke (slično celulitu),

– nagli bol u dojci ili pazušnoj jami.

Kako svaka žena može smanjiti rizik obolijevanja od raka dojke

• Zdravim stilom života i zdravom prehranom,
• Redovnom fizičkom aktivnošću,
• Održavanjem umjerene tjelesne težine,
• Nekonzumiranjem alkohola,
• Dojenjem,
• Samopregledom dojki jednom mjesečno nakon 20-te godine,
• Ultrazvučnim pregledom dojki jednom godišnje nakon 35-te godine,
• Mamografijom nakon 50-te godine života