INZ na Trećem Kongresu o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima

Treći Kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima održan je proteklog vikenda u Bihaću. Kongres je okupio akademsku zajednicu – stručnjake iz oblasti pčelarstva, poljoprivredne proizvođače, prehrambenu industriju i iskusne pčelare, a cilj je da se stečene informacije i znanja iskoriste za razvoj pčelarstva i razvoj ruralnih zajednica.

– Jedan od ciljeva je i ukazati na osnovne nedostatke institucionalnog i pravnog okvira u sektoru pčelarstva i proizvodnje pčelinjih proizvoda, te preporučiti efikasnija rješenja. Pčelarska djelatnost može znatno umanjiti siromaštvo u ruralnim područjima te smanjiti migracije stanovništva, a to su nesumnjivo prioritetni ciljevi društva. S tim u vezi, pčelarskoj proizvodnji je neophodno povećanje produktivnosti, unapređenje osiguranja kvalitete, ali i povećanje efikasnosti i učinkovitosti – napomenuli su uvodničari.

Među učesnicima su i ove godine bili zvaničnici Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), koji su se kao autori ili koautori pojavili u četiri rada. U izradi rada “Prisustvo zaraznih bolesti u pčelinjim zajednicama” učestvovao je dr. vet. med. Muhamed Gladan, u radovima “Organska proizvodnja i pčelarstvo” i “Nova informacione tehnologije u pčelarstvu” dipl. inž. Benjamin Čaušević, te u radu “Nadzor nad uzgojima pčela i pčelinjim proizvodima u Zeničko-dobojskom kantonu mr. sci. Benijamir Haurdić, prof.dr. Senad Huseinagić i dr. vet. med. Muhamed Gladan.

Radovi s Kongresa i sažeci će biti štampani u trećem Zborniku radova o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima, koji je katalogiziran kod Nacionalne i univerzitetske biblioteke Sarajevo. Ovogodišnjih 49 radova autora je prezentirano u nekoliko grupa: legislativa i opće teme iz oblasti pčelarstva, kvalitet pčelinjih proizvoda, bolesti pčelinjih društava, apiterapija, medonosne biljke i radovi iz pčelarske prakse.

Nosioci organizacije Kongresa su bili Javna ustanova „Veterinarski zavod Bihać“ (BiH), Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli (BiH), Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Hrvatska), Veleučilište u Požegi (Hrvatska), USAID/Sweden FARMA II Projekat, Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću (BiH), Agencija za sigurnost hrane BiH, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ); Pčelarski savezi TK, USK, ZDK, HNK sa svojim udruženjima; Ured za koordinaciju projekata pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sarajevo i drugi. Generalni sponzori su BH Telecom i IFAD-Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

III KONGRES O PČELARSTVU I PČELINJIM PROIZVODIMA 2018 (Rezolucija kongresa usvojena na kraju)

U sadašnjim uvjetima pčelarska proizvodnja je organizirana u okviru udruga i saveza, a često pčelari obavljaju svoju djelatnost potpuno individualno. Poslednjih godina prisutna su poboljšanja u području zakonske regulative i standardizacije koja je ipak još uvijek siromašna i nedovoljna, a cjelokupan institucionalno pravni okvir je nekonzistentan. Misija kongresa je ujedininjavanje akademske zajednice iz oblasti pčelarstva, poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije i iskusnih pčelara kako bi prezentirali svoja znanja I iskustva.

Ciljevi Kongresa su:

a) povećanje proizvodnje i kvaliteta pčelinjih proizvoda,
b) prikupljanje i afirmiranje znanja iz oblasti pčelarstva, proizvodnje i prerade pčelinjih proizvoda,
c) razvoj pčelarstva i razvoj ruralnih područja općenito uz težnju ka zapšljavanju, smanjenju migracija i siromaštva i
d) ukazivanje na poboljšanja institucionalnog i pravnog okvira u sektoru pčelarstva i proizvodnje pčelinjih proizvoda te preporučivanje efikasnijih rješenja.

Tim povodom, na prijedlog Trećeg Kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima učesnici Kongresa usvajaju sljedeće ZAKLJUČKE:

Pčelarskoj proizvodnji u BiH je neophodno povećanje produktivnosti, unapređenje osiguranja kvalitete ali i povećanje efikasnosti. U tom pogledu je potrebno povećanje broja poluprofesionalnih i profesionalnih pčelara uz puno veću potporu državnih institucija na svim nivoima od općine do vrha države.
Izražena je potreba za uvođenjem modernih tehnologija i unapređenje infrastrukture kao što su nabavke vozila za selidbu košnica, povoljne uslove registracije (specijalna vozila) i korištenja, SMS vaga, opreme za kontrolu proizvoda na terenu ali i uspostavu sporazuma sa ovlaštenim institucijama za redovnu i sustavnu kontrolu pčelinjih proizvoda. Za ovo područje porebna je potpora od općinskog do državnog nivoa sa konkretnim planovima.
Patvorenje pčelinjih proizvoda dovodi do nelojalne konkurencije i nepovjerenja kupaca. Uz to prisutan je i uvoz meda niske kvalitete uz obaranj cijene domaćem kvalitetnom medu. Zbog toga je neophoda izgradnja sustava kontrole proizvodnog lanca i uspostava zakonskog okvira sljedljivosti uz kontrole pčelarskih proizvoda na tržištu kao i kontrola unutar pčelarskih udruga. To se postiže poštivanjem postojeće I donošenjem nove legislative.
Evidentne su pojave umiranja pčelinjih društava zbog nestručne i nekoordinirane upotrebe pesticida pa neophodno pravno i institucionalno uređenje kemijskog tretiranja biljaka u svrhu sprečavanja implikacija na život i zdravlje pčela na principu održive upotrebe pesticida. Predlaže se obavezna edukacija za održivu upotrebu pesticide u poljoprivredi.
Posebno je potrebno kvalitetnije uređenje državnih programa zaštite od bolesti pčela kao i zaštite od predatora. S tim u vezi usko je povezana potreba zakonskog reguliranja i uspostave legislative za katastar pčelinje ispaše.
Neophodno je institucionalno urediti područje uzgoja matica kroz uspostavu sustava testiranja i rangiranja proizvođača matica po kvaliteti na godišnjoj razini, kao i uvođenju legislative o državnim poticajima za proizvodnju matica.

U BiH prisutno je nedovoljno poznavanje tehnologije proizvodnje matične mliječi, polena, propolisa, voska i pčelinjeg otrova, ali i proizvoda u čiji sastav se oni ugrađuju. Održivost pčelarske djelatnosti može se bazirati na znanju u ovoj oblasti gdje se postižu veći prihodi i veći profit.
Neke vrste pčelinjih proizvoda imaju posebnu vrijednost jer njihov sastav je uvjetovan prirodnim nasljeđem biljaka u BiH, pa posebnu pažnju treba posvetiti institucionalizaciji u proizvodnji pčelinjih proizvoda sa geografskim porijeklom.
Uvjeti za poboljšanje kvalitete i povećanje prihoda su: standardizacija pčelinjih proizvoda, organsko pčelarstvo, zaštita pčelarskih proizvoda i njhovih robnih marki,pravno uređenje informiranja potrošača i deklariranje pčelinjih proizvoda itd.
Institucionalno pravni okvir je osnova za razvoj i jačanje pčelarstva i proizvodnje pčelinjih proizvoda. Izgradnjom i jačanjem institucionalno pravnog okvira stvaraju se uvjeti za jačanje pčelinjeg fonda, povećanje broja profesionalnih pčelara kao i poboljšanje kvalitete i plasmana pčelinjih proizvoda. U svrhu jačanja Institucionalno pravnog okvira nophodno ostvariti bolji status pčelarstva u državnim tijelima i nadležnim ministarstvima poljoprivrede.
Afirmacija konzumiranja pčelinjih proizvoda uz poboljšanje prehrambenih navika stanovništva putem edukacija.
Bihać 18.11.2018

Rukovodstvo i znanstveni odbor Kongresa