skip to Main Content
Dr. Senad Huseinagić: Koronu Trebamo ‘razvući’ Na što Duži Vremenski Period

Dr. Senad Huseinagić: Koronu trebamo ‘razvući’ na što duži vremenski period

Dobra organiziranost medicinskog sektora jedna je od najvažnijih stvari u uspješnoj borbi protiv pandemije COVID-19, kaže Senad Huseinagić, direktor Insitututa za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice. Kao osoba koja vodi medicinsku instituciju uključenu u direktnu borbu protiv virusne pandemije, Huseinagić u svojim ljekarskim ekspertizama i opažanjima podjednako koristi znanje stečeno iskustvom u borbi i ono dobijeno konsultiranjem literature koja se bavi ovom tematikom.

Borba protiv epidemije je složan i zahtjevan posao, kaže Huseinagić, a na pitanje koliko je dijagnoza dobivena PCR testiranjem pouzdana, odgovara kako su “PCR testovi daleko najpouzdaniji i predstavljaju ‘zlatni standard’ u dijagnostici ove infekcije”.

Jedan od važnijih problema koji se javio tokom pandemije je način tretiranja smrtnosti uzrokovane infekcijom COVID, a krajnje “čudnim” smatra odluku patologa da ne vrše obdukcije umrlih, što u javnosti stvara nedoumice i strah.

Važno je, pored toga, shvatiti da se zdravstveni sistem ne brani na “kapijama bolnica”, kako se uvriježeno misli, nego u svim drugim zdravstvenim instancam – u domovima zdravlja, ambulantama, patronažnim službama… Ključna stvar je da “oboljeli moraju blagovremeno stići u bolnicu” ukoliko se želi spasiti život pacijenta i ograničiti širenje zaraze.

  • Koliko je bilo teško kontrolirati prenosnike virusa koji su dolazili iz Italije, a riječ je o ekonomskim migrantima koji su gubili poslove, na samom početku širenja epidemije?

– Nadziranje osoba u samoizolaciji početkom širenja infekcije COVID-19 je bio jako složen zadatak, U jednom preiodu smo imali preko 6.000 osoba u samoizolaciji. Bilo je potrebno osigurati da se izbjegnu kontakti i tako spriječi dalje širenje bolesti, a s druge strane je trebalo pratiti zdravstveno stanje ovih osoba kako se ono ne bi pogoršalo.

  • Kada se počela ukazivati jasna distinckija između onih koji imaju sezonsku gripu i onih koji su zaraženi korona virusom?

– Teško je i danas, kada imamo znatno više saznanja o COVID infekciji, razlikovati sezonsku gripu od COVID infekcije. Početkom marta, kada su se pojavili prvi slučajevi u Bosni i Hercegovini, zdravstveni radnici su se oslanjali na simptome koji inače prate virusne infekcije dišnog sistema, a najvažniji parametar kod procjene je bila epidemiološka procjena rizika od kontakta.

  • Koliko su pouzdani PCR testovi i zašto koštaju 200 do 250 konvertabilnih maraka (100 do 125 eura)? Kako gledate na mjere Hrvatske koja se od pandmije brani traženjem PCR testa ili samoizolacijom od 14 dana (za većinu građana Bosne i Hercegovine)?

– PCR testovi su daleko najpouzdaniji i predstavljaju “zlatni standard” u dijagnostici ove infekcije, ali i čitavog niza drugih virusnih infekcija. Istom metodom se dijagnosticira i H1N1 infekcija. Naravno, kod ovakvih testova važno je voditi računa o vremenu uzimanja brisa, kako bi se izbjegli lažno negativni nalazi. I sad postavljanje pouzdane dijagnoze otežava situacija da, pod pritiskom korone, ne radimo testiranje na druge viruse. Ako je neka osoba pozitivna na COVID-19, to znači da u gornjem dijelu ždrijela (odakle se uzima bris) ima virus. Potvrđivanje postojanja korona virusa kod osobe ne isključuje mogućnost da osoba može istovremeno imati i neki drugi virus te da simptomi koje pozitivna osoba ima mogu biti uzrokovani djelovanjem SARS-Cov2 virusa, ali mogu biti uzrokovani i djelovanjem nekih drugih virusa, pa i bakterija. Ljeto je vrijeme kada se pojačano javljaju enterovirusne infekcije, koje se manifestiraju stomačnim problemima.

Ne bih komentirao mjere koje je uvela Hrvatska. Svaka država vrši procjenu i donosi mjere koje smatra svrsishodnim. Mislim da nije u redu da se miješamo u to kako neka druga država postupa u borbi sa COVID infekcijom. Ono na šta bismo se mi u Bosni i Hercegovini trebali fokusirati je provođenje naših mjera. Svjedoci smo da je ovih dana disciplina građana, pa i firmi (preduzeća, trgovine, ugostiteljski objekti…), daleko ispod nivoa koji bi trebao biti.

  • Postoji li portreba da Bosna i Hercegovina uvede slične mjere za ljude koji dolaze iz zemalja Zapadne Evrope?

– Bosna i Hercegovina već ima mjere koje važe za građane većine država koji ulaze u Bosnu i Hercegovini.

  • Zašto je u Sarajevu i Tuzli eskalirao broj oboljelih i zašto raste broj smrtnih slučajeva?

– Činjenica je da značajnije širenje infekcije zadnjih tridesetak dana imamo u većim gradovima, što je i logično, jer se na jednom mjestu okuplja veći broj ljudi. Sarajevo je veliki grad, sa skoro 300.000 stanovnika, i cirkulacija ljudi, pa time i njihovi kontakti, je velika. Moramo biti svjesni da se ovdje radi o takvom tipu bolesti i načinu njenog prenošenja da nije moguće presjeći širenje bolesti.

Ono što treba raditi jeste da porast “razvučemo” na što duži vremenski period, kako bi pritisak na zdravstveni sitem bio što manji. Nije tačno da raste broj smrtnih slučajeva. Ne mogu se ovakve stvari posmatrati samo preko apsolutnih brojeva. U prvih 70 dana infekcije (do ukidanja stanja prirodne nesreće), imali smo u [entitetu] Federaciji Bosne i Hercegovine ukupno 1025 pozitivnih sličajeva, ili prosječno dnevno 15 oboljelih, a smrtnost je bila 3,7 posto. U narednih 60 dana imali smo 4.200 pozitivnih slučajeva, što je prosječno dnevno 70 slučajeva, a smrtnost je bila 1,8 posto. Dakle, u odnosu na broj oboljelih sada je smrtnost duplo manja nego što je bila prije ukidanja stanja prirodne nesreće.

Cijeli članak autora Jasmina Agića pročitajte NA OVOM LINKU na portalu AL JAZEERA BALKANS

Back To Top