Obzirom na izrazito pogoršanu epidemiološku situaciju pojavom sve većeg broja slučajeva oboljelih od morbila i…
Dirofilarioza
ZOONOTSKI POTENCIJAL PARAZITOZA LOVAČKIH PASA NA PODRUČJU ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA – TEMA II – DIROFILARIOZA
Dirofilarioza je ozbiljna i potencijalno smrtonosna bolest. Uzrokuje ga parazit koji se prenosi krvlju poznat kao Dirofilaria spp. Prvenstveno inficira pse, mačke i tvorove. Također može zaraziti razne divlje životinje, uključujući divlje kanide (lisice, vukove, kojote), divlje mačke i druge. Dirofilarioza je rasprostranjena širom planete a smatra se endemskom bolešću pasa i mačaka u nekoliko zemalja zapadne Evrope uključujući Portugal, gdje je istraživanje iz 2019. godine potvrdilo i prisustvo pulmonarne dirofilarioze kod ljudi. Predstavlja jednu od najprisutnijih parazitskih bolesti pasa u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), sa više od sto hiljada slučajeva svake godine.
Srčani crv Dirofilaria immitis parazitira u desnom srcu, plućnim arterijama te stražnjoj šupljoj veni dok Dirofilaria repens, koja uzrokuje potkožnu dirofilariozu parazitira u potkožju. Prenose ih komarci iz rodova Culex, Aedex, Anopheles, Mansonia i Coquilleta a čak 30 vrsta komaraca može biti vektor. Jedan pas može imati čak 300 prisutnih crva kada se dijagnosticira. Faktori koji utiču na prevalenciju infekcije srčanim crvom uključuju vrstu komaraca, klimu i prisutnost životinja rezervoara. Rizik od infekcije je najveći kada se komarci aktivno hrane. To obično zahtijeva temperature iznad 10 stepeni °C.
Odrasle paraziti mogu živjeti i do pet godina. Tokom tog perioda ženke proizvode milione potomaka koji se nazivaju mikrofilarije. Životni ciklus srčanog crva je komplikovan; parazitu je potreban komarac kao posredni domaćin prije nego što završi svoj životni ciklus u psu. Komarac je sastavni dio životnog ciklusa srčanog crva.
Životni ciklus počinje kada ženka komarca ugrize zaraženog psa i proguta mikrofilarije tokom krvnog obroka. Mikrofilarije se dalje razvijaju deset do trideset dana u crijevima komarca, a zatim ulaze u njegov usni aparat. U ovoj fazi, oni su infektivne larve i mogu završiti svoje sazrijevanje kada uđu u psa. Infektivne larve ulaze u organizam psa nakon ujeda komarca. Larve migriraju u krvotok i kreću se do srca i okolnih krvnih žila. Sazrijevaju u odrasle jedinke za otprilike šest mjeseci. Tokom prva tri mjeseca, larve migriraju kroz tijelo životinje, na kraju dospijevajući u krvne žile pluća. Tokom posljednja tri mjeseca nezreli crvi nastavljaju se razvijati i rastu do odraslih jedinki. Parazit oštećuju krvne žile i smanjuju pumpnu sposobnost srca, što dovodi do teških bolesti pluća i srca.
Ako su prisutni odrasli crvi (5-7 mjeseci nakon infekcije) oba spola, oni će se pariti i proizvesti nove mikrofilarije koje mogu izazvati reakciju imunološkog sistema i uzrokovati oštećenje drugih organa.
Šta se dešava u organizmu psa?
Obično prođe nekoliko godina prije nego što psi pokažu kliničke znakove infekcije. Zbog toga se bolest dijagnosticira uglavnom kod pasa u dobi od dvije do osam godina. Bolest je rijetka kod pasa mlađih od godinu dana, jer mikrofilarijama treba 5 do 7 mjeseci da sazriju u odrasle parazite nakon infekcije. Nažalost, u trenutku kad se vide klinički znakovi, bolest je obično već uznapredovala.
Odrasli crvi: Odrasli crvi uzrokuju bolest začepljenjem srca i glavnih krvnih žila koje vode od srca, uključujući plućnu arteriju. Oni također ometaju funkciju ventila unutar srca. Začepljenjem glavnih krvnih žila smanjuje se dotok krvi u druge organe u tijelu, naročito u pluća, jetru i bubrege. Smanjeni protok krvi i smanjena opskrba kisikom može uzrokovati neispravan rad ovih organa.
Znakovi dirofilarioze zavise o broju prisutnih odraslih crva, lokaciji crva, vremenskom prisustvu crva u psu i stepenu oštećenja koje je pretrpjelo srce, pluća, jetra i bubrezi.
Najvažniji klinički znakovi dirofilarioze su tihi, suhi kašalj, otežano disanje, slabost, bezvoljnost i gubitak snage. Svi ovi znakovi su najuočljiviji nakon vježbanja, kada se neki psi čak mogu onesvijestiti ili postati dezorijentirani. Prilikom pregleda, veterinar može primijetiti abnormalne plućne i srčane šumove.
Kod težih slučajeva, kongestivno zatajenje srca može uzrokovati oticanje abdomena i nogu zbog nakupljanja tekućine. Mogu postojati i dokazi o gubitku težine, lošem stanju i anemiji. Teško zaraženi psi mogu iznenada uginuti tokom vježbanja ili uzbuđenja.
Mikrofilarije (nezreli crvi): kruže cijelim tijelom, ali prvenstveno ostaju u malim krvnim žilama. Budući da su mikrofilarije široke otprilike koliko i male žile, one mogu blokirati protok krvi u tim žilama. Smanjen je dotok kisika i hranjivih tvari. Mikrofilarije prvenstveno oštećuju pluća i jetru. Uništavanje plućnog tkiva dovodi do kašlja. Oštećenje jetre dovodi do ciroze jetre, uzrokujući žuticu, anemiju i opću slabost. Može doći do oštećenja bubrega uz nakupljanje toksina u organizmu.
Kako se bolest dijagnosticira?
Dijagnoza se postavlja na osnovu laboratorijskih ispitivanja krvi i kliničkih dijagnostičkih procedura. Laboratorijsko ispitivanje podrazumijeva nativni pregled svježeg krvnog razmaza, Knott test za utvrđivanje prisustva mikrofilarija u krvi, serološko ispitivanje za utvrđivanje odraslih parazita i molekularna dijagnostika. Kliničke dijagnostičke procedure obuhvaćaju klinički pregled, radiografiju, elektrokardiografiju i ehokardiografiju.
Šta utiče na širenje i razvoj bolesti?
–Okolišne i klimatske promjene nastale prirodnim ili ljudskim djelovanjem.
-Kretanje zaraženih pasa i divljih kanida.
-Adekvatni klimatski uslovi (temperatura, vlažnost).
-Mikroklime u urbanim sredinama.
-Biološke navike i sposobnost prilagođavanja komarca vektora.
-Fluktuacije temperature.
-Životni vijek komarca (neke vrste žive više mjeseci).
-Varijacije u vremenu razvoja larvi.
-Izvori vode, vještačka jezera.
-Vanjske aktivnosti u endemičnim područjima.
-Vanjske aktivnosti za vrijeme hranjenja komaraca.
Kako mogu zaštiti psa od dirofilarioze?
Sa sigurnim i pristupačnim sredstvima za prevenciju srčanog crva koja su danas dostupna, niti jedan ljubimac ne bi trebao podnijeti ovu strašnu bolest. Posavjetujte se sa svojim veterinarom kako biste odredili koji je preventivni program najbolji za vašeg psa. Preporučuje se i upotreba repelenata u vidu spot on preparata ili ogrlica i mjesečna terapija. Smanjite izloženost pasa vanjskoj sredini u toku najveće aktivnosti komaraca (sumrak i svitanje) i izbjegavajte poznata staništa komaraca.
Ljudi uključeni u aktivnosti na otvorenom, poput lovaca, prirodno su više izloženi prijetnji ugriza komaraca. Za zaštitu od bolesti koje prenose komarci, lovci bi uvijek trebali:
– Koristiti losione protiv insekata i sprejeve za kožu i odjeću.
– Nositi košulje dugih rukava i duge hlače.
– U područjima s velikom najezdom komaraca (kao što su močvarna područja), preporučuje se pojačana zaštitna oprema (jakna, teške hlače i “odijelo protiv insekata”).
Dirofilarioza je rastuća zoonoza i prisutna je u svim dijelovima svijeta. Prevalencija dirofilarioze raste u zapadnim i mediteranskim evropskim zemljama, dok se trenutno prijavljuje i u sjevernim i istočnim područjima kontinenta. Niz faktora, uključujući klimatske promjene, pojavu novih vrsta komaraca koji mogu prenositi parazite, veći prijenos pasa rezervoara iz endemskih područja i ljudske izmjene okoliša, poput navodnjavanja zemljišta za poljoprivredu, pridonose širenju dirofilarioze dopuštajući razvoj i aktivnost vektora. Neophodno je podizanje svijesti i kontinuirana edukacija ljudi i vlasnika životinja.
Sa stajališta One Health koncepta, potrebno je izgraditi saradnju između humanih doktora i veterinara u nadzoru i kontroli ove opasne zoonoze.
ZOONOTSKI POTENCIJAL PARAZITOZA LOVAČKIH PASA NA PODRUČJU ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA
– TEMA I – NEMATODE (OKRUGLI CRVI)
Preporučeni članci
