skip to Main Content

Danas je Dan mentalnog zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja ove godine obilježava se na temu  “Dajmo prioritet mentalnom zdravlju i blagostanju za sve”. Cilj je podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja diljem svijeta, kao poticanje i ulaganje u sistem koji će dati adekvatnu podršku.

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja. Ono je definirano kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, da može produktivno raditi i u mogućnosti je da doprinosi svojoj zajednici.

Da bi se ispunile odrednice definicije mentalnog zdravlja prijeko je potrebno povećati investicije u svim segmentima, da bi se svijest o mentalnom zdravlju povećala, a samim time i razumijevanje, te smanjila stigma o ovom problemu. Neophodno je uložiti više truda da se poveća pristup kvalitetnoj mentalnoj zdravstvenoj njezi kao i valjanim tretmanima.

Mentalno zdravlje uključuje naše emocionalno, psihološko, i društveno dobro. Utiče na to kako razmišljamo, osjećamo i djelujemo. Također pomaže u određivanju kako se nosimo sa stresom, način da se pobrinemo za druge i pravimo zdrave izbore. Mentalno zdravlje je važno u svakoj fazi života, od djetinjstva, adolescencije, te kroz život u odraslom dobu.

Iako se termini često koriste izmjenjivo, loše mentalno zdravlje i mentalne bolesti nisu isto. Osoba može iskusiti loše mentalno zdravlje i ne biti dijagnosticirana mentalnom bolešću. Kao i osoba s dijagnozom mentalne bolesti može iskusiti periode fizičke i mentalne dobrobiti.

Zašto je mentalno zdravlje važno za cjelokupno zdravlje?

Mentalno i fizičko zdravlje su jednako važne komponente cjelokupnog zdravlja. Na primjer, depresija povećava rizik za mnoge vrste fizičkih zdravstvenih problema, posebno stanja poput dijabetesa, bolesti srca, i moždanog udara. Slično tome, prisustvo hroničnih stanja može povećati rizik za mentalne bolesti.

Može li ti se mentalno zdravlje s vremenom promijeniti?

Da, važno je zapamtiti da se mentalno zdravlje osobe može s vremenom promijeniti, ovisno o mnogim faktorima.  Kada zahtjevi koji se postavljaju pred osobu premašuju njene mogućnosti i sposobnosti, te na taj način bi to moglo negativno uticati na njeno mentalno zdravlje.

SZO navodi da je jedan od vodećih uzroka invalidnosti depresija. Samoubistvo je četvrti vodeći uzrok smrti među 15-29 godišnjakinjama.

Kako prevladati poteškoće i kome se obratiti?

Često dobri socijalni odnosi i adekvatna podrška u porodici, razgovori s bliskim osobama, mogu pomoći u prevladavanju tih poteškoća. Možemo sami sebi pomoći tjelesnom aktivnošću, slušanjem muzike, vježbama disanja. Ponekad, ipak razgovori s bliskim osobama i razni oblici samopomoći nisu dovoljni i potrebno je potražiti pomoć stručnjaka. Kad se osoba prvi puta susretne s traženjem psihološke pomoći vrlo lako dođe do zbunjenosti. Kakav oblik psihološke pomoći treba da traži, koja je razlika između psihijatara i psihologa, sve su to pitanja i dileme u momentu kada je potrebna stručna pomoć. Veoma je važan dobar pomoći psihologa i ostalih educiranih terapeuta u obliku psihološkog savjetovanja ili kraće psihoterapije u kojima se fokusirano prerađuje aktualna trauma, a ukoliko ima elemenata dijagnosticiranja oboljenja, osoba se upućuje u dalju proceduru liječenja.

Izvor:
Svjetska zdravstvena organizacija SZO
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Nina Mayer, dr.med., spec. psihijatar, Klinika za psihijatriju Sveti Ivan
Page last reviewed: June 28, 2021
Content source: National Center for Chronic Disease Prevention and Health Promotion, Division of Population Health
Back To Top