Podaci sa mjernih stanica za polen Tešanj, Zenica i Visoko za period: ponedjeljak, 6. april 2026. godine – nedjelja, 12. april 2026. godine
Polen breze je dominantan – uprkos promjenjivom vremenu, često u visokim koncentracijama.
Polen breze je vani! Ova konstatacija je zajednička karakteristika rezultata mjerenja polena za proteklu sedmicu i odnosi se na sva tri mjerna mjesta na kojima se prate koncentracije polena u zraku.
Tokom cijele sedmice preovladavale su uglavnom visoke koncentracije polena breze, a samo je prolazno naoblačenje sa laganom kišom sredinom sedmice na kratko snizilo koncentraciju polena breze na nivo umjerenih koncentracija.
Na području koje pokriva mjerna stanica u Zenici učešće polena breze u odnosu na sav ostali polen tokom sedmice bio je preko 58%, u Visokom je to bilo preko 54 % dok je u Tešnju oko 50 %.
Najveće dnevna koncentracija polena breze izmjerena je u Visokom 7. aprila. i iznosila je 477 pz/m3 vazduha, a u Tešnju 8. aprila 319 pz/m3 te nešto niža u Zenici 265 pz/m3 vazduha 7. aprila.
Čempresi su vrlo aktivni na mjernim stanicama u Visokom i Tešnju gdje bilježimo i dane sa visokim koncetracijama zatim grab na području Zenice i Visokog u umjerenim koncentracijama.
Zenički parkovi i drvoredi posebno su bogati stablima platana koji je na početku cvatnje i već je dosegnuo nivo umjerenih koncentracija, a našim fenološkim opažanjima vrhunac cvatnje platana predviđa se u drugoj polovini aprila te u skladu sa tim i povećane koncentracije polena u zraku.
Pored polena breze na području koje pokriva mjerna stanica u Visokom značajnije je prisutan polen graba i čempresa i to u visokim i umjerenim koncentracijama.
Polenski spektar na cijelom području Kantona postaje sve bogatiji. Počela je cvatnja bukve, oraha, pojavila su se prva polenova zrna duda i trava za sada u niskim koncentracijama, a kako vegetacija bude odmicala očekivat je rast njihovih koncentracija.
Polen jasena značajnije je prisutan na području Visokog što je i u skladu sa vegetacijom, ostaje još da ispratimo i „crni“ ili gorski jasen (F. ornus) koji cvate nešto kasnije u odnosu na bijeli (F. excelsior).
Raznolikost vrsta javora i vrba koje nalazimo u slobodnom rastu u prirodi ali i u gradskim parkovima nagovještava prisutnost njihovog polena i u narednom periodu na nivou niskih do umjerenih koncentracija.
U narednom periodu predviđa se lijepo vrijeme sa dosta sunca.
Breza je prošla vrhunac cvatnje pa se u još određeni period očekuje prisustvo polena na nivou umjerenih do visokih koncentracija prije svega zbog polena porijeklom od stabala sa visočijih područja koja nešto kasnije cvjetaju.
Grab (Carpinus), polen graba već je oslobođen u nizinama, dok se polen tek treba distribuirati na visočijim područjima te nešto kasniji ulazak u cvatnju crnog graba (Ostrya carpinifolia).
Ista situacija je i kada je bukva u pitanju. Stoga se mogu očekivati niske do umjerene količine polena, s prisutnim samo pojedinačnim polenskim zrncima u nekim područjima.
Ubrzo će početi cvatnja divljeg kestena.
Druge vrste polena koje mogu biti prisutne u malim količinama u zraku uključuju one iz rogoza, johe, ariša porodice ruža šaša i brijesta.
Kasim Velić, dipl.ing.polj.
Preporuke za narednu sedmicu- u susret polenu breze
Polen biljaka iz porodice Betulaceae (joha, breza i lijeska) signifikantno doprinose incidenciji polenskih alergija. Alergenski značaj polena biljaka iz porodice Betulaceae je u tome što stabla proizvode vrlo veliku količinu polena koji se vjetrom vrlo brzo prenosi do respiratornih puteva. Iako je polenska sezona breze kratka, klinički značaj te vrste polena je veliki, zbog križne reakcije sa polenom johe i lijeske koji se u zraku pojavljuje prije polena breze kako se može vidjeti iz dosadašnjeg monitoringa polena pomenutih vrsta.
Iz polena breze do sada je izolovano 29 alergenih spojeva koji značajno mogu narušiti ljudsko zdravlje. Kod alergičnih osoba postoji prag tolerancije tj.s određenom dozom izloženosti tijelo se može nositi, a u jednom trenutku posustaje i imuni sistem.
- Kako bi se poboljšao kvalitet življenja alergičnih osoba ključno je njihovo preventivno informisanje o pojavi polenskih alergija na područiju gdje žive i rade, jer je najbolja preventiva oboljelih od polenske alergije izbjegavanje dodira s alergenima.
- Potrebno je maksimalno izbjegavati alergene u periodu njihove najveće polinacije u periodu od 8 do 12 sati, smanjiti boravak na otvorenom, zaštititi oči naočalama, te nositi maske.
- Uz preporuku ljekara uzimati lijekove koje smanjuju simptome. Najbolji efekat se postiže ukoliko se terapija počne uzimati dvije sedmice prije početka sezone alergija. Njihovom pravilnom primjenom simptomi alergijskih reakcija se mogu značajno smanjiti, čime se poboljšava i sam kvalitet života.
- Pri tretiranju alergija preporučuju se vitaminsko biljne kombinacije koje djeluju sinergistički na suzbijanje alergija i jačanje imuniteta. Preporuke su vitamin C u kombinaciji sa Ca, pojačati unos omega 3 masnih kiselina, povremena upotreba probiotika, primjena preparata za nos koji sadrže ektoin, unos preparata sa imunoglukanom, upotreba astaksantina, kvercetina-
- U terapiji alergija s komplikacijama uz preporuku ljekara koriste se lijekovi iz grupe antihistaminika, dekongestiva, kortikosteroida.
Baručija Lejla, mr.ph.
