Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u Bosni i Hercegovini organizirala je danas završnu radionicu u okviru…

ZEPS 2025: Održan panel “Kupujmo domaće – jačajmo BiH” – Glas struke i privrede za snažniju ekonomiju
Na 29. Međunarodnom generalnom BH sajmu privrede ZEPS danas je održan panel “Kupujmo domaće – jačajmo BiH”, koji je okupio ključne predstavnike institucija, privrednih komora i velikih kompanija iz naše države.
U hali A, na ZEPS Business Stage-u, pred brojnim posjetiocima i privrednicima raspravljalo se o tome kako kupovinom domaćih proizvoda direktno jačamo ekonomiju Bosne i Hercegovine i otvaramo nova radna mjesta. Panel je moderirao Adnan Baručija.
Domaći proizvodi kao stub ekonomije
Učesnici panela složili su se da kupovina domaćih proizvoda nije samo patriotski čin nego i ekonomska potreba.
Muamer Mandra, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica naglasio je da iza svake domaće etikete stoji ozbiljan sistem kontrole, analiza i standarda kojima se garantuje sigurnost hrane.
Dodao je da BiH ima stručne kapacitete da prati evropske trendove, ali da potrošači moraju biti svjesni da kupovinom domaćeg proizvoda direktno doprinose očuvanju lokalnih radnih mjesta.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ima ključnu ulogu u očuvanju kvaliteta i sigurnosti domaćih proizvoda, a samim tim i u jačanju povjerenja potrošača u domaću proizvodnju – poručio je. Kako je istakao, rad Instituta temelji se na konceptu One Health – jedinstvenom pristupu zdravlju ljudi, životinja i okoliša.
„Svakodnevno provodimo kontrole prehrambenih proizvoda, u našim akreditovanim laboratorijama. Time potvrđujemo da domaći proizvodi ispunjavaju najviše standarde i u mnogim slučajevima imaju viši kvalitet od uvoznih“, kazao je Mandra.
Posebnu pažnju posvetio je činjenici da se u BiH nad domaćim proizvodima provodi sveobuhvatna kontrola proizvodnog procesa, čime se osigurava potpuna sigurnost i sljedivost hrane.
Institut, dodao je, aktivno podržava domaće proizvođače hrane kroz edukacije, stručnu pomoć i implementaciju HACCP Sistema.
„Naši stručnjaci pomažu proizvođačima da ispunezahtjeve tržišta i velikih trgovačkih lanaca, uključujući i one koji tek ulaze u BiH. Time osiguravamo da domaći proizvodi mogu ravnopravno konkurisati na policama međunarodnih brendova“, pojasnio je Mandra.
„Kupovinom domaćih proizvoda ne jačamo samo ekonomiju, nego i sistem javnog zdravlja i sigurnosti hrane. Naša misija je da svaki proizvod koji stigne do potrošača bude zdravstveno ispravan, konkurentan i prepoznat po kvalitetu, a time vraćamo i učvršćujemo povjerenje u domaće proizvođače“, zaključio je direktor Mandra.
Ognjenka Lalović iz Vanjskotrgovinske komore BiH podsjetila je da BiH godišnje uveze robe u vrijednosti većoj od 12 milijardi KM, dok izvoz bilježi sporiji rast. „Ako bi se samo deset posto potrošača okrenulo domaćem, to bi značilo stotine miliona maraka koje ostaju u našoj privredi“, istakla je Lalović.
Podrška institucija i komora
Da institucionalna podrška ima presudnu ulogu, potvrdio je i Samir Šibonjić, ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona. On je istakao da će kantonalno ministarstvo nastaviti programe podrške malim i srednjim preduzećima, jer se pokazalo da upravo ta kategorija privrede nosi najveći dio domaće proizvodnje.
„Naš zadatak je da smanjimo administrativne barijere i pomognemo firmama da brže dođu do tržišta“, rekao je Šibonjić.
Slične poruke uputio je i Dragan Šepa iz Privredne komore Republike Srpske, naglašavajući da entitetske komore trebaju raditi zajedno na zajedničkoj promociji domaćih proizvoda, posebno kada se nastupa prema međunarodnim partnerima.
Primjeri iz prakse
Posebno inspirativno bilo je izlaganje Zane Džubur iz AS Holdinga Jelah, jedne od najvećih domaćih grupacija. Ona je podijelila iskustva kompanije koja danas okuplja brojne brendove poznate širom regije.
„Naša misija je dokazati da domaći proizvod može biti konkurentan i u kvalitetu i u cijeni. Mi smo uspjeli izgraditi brendove koji se prepoznaju i van BiH, ali naš fokus ostaje lokalni potrošač. Jer bez podrške domaćeg tržišta nema ni izvoza“, kazala je Džubur.
Diana Babić iz Privredne komore ZDK istakla je da sajmovi poput ZEPS-a upravo imaju zadatak da povežu proizvođače, distributere i potrošače. Ona je dodala da je ovogodišnji sajam okupio više od 500 kompanija i preko 2.000 domaćih i međunarodnih brendova, što pokazuje da Bosna i Hercegovina ima šta da ponudi i na regionalnom i na globalnom tržištu.
Izazovi i prilike
Iako su učesnici istakli brojne primjere dobre prakse, jasno je naglašeno da domaća proizvodnja i dalje ima ozbiljne izazove. Konkurencija uvoznih proizvoda po dampinškim cijenama, nedovoljna promocija domaćih brendova i slaba kupovna moć građana najčešće su prepreke na tržištu.
Uz to, mnoge male firme nemaju kapacitete da ulažu u marketing, sertifikate i savremenu tehnologiju.
Međutim, zaključak panela bio je optimističan. Zajednički stav učesnika jeste da Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal, ali da je ključ u promjeni potrošačke svijesti. „Kupovinom domaćeg proizvoda, ne jačamo samo firmu iz našeg kraja, nego direktno ulažemo u budućnost cijele države“, naglašeno je u završnici diskusije.
Sajam ZEPS je još jednom potvrdio svoj značaj kao najveća poslovna manifestacija u BiH. Osim izložbenog dijela, ZEPS je i prostor za ozbiljne diskusije i umrežavanje privrednika, stručnjaka i institucija.
Panel “Kupujmo domaće – jačajmo BiH” pokazao je da postoji spremnost i želja da se domaći proizvodi stave u prvi plan, a domaći proizvođači podrže kroz konkretne mjere i strategije.