Kretanje je ključ za čuvanje zdravlja kostiju i prevenciju osteoporoze. Redovna fizička aktivnost ne samo…
Svjetski dan zaštite ozonskog omotača 2017
Svjetski dan zaštite ozonskog omotača, 16. septembar se obilježava od 1994. godine kada je potpisan Montrealski protokol kojim su predviđene konkretne aktivnosti zemalja i različiti projekti da bi se zaštitio ozonski omotač i skrenula pažnja javnosti o potrebi za zaštitom ozonskog omotačaisključivanjem iz upotrebe tvari koje ga oštećuju kako bi se izbjeglo štetno djelovanje UV zraka na naše zdravlje i okoliš.
Ozonski omotač stvara se i razgrađuje u hemijskim reakcijama pod uticajem sunčeve svjetlosti, na 10 do 50 km udaljenosti od površine Zemlje.
Debljina ozonskog omotača je oko 3 milimetra, ali njegova debljina značajno varira zbog postojećih štetnih uticaja.
Brzim i nekontrolisanim razvojem čovječanstva, posebno nakon industrijske revolucije, došlo je do narušavanja ravnoteže prirodnih zemljinih procesa. Kao posljedica uslijedile su klimatske promjene koje su posljednjih godine sve uočljivije: porast globalne temperature, oštećenje ozonskog omotača, porast količine ultraljubičastog (UV) zračenja koje dopire na Zemlju, pa time i porast kožnih oboljenja, otapanje glečera, učestalije poplave, itd.
UV-B zraci se dovode u vezu s rakom kože, kataraktom i oštećenjima čovjekovog imunog sistema, a mogu negativno da djeluju i na neke usjeve i organizme u moru.
Ove se godine obilježava 30. godina Montrealskog protokola, osmišljenog da zaštiti ozonski omotač postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih tvari odgovornih za oštećenje ozonskog omotača.Prema Protokolu iz Montreala zemlje potpisnice obavezale su se na potpuni prestanak upotrebe freona, halona i drugih emisijskih plinova. Provođenjem ovog protokola do 2010.godine smanjena je potrošnja tvari koje oštećuju ozonski omotač za 98%. Podaci pokazuju da bi bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog omotača bilo deset puta veće nego što je danas, a to bi imalo velike posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš.
Zahvaljujući Montrealskom protokolu u atmosferu je ispušteno 125 milijardi tona CO2 manje.Montrealski protokolspriječio je milione slučajeva raka kože i desetke miliona slučajeva očne mrene.
INZ.BA