​Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (AMR)

Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antimikrobna sredstva.

Kao rezultat rezistencije na lijekove, antibiotici i drugi antimikrobni agensi postaju nedjelotvorni, a infekcije postaju teške ili nemoguće za liječiti, povećavajući rizik od širenja bolesti, nastanka teških oboljenja​ i smrti.

Globalni akcioni plan za rješavanje rastućeg problema rezistencije na antibiotike i druge antimikrobne lijekove odobren je na 68. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju 2015. godine.

Jedan od ključnih ciljeva plana je poboljšanje svijesti i razumijevanja AMR-a kroz efikasnu komunikaciju , obrazovanje i obuku.

Svjetska sedmica svijesti/svjesnosti o AMR-u (WAAW) je globalna kampanja za podizanje svijesti i razumijevanja AMR-a i promoviranje najboljih praksi među sudionicima Jednog Zdravlja (eng. One Health) kako bi se smanjila pojava i širenje infekcija otpornih na lijekove. WAAW se obilježava od 18. do 24. novembra svake godine.

Tema Svjetske sedmice svjesnosti o AMR-u (WAAW) 2024. je: „Obrazujte. Promovišite. Djelujte sada.”

Ova tema je izabrana na osnovu povratnih in​formacija iz onlajn ankete među zainteresovanim stranama iz sektora zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša, koja je prikupila skoro 200 odgovora širom svijeta.

Antimikrobna rezistencija (AMR) je hitna globalna zdravstvena i socioekonomska kriza. Ima značajan uticaj na zdravlje ljudi i životinja, proizvodnju hrane i okoliš. Patogeni otporni na lijekove predstavljaju prijetnju svima, svuda.

Ipak, mnogo više se može učiniti na podizanju svijesti javnosti i sudionika. Stoga, ovogodišnja tema poziva svjetsku zajednicu da edukuje sudionike o AMR-u, zalaže se za hrabre obaveze i poduzme konkretne akcije kao odgovor na AMR.

Sastanak na visokom nivou Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o AMR-u 2024. i četvrta globalna ministarska konferencija na visokom nivou o AMR-u, na primjer, pružaju kritičnu priliku za političke i finansijske obaveze, kao i povećanu odgovornost kao odgovor na AMR.

Potrebni su snažnije političko vodstvo, zagovaranje i odgovornost na svim nivoima i vrijeme je za djelovanje.

Mikroorganizmi otporni na lijekove, uključujući bakterije, viruse, gljiv​ice i parazite, mogu se pojaviti i širiti između i unutar ljudskih, životinjskih i biljnih populacija i okoliša. Ne poznaju granice, predstavljaju prijetnju svima, svuda.

Povećana upotreba i zloupotreba antimikrobnih sredstava u različitim sektorima i drugi mikrobni stresori, kao što je zagađenje, stvaraju povoljne uslove za mikroorganizme da razviju otpornost.

Bakterije u vodi, tlu i zraku, na primjer, mogu steći otpornost nakon kontakta sa otpornim mikroorganizmima. Izloženost ljudi AMR-u u okolišu može nastati kroz kontakt sa zagađenom vodom, kontaminiranom hranom, udisanjem spora gljivica i drugim putevima koji sadrže mikroorganizme otporne na antimikrobne tvari.

S obzirom na sveobuhvatnu prirodu ovog izazova, rješavanje AMR-a zahtijeva djelovanje u svim sektorima, korištenjem pristupa Jednog Zdravlja. Ovaj holistički pristup prepoznaje da su zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i šire okoline, uključujući ekosisteme, usko povezani i međuovisni.

Međutim, ima još mnogo toga da se uradi kako bi se povećala svijest javnosti o AMR-u u javnosti i različitim zainteresovanim stranama. Ovogodišnja tema podstiče globalnu zajednicu da educira zainteresovane strane o AMR-u, zalaže se za hrabre obaveze i poduzme konkretne akcije za prevenciju i rješavanje AMR-a.

Pozivi na akciju

Hitno je potrebno pokrenuti aktivnosti na izradi i usvajanju Nacionalnog akcionog plana za AMR, obezbijediti financiranje, odnosno obezbijediti sredstva za izradu i postizanje ciljeva Nacionalnog akcionog plana za AMR (NAP AMR).

Potrebno je hitno integrisati obrazovanje o AMR-u u nacionalne politike Jednog Zdravlja i osigurati da su AMR edukacije i kampanje podizanja svesti uključene u nacionalne strategije i politike Jednog Zdravlja za efikasnu borbu protiv ove prijetnje.

Zalagati se za uključivanje AMR-a, sa multisektorskim pristupom, u nastavne planove i programe osnovnih i srednjih škola i stručno obrazovanje i obuku.

Također, potrebno je poboljšati sisteme nadzora: Ulagati u, uspostaviti i poboljšati nacionalne i regionalne sisteme AMR nadzora kako bi se efikasnije pratili trendovi otpornosti i odgovorili na njih.

Treba raditi i na jačanju propisa i zakonodavstva o proizvodnji, upotrebi i odlaganju antimikrobnih sredstava: implementirati i provoditi strože propise i zakone o proizvodnji, upotrebi i odlaganju antimikrobnih sredstava u humanoj medicini, poljoprivredi i veterinarskoj praksi kako bi se na održiv način smanjila ispuštanja u okoliš i rizik od nastanka rezistencije.

Uspostaviti i razvijati saradnju sa globalnim AMR inicijativama, naročito rad sa četveropartitnom organizacijom koju čine: Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Program UN-a za okoliš (UNEP), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH), što bi rezultiralo usvajanjem i implementacijom NAP AMR i aktivnim učešćem u međunarodnim AMR inicijativama kao što je AMR platforma za partnerstvo sa više zainteresovanih strana.

Podatke o AMR-u treba dijeliti, te osigurati da zemlja dijeli podatke sa inicijativama koje vodi četveropartitna organizacija, npr. Globalni sistem nadzora rezistencije i upotrebe na antimikrobne lijekove (GLASS), Upotreba antimikrobnih sredstava na životinjama (ANIMUSE), Međunarodni FAO sistem za praćenje antimikrobne rezistencije (InFARM) i Istraživanje o samoprocjenjivanju AMR u zemlji (TraCSS).

Potrebno je obezbijediti podršku multisektorskoj saradnji i saradnji sa više zainteresovanih strana: s obzirom da se AMR treba baviti iz različitih disciplina i uglova, ojačati mehanizme koordinacije između relevantnih ministarstava, uključujući zdravstvo, obrazovanje, poljoprivredu i stočarstvo, okoliš, finansije i druga, kao i ključne grupe zainteresovanih strana uključujući civilno društvo, preživjele i mlade za koordiniran i hrabar odgovor.

Promovisati preventivne akcije u svim sektorima kako bi se smanjila potreba za antimikrobnim sredstvima i smanjila ispuštanja u okoliš. Uključiti u NAP AMR i druge politike i regulativne intervencije za sprečavanje i smanjenje ispuštanja antimikrobnih sredstava iz sektora u okoliš.

Neophodno je i unaprijediti rad sa medijima i marketinškim partnerima, kako bi se i mediji mogli na adekvatan ančin uključiti u rješavanja hitne globalne zdravstvene i socio ekonomske krize AMR-a.

Također medije treba uputiti na istaknute stručnjake kako bi se istaknuli intervjui i mišljenja stručnjaka za AMR, profesionalaca i mladih kako bi se podigla svijest i razumijevanje javnosti o obimu problema i njegovim rješenjima.

Treba naglasiti da INZ sudjeluje, sa raspoloživim kapacitetima, u borbi sa sve rastućim problemom AMR-a, od laboratorijskih ispitivanja, javnih kampanja i direktne komunikacije sa širom javnosti, a naročito farmerima, veterinarskim i zdravstvenim profesionalcima.

Mi smo tu za Vas, za dodatna pitanja i informacije slobodno nas kontaktirajte.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica