skip to Main Content
Svjetska Sedmica Svijesti O Antibioticima (18.11. – 24.11. 2019.)

Svjetska sedmica svijesti o antibioticima (18.11. – 24.11. 2019.)

Svjetska sedmica svijesti o antibioticima ima za cilj povećati svijest o globalnoj otpornosti na antibiotike i ohrabriti najbolje prakse u široj javnosti, među zdravstvenim radnicima i donosiocima politika kako bi se izbjeglo dalje nastajanje i širenje rezistencije na antibiotike.

Globalni akcioni plan za borbu protiv rastućeg problema otpornosti na antibiotike i druge antimikrobne lijekove odobren je na 68. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju 2015. godine. Jedan od ključnih ciljeva plana je poboljšati svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije (AMR) na učinkovit način kroz komunikaciju, obrazovanje i obuku.

Ključne činjenice

• Antimikrobna rezistencija (AMR) prijeti efikasnoj prevenciji i liječenju sve većeg spektra infekcija uzrokovanih bakterijama, parazitima, virusima i gljivicama.
• AMR je sve ozbiljnija prijetnja globalnom javnom zdravstvu koja zahtijeva djelovanje u svim vladinim sektorima i društvu.
• Bez efikasnih antibiotika, uspjeh velikih operativnih zahvata i hemoterapije raka bio bi ugrožen.
• Trošak zdravstvene skrbi za bolesnike s rezistentnim infekcijama je veći od skrbi za bolesnike s nerezistentnim infekcijama zbog dužeg trajanja bolesti, dodatnih ispitivanja i upotrebe skupljih lijekova.
• U 2016. godini kod 490.000 ljudi širom svijeta se razvio multirezistentni obliktuberkuloze (TB), a otpornost na lijekove također počinje komplicirati borbu protiv HIV-a i malarije.

Šta je antimikrobna rezistencija?

• Antimikrobna rezistencija se dešava kada se mikroorganizmi (poput bakterija, gljivica, virusa i parazita) promijene kada su izloženi antimikrobnim lijekovima (poput antibiotika, antihelmintika, antifungalnih, antivirusnih i antimalarijskih lijekova). Mikroorganizmi koji razvijaju antimikrobnu rezistenciju ponekad se nazivaju i „superbakterije“.
• Kao rezultat toga, lijekovi postaju neučinkoviti, a infekcije zadržavaju u tijelu, povećavajući rizik od širenja na druge.

Zašto je antimikrobna rezistencija globalna briga?

Novi mehanizmi rezistencije se pojavljuju i šire globalno i prijete našoj sposobnosti liječenja uobičajenih zaraznih bolesti, što rezultira produženom bolešću, invalidnošću i smrću. Bez efikasnih antimikrobnih sredstava za prevenciju i liječenje infekcija, medicinski postupci poput transplantacije organa, hemoterapije raka, liječenja dijabetesa i velikih operativnih zahvata (npr. carskih rezova ili zamjena kukova) postaju vrlo rizični.
Antimikrobna rezistencija povećava troškove zdravstvene zaštite s dužim boravkom u bolnicama i potrebnom intenzivnijom njegom.
Antimikrobna otpornost dovodi u pitanje postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva i ugrožava postizanje ciljeva održivog razvoja.

Što ubrzava pojavu i širenje antimikrobne rezistencije?

Antimikrobna rezistencija nastaje prirodno s vremenom, obično putem genetskih promjena. Međutim, zloupotreba i prekomjerna upotreba antimikrobnih sredstava ubrzava ovaj proces. Na mnogim mjestima antibiotici se prekomjerno upotrebljavaju i zloupotrebljavaju kod ljudi i životinja i često se daju bez stručnog nadzora. Primjeri zloupotrebe uključuju kada ih uzimaju osobe s virusnim infekcijama poput prehlade i gripe, te kada ih se daje životinjama kao pokretačima rasta ili se koriste za sprečavanje bolesti kod zdravih životinja.
Antimikrobnorezistentni mikrobi se nalaze u ljudima, životinjama, hrani i okolini (u vodi, zemlji i zraku). Oni se mogu širiti između ljudi i životinja, uključujući iz hrane životinjskog porijekla i s osobe na osobu. Loša kontrola infekcije, neadekvatni sanitarni uvjeti i neprikladno rukovanje hranom potiču širenje antimikrobne otpornosti.

Preporuke za pacijente:

Svake se godine u novembru obilježava Sedmica svijesti o antibioticima kojima se pacijente potiče na odgovorno ponašanje, uz slijedeće preporuke:
• antibiotike koristite samo ako vam ih je doktor propisao;
• ako vam doktor nije propisao antibiotik, znači da vam nije potreban;
• primjenjujte ih tačno onoliko dugo koliko vam je propisano i na način koji vam je određen;
• ako vam ostane lijeka nakon terapije, pitajte stručnjake kako ih pravilno uništiti;
• nikad ne dijelite antibiotike s drugim osobama;
• pri primjeni antibiotika slijedite i druge upute zdravstvenih stručnjaka;
• zaštitite se od infekcija pranjem ruku i higijenskom pripremom hrane, izbjegavajte kontakt s bolesnim osobama i vodite siguran spolni život;
• redovno se vakcinišite.

Podrška aktivnostima u borbi protiv antimikrobne rezistencije u veterinarskim ustanovama i organizacijama

Antimikrobna otpornost je nacionalni i svjetski javnozdravstveni izazov. Antimikrobni lijekovi uspješno i široko se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini više od 60 godina. Ako se racionalno koriste, antimikrobni lijekovi mogu se efikasno boriti protiv bakterijskih infekcija. Njihova upotreba i zloupotreba, međutim, mogu dovesti do razvoja bakterija otpornih na antimikrobne lijekove. Kada bakterije razviju otpornost na antimikrobni lijek, taj lijek može biti manje efikasan u borbi protiv infekcije koju uzrokuje ta bakterija.
Od presudnog je značaja da primjenimo One Health pristup kako bismo se pozabavili ovom važnom javnozdravstvenom brigom, uključujući primjenu dobrih praksi antimikrobnog upravljanja u zdravstvu i veterinarskim sredinama kako bi se usporio razvoj otpornosti i produžio vijek trajanja antimikrobnih lijekova. One Health (Jedno zdravlje) je integrativni napor više disciplina koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini kako bi se postiglo optimalno zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Fokus ovog plana je na aktivnostima koje poduzima Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i ostale zainteresirane strane, a kako bi podržale antimikrobno upravljanje u veterinarskim ustanovama i organizacijama.
Mi vjerujemo da se medicinski važni antimikrobni lijekovi trebaju koristiti samo kad je to potrebno za liječenje, kontrolu ili sprečavanje bolesti. Osim toga, kada je takva upotreba neophodna, te antimikrobne lijekove treba koristiti na optimalan način pod nadzorom ovlaštenog veterinara.
Priznajemo i podržavamo sveobuhvatnu definiciju koju je razvilo Američko veterinarsko medicinsko udruženje (AVMA) koja definira antimikrobno upravljanje u veterinarstvu kao “akcije koje veterinari poduzimaju pojedinačno i kao profesiju očuvanja učinkovitosti i dostupnosti antimikrobnih lijekova savjesnim nadzorom i odgovornim donošenjem odluka pri liječenju, uz očuvanje zdravlja životinja, javnog zdravlja i zdravlja okoliša.”

ONE HEALTH
Institut za zdravlje i sigurnost hrane

Rusmir Goletić, DVM
Muhamed Skomorac, MeD

grafike: WHO; naslovna: Shutterstock

Back To Top