Sedmi april – Svjetski dan zdravlja

U svijetu se svake godine, na dan 7. aprila, kada je osnovana Svjetska zdravstvena organizacija, obilježava Svjetski dan zdravlja

Na Svjetski dan zdravlja 2018. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva svjetske vođe da poduzmu konkretne korake kako bi se kretali prema općem zdravstvenom pokrivanju. To znači da svatko i svugdje može pristupiti kvalitetnim zdravstvenim uslugama, bez suočavanja s financijskim poteškoćama, kako je i navedeno u ciljevima održivog razvoja.

WHO odgovor UHC se čvrsto temelji na Ustavu WHO-a iz 1948. godine, čije polazište jeste da je zdravlje temeljno ljudsko pravo i obavezuje osiguravanje najvišeg nivoa zdravlja za sve.

Ključne činjenice

Barem polovina stanovništva i dalje nema potpunu pokrivenost osnovnim zdravstvenim uslugama.

Oko 100 miliona ljudi još uvijek je u kategoriji “krajnje siromašnih ljudi” (svakodnevno preživljava sa 1,90 dolara ili manje prihoda) jer moraju platiti zdravstvenu zaštitu.

Preko 800 miliona ljudi (gotovo 12 posto svjetske populacije) potroši barem 10 posto svog kućnog budžeta, da bi sebi platili i osigurali zdravstvenu zaštitu.

Sve države članice UN-a su se dogovorile da će do 2030. godine pokušati postići univerzalnu zdravstvenu pokrivenost, kao dio ciljeva održivog razvoja (SDG).

Šta je univerzalna zdravstvena pokrivenost?

Univerzalna zdravstvena pokrivenost znači da svi pojedinci i zajednice dobivaju potrebne zdravstvene usluge bez financijskih poteškoća. Univerzalna zdravstvena pokrivenost uključuje puni spektar važnih, kvalitetnih zdravstvenih usluga, od promicanja zdravlja do prevencije, liječenja, rehabilitacije i palijativne zaštite.

Univerzalna zdravstvena pokrivenost omogućuje svima pristup uslugama koje se bave najvažnijim uzrocima bolesti i smrti i osigurava da je kvaliteta tih usluga dovoljno dobra da poboljša zdravlje ljudi koji ih prime.

Zaštita ljudi od finansijskih posljedica plaćanja zdravstvenih usluga iz vlastitih džepova smanjuje rizik da će ljudi osiromašiti, jer neočekivano oboljevanje zahtijeva trošenje njihove životne ušteđevine, prodaju imovine ili posuđivanje- često uništavajući njihovu, ali i budućnost njihove djece.

Postizanje univerzalne zdravstvene pokrivenosti- jedan je od ciljeva koje su zemlje svijeta postavile prilikom usvajanja ciljeva održivog razvoja 2015. Zemlje koje napreduju prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti će napredovati i u postizanju ostalih ciljeva vezanih za zdravlje. Dobro zdravlje omogućava dugoročni ekonomski razvoj- djeci da se obrazuju, a odraslima da zarađuju, i ne postanu siromašni.

Šta nije univerzalna zdravstvena pokrivenost?

U obim univerzalne zdravstvene pokrivenosti nisu uključene:

Univerzalna zdravstvena pokrivenost ne znači potpunu besplatnu pokrivenost svim raspoloživim zdravstvenim intervencijama, bez obzira na njihovu cijenu, budući da ni jedna zemlja ne može besplatno pružati sve usluge.

Univerzalna zdravstvena pokrivenost nije samo finansiranje zdravlja. Ona obuhvata sve komponente zdravstvenog sistema: sisteme za pružanje zdravstvenih usluga, zdravstvenu radnu snagu, zdravstvene ustanove i komunikacijske mreže, zdravstvene tehnologije, informacione sisteme, mehanizme osiguranja kvalitete i upravljanja, te zakonodavstvo.

Univerzalna zdravstvena pokrivenost se ne odnosi samo na osiguravanje minimalnog paketa zdravstvenih usluga, već i na osiguranje progresivnog širenja pokrivenosti zdravstvenih usluga i financijske zaštite, budući da sve više resursa postane dostupan.

Univerzalna zdravstvena pokrivenost ne odnosi se samo na pojedinačne usluge liječenja, već uključuje i usluge temeljene na stanovništvu, kao što su kampanje javnog zdravstva, fluoridizacija vode, zaštita od komaraca, i tako dalje.

Univerzalna zdravstvena pokrivenost sadrži mnogo više od samog zdravlja. Preduzimanje koraka prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenost znači korake prema pravednosti, razvojnim prioritetima i socijalnoj uključenosti i koheziji.

Svaka je zemlja jedinstvena, i svaka zemlja se može usmjeriti na različita područja ili razviti vlastite načine mjerenja napretka prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti. WHO podupire zemlje da razvijaju svoje zdravstvene sisteme za postizanje i održavanje univerzalne zdravstvene pokrivenosti, ali i praćenje napretka ka globalnom pristupu koji koristi standardizirane mjere koje su međunarodno priznate, kako bi se postigla uporedivost i napredak među državama.

Kako zemlje mogu napredovati prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti?

Mnoge zemlje već napreduju prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti- sve zemlje mogu poduzeti radnje kako bi se brže kretale prema njoj ili zadržale postignuća. U zemljama gdje su zdravstvene usluge tradicionalno dostupne i pristupačne, vlade imaju sve više poteškoća u ostvarivanju zdravstvenih potreba stanovništva, što se odnosi i na sve veće troškove zdravstvenih usluga.

Ostvarivanje univerzalne zdravstvene pokrivenosti zahtijeva jačanje zdravstvenih sistema u svim zemljama. Osnova su snažne finansijske strukture, čime se smanjuje plaćanje iz vlastitog džepa osobama koje su u stanju zdravstvene potrebe, naročito u slučaju teških ili dugotrajnih bolesti.

Poboljšanje pokrivenosti zdravstvenim uslugama i zdravstvenim rezultatima ovisi o dostupnosti, pristupačnosti i kapacitetu zdravstvenih radnika za pružanje kvalitetne, sveobuhvatne i cjelovite zdravstvene zaštite, usmjerene na ljude. Univerzalna zdravstvena pokrivenost naglašava ne samo ono šta se pokriva, već i način na koji se postojeće finansira, kako se time upravlja i na koji se način dostavlja.

Ulaganja u radnu snagu na nivou primarne zdravstvene zaštite najpotrebnija su i najekonomičnija sredstva za poboljšanje jednakosti u pristupu osnovnim zdravstvenim uslugama.

Dobro upravljanje raspoloživim, transparentni sistemi nabave i opskrbe lijekovima, te zdravstvene tehnologije uz dobro funkcionišući zdravstveno- informacijski sistem, drugi su ključni element.

Potrebna je fundamentalna promjena u pružanju usluga tako da su usluge integrisane i usredotočene na potrebe ljudi i zajednica. To uključuje preusmjeravanje zdravstvenih usluga kako bi se osiguralo da se zaštita pruža u najprikladnijoj postavci, uz pravu zaštitu i ravnotežu, jačanjem koordinacije zaštite. Zdravlje uključuje i tradicionalne i komplementarne medicinske usluge, organizirane oko sveobuhvatnih potreba i očekivanja ljudi i zajednica, pomažući im da osnaženi preuzmu aktivniju ulogu u svom zdravstvenom sistemu.

Univerzalna zdravstvena pokrivenost znači da svako može koristiti kvalitetne zdravstvene usluge koje su mu potrebne bez finansijskih poteškoća. Financijske poteškoće rezultat su plaćanja zdravstvenih usluga, uključujući lijekove, na mjestu upotrebe, bilo kroz formalne ili neformalne (out-of-pocket) vidove plaćanja. Ako ove poteškoće nisu minimalne, potkopava se pristup uslugama, urušava zdravstveno stanje, produbljuje siromaštvo, te pogoršava nejednakost među stanovništvom.

Praćenje napretka univerzalne zdravstvene pokrivenosti bi trebalo usmjeriti praćenje finansijska zaštite, koja se mjeri pomoću dva metrika povezana s korištenjem zdravstvenih usluga- siromaštvu, te katastrofalnim plaćanjima iz džepa:

Udio stanovništva koji može pristupiti osnovnim zdravstvenim uslugama.

Udio stanovništva koji troši veliku količinu kućnog dohotka na zdravlje.

Svjetska zdravstvena organizacija surađuje i sa Evropskom unijom na polju univerzalne zdravstvene pokrivenosti, a zajedno sa Svjetskom bankom razvila je okvir za praćenje napretka univerzalne zdravstvene pokrivenosti za obje kategorije, uzimajući u obzir i omjer ukupne univerzalne zdravstvene pokrivenosti unutar populacije , kao što su siromašni ili oni koji žive u udaljenim ruralnim područjima.

WHO koristi 16 bitnih zdravstvenih službi u 4 kategorije kao pokazatelje razine i jednakosti pokrivenosti u zemljama:

1. Reproduktivni, materinski, novorođenčad i zdravlje djeteta:
2. planiranje obitelji
3. antenatalna zaštita i porodi
4. potpuna imunizacija djece
5. zdravstvena zaštita zbog upale pluća.

Zarazne bolesti:

• liječenje tuberkuloze
• antiretrovirusno liječenje HIV-a
• uporaba zaštitnih mreža s insekticidom za prevenciju malarije
• adekvatna sanitacija.
• Nezarazne bolesti:
• prevencija i liječenje povišenog krvnog tlaka
• prevencija i liječenje povišenog nivoa šećera u krvi
• preventivni pregledi radi sprječavanja raka vrata maternice
• (ne) pušenje duhana
• Sposobnost i pristup uslugama:
• osnovni pristup bolnici
• broj i distribucija zdravstvenih radnika
• pristup osnovnim lijekovima– esencijalne liste lijekova
• zdravstvena sigurnost: usklađenost s međunarodnim zdravstvenim propisima.
• ZZJZFBIH