PREPORUKE biosigurnosnih mjera kod kuge malih preživara

9. Januara 2025.
Adnan
Vijesti

KUGA MALIH PREŽIVARA obzirom na posljedice, koje se prije svega ogledaju u masovnim oboljenjima i ugibanjima malih preživara kako domaćih tako i divljih, te obzirom na izražen negativan uticaj na stočarstvo /ovčarstvo i kozarstvo/ i na posljedice u društvu koje iza sebe ostavlja ova bolest može se označiti i kao EKONOMSKOPATSKA I SOCIOPATSKA.

Radi se o virusnoj zaraznoj bolest malih preživara, koju uzrokuje virus iz porodice Paramyxoviridae rod Morbillivirus. Srodan je virusima goveđe kuge, štenećaka i ospica kod ljudi.

Jedna je od ekonomski najznačajnijih bolesti životinja u područjima u kojima stanovništvo živi od malih preživača i nalazi se na listi bolesti koje se obavezno prijavljuju Europskoj komisiji putem Sistema za prijavu bolesti životinja (ADNS – Animal Disease Notification System) i Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (WOAH). U svijetu i EU ulažu se veliki napori kako bi se bolest stavila pod kontrolu te do 2030. godine u potpunosti iskorijenila. Međutim i pored toga zabilježena je pojava ove bolesti u Grčkoj i Rumuniji.

Kuga malih preživara (KMP), poznata i kao Peste des Petits Ruminants (PPR), ozbiljna je virusna bolest koja pogađa ovce i koze, uzrokujući velike ekonomske gubitke u stočarstvu, kako je dosta toga već rečeno o uzročniku i samoj bolesti, a obzirom da se kod nas ne provodi vakcinacija, nema ni liječenja preostaje jedino da se uzgoji malih preživara štite strogom primjenom biosigurnosnih mjera.

Biosigurnosne mjere ključne su za sprečavanje širenja i kontrolu bolesti.

Evo glavnih koraka koje treba poduzeti:

Kontrola ulaska i kretanja životinja:

Zabrana uvoza i izvoza, prijemčivih životinja iz zemalja i regija koje su pogođene bolešću.
Ograničenje kretanje životinja između regija ili zemalja pogođenih bolešću. Na lokalnom nivou to znači da nema slobodnog /nomadskog kretanja stada sa jednog područja na drugo, niti spajanja stada različitih imalaca ili stada jednog imaoca a da se prethodno ne provede štalski karantin.
Karantin, je obavezna mjera za novopridošle /novonabavljene životinje, koje se stavljaju u karantin najmanje 21 dan prije integracije u stado.
Štalski karantin primjenjivati i za vlastite životinje koje su iz nekog razloga bile razdvojene te se spajaju nakon izvjesnog vremena provedenog na različitim lokacijama.(nema spajanja stada prije nego se provede karantin).
Označavanje, praćenje i dokumentacija. Osigurati da sve životinje imaju odgovarajuće identifikacijske oznake i zdravstvene potvrde.

Higijenske mjere:

Dezinfekcija opreme i prostora, Redovito čišćenje i dezinfekcija objekata, vozila i opreme za transport životinja.
Ograničenje pristupa samo za neophodno, Ograničiti/reducirati ulazak posjetitelja i/ili osoblja u stada i/ili na farme (ovisno o načinu uzgoja i držanja), uspostaviti kontrolu ulaza i izlaza. Osigurati korištenje dezinfekcijskih barijera (npr. ulazima na imanje ili na farme).
Zaštitna oprema, Obavezno koristiti zaštitnu odjeću, rukavice i obuću pri radu sa životinjama /što moraju primjenjivati i veterinarski djelatnici, ali i drugi posjetioci stada/uzgoja.

Cijepljenje se provodi u nekim regijama i zemljama:

Vakcinacija: Provođenje preventivnog cijepljenja u rizičnim regijama kako bi se zaštitilo stado od PPR virusa uzročnika bolesti.
Praćenje programa cijepljenja: Osigurati redovito ažuriranje i pridržavanje nacionalnih ili regionalnih planova za imunizaciju.

Rano otkrivanje i prijavljivanje:

Praćenje zdravlja životinja: Redovito pregledavanje stada radi prepoznavanja simptoma (groznica, iscjedak iz nosa i očiju, proljev, ulceracije /čirevi/ u usnoj šupljini).
Izolacija bolesnih životinja: Odmah izolirati zaražene životinje i prijaviti sumnju nadležnom veterinaru, on obavještava nadležnu veterinarsku inspekciju.
Obavještavanje zajednice: Edukacija stočara o znakovima bolesti i važnosti brzog reagiranja.

Uništavanje i odlaganje

Kontrola žarišta: Zaražene životinje, ako je potrebno, eutanazirati na humani način kako bi se spriječilo širenje virusa.
Sigurno odlaganje: Spaljivanje ili zakopavanjem trupova zaraženi životinja prema protokolima.

Edukacija i komunikacija

Trening i informisanje farmera/uzgajivača: Organizirati obuke i informirati ovčare i kozare za prepoznavanje i prevenciju PPR-a.
Koordinacija sa službama: Poboljšati komunikaciju između stočara ovčara i kozara, veterinara i nadležnih tijela.

Biološka kontrola i monitoring:

Praćenje divljih životinja: Spriječiti kontakt između domaćih životinja i potencijalnih rezervoara bolesti u divljini. Obavijestiti i lovačka društva o ovoj bolesti.
Laboratorijska dijagnostika: Osigurati brzo i pouzdano testiranje sumnjivih slučajeva.
Odgovorna primjena biosigurnosnih mjera smanjuje rizik od pojave i širenja kuge malih preživara, štiteći i zdravlje životinja i ekonomski interes stočarstva.