Na put nigdje bez Putne apoteke

Počela je sezona godišnjih odmora i priprema za put. Svako putovanje sa sobom nosi rizik od blažih zdravstvenih problema uslijed promjene klime, nadmorske visine (ukoliko putujete na planinu) vremenske zone ili vrste vode i hrane.

Više faktora uvjetuje sadržaj

Da bi situaciju lakše prebrodili poželjno je da nosimo sa sobom lijekove i preparate koji će nam olakšati stanje, navodi magistrica farmacije Lejla Baručija, stručna saradnica za fitofarmaciju u INZ.

Na put ne krećite bez putne apoteke, koja treba da bude neizostavni dio prtljaga svakog putnika. Njena veličina i sadržaj ovisio broju putnika, uzrasta, njihovih potreba, kao i od vrste samog putovanja.

– Bitno je napomenuti da prilikom odlaska na bilo kakvo putovanje provjerite svoje zdravstveno osiguranje, a ukoliko se radi o putovanju u inostranstvo, preporuka je uplatiti putničko zdravstveno osiguranje. Za pacijente koji boluju od težih oboljenja preporuka je da ponesu medicinsku dokumentaciju, da se informišu o zakonskoj regulativi koji lijekovi i u kojoj količini mogu da se prenesu ukoliko se radi o putovanju u inostranstvo, ističe Baručija.

Prije nego spakujete svoju putnu apoteku, neophodno je da provjerite ukoliko redovno pijete lijekove imate li ih dovoljno u zalihi? Za hronične pacijente ponijeti terapiju u dovoljnoj količini u dogovoru sa svojim ljekarom. Ono što čini sadržaj svake putničke apoteke predstavljaju analgetici, lijekovi koji se koriste za ublažavanje bolova i povišene tjelesne temperature, te u slučaju blage prehlade. Najčešće je to paracetamol ili ibuprofen u dozi i jačini prilagođenoj za djecu i odrasle.

Za provjeru tjelesne temperature toplomjer je nezaobilazan sastojak putne apoteke. Zbog čestih prehlada koje se javljaju i u ljetnom periodu kapi za nos koje smanjuju otok sluznice kao i pastile za grlo koje ublažavaju bolove u grlu također su neizostavni. Za osobe koje loše podnose vožnju, poželjno je imati tablete protiv bolesti vožnje. Mogu da ih koriste i djeca, ali u odgovarajućoj dozi prilagođenoj djeci. Preporuka je upotreba u prilagođenoj dozi pola sata prije polaska na put.

Duga vožnja, sjedenje, intenzivna šetnja ili plivanje često dovode do zamora mišića i grčeva u nogama. Jedan od uzroka može biti nedostatak magnezija koji se ljeti više gubi iz organizma zbog pojačanog znojenja. Preporuka je unos maksimalne dnevne doze magnezija prilagođeno uzrastu korisnika.

Pored navedenih lijekova ono što bi uvijek trebalo da se nađe u putnoj apoteci su probiotici. Crijevne infekcije su česte na putovanjima, te je poželjno na put ponijeti probiotik koji će olakšati obnavljanje crijevne flore. Preporuka je upotreba probiotika i prije samog putovanja tri do pet dana prije planiranog puta i svo vrijeme putovanja da bi se spriječila putna dijareja. Zato je potrebno djelovati preventivno te ojačati probavni sistem i imunitet unosom dobrih probiotičkih bakterija. Na taj način organizam će biti sposoban da se izbori sa različitim infekcijama, kaže u izdanom saopćenju Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Potrebno je voditi računa o higijeni ruku. Koristiti flaširanu vodu po mogućnosti iz staklenih boca. Sredstvo za nadoknadu tečnosti i elektrolita također su preporuka usljed čestih dijareja i povraćanja. Preparati za zaštitu od insekata su neizostavni dio putne apoteke. Za osobe sklone alergijama preporuka je da ponesu tablete i kreme sa antihistaminicima. U slučaju uboda insekta dešavaju se kožno alergijske reakcije čiji su simptomi praćeni jako izraženim svrabom i otokom.

Poželjno je imati u sastavu putne apoteke i gelove koji ublažavaju crvenilo i otok. Promjena ambijenta može da izazove kožne infekcije pa je dobro imati i antibiotsku mast. U slučaju blažih povreda savjetuje se upotreba preparate za ozljedu kože, sredstava za obradu i dezinfekciju rane (antiseptik z ačišćenje rana, sterilne gaze i komprese, zavoje i flastere), kao i prašak za brzo zarastanje rane.

U INZ-u napominju da, bilo da putujete na more, u planine ili samo šetate na otvorenom, mislite o zaštiti od sunca. Budući da je posljednjih desetljeća sunce sve opasnije za našu kožu zbog oštećenog ozonskog omotača, pretjerano izlaganje suncu tj. njegovim ultraljubičastim zrakama (UV) može izazvati dalekosežne i pogubne posljedice. Zračenje sunca ima razorni učinak na kožu, sve od sunčanih eritema (opekline) do ubrzanog starenja kože i karcinoma kože. Izlaganje suncu glavnije uzrok karcinoma kože, što je ujedno i najozbiljnija posljedica zračenja.

Odgovorno ponašanje

Odgovorno ponašanje podrazumijeva učinkovitu zaštitu od sunca koja se bira na temelju jačine zračenja i tipa kože. Proizvodi za zaštitu od sunca istovremeno filtriraju UVB i UVA zrake, s odgovarajućom ravnotežom između njih. Njihova moć filtriranja označena je SPF-om (eng. Sun Protection Factor = faktor zaštite od sunca). SPF se određuje na osnovu Vašeg fototipa i intenziteta sunčevog zračenja koji ovisi o lokaciji (more, planine, itd.) SPF 6 = niska zaštita, SPF 15 = umjerena zaštita, SPF 30 = visoka zaštita, SPF 50+ = vrlo visoka zaštita.

Kako navode stručnjaci, korištenje zaštitnih faktora omogućava koži da duže bude izložena suncu. Preporuka je svakodnevna i ponavljajuća upotreba krema sa zaštitnim faktorom od 30 do 50, po mogućnosti što veći faktor zaštite. Zaštitne kreme se nanose najmanje pola sata prije izlaganja suncu. Generalno je pravilo da se ne izlažu sunčevoj svjetlosti u periodu od 11-17 h naročito za malu djecu, jer je tada količina UV zraka jako velika, pojačana UV radijacija, tako da bi u tom periodu trebalo izbjegavati direktni boravak na suncu.

Tokom izlaganja suncu hidrirajte svoju kožu i nastavite koristiti svoje uobičajene proizvode za njegu kože, osim ako Vam ljekar savjetuje drugačije. Posebno je važno savjetovati se s ljekarom kod upotrebe medicinske terapije koje mogu izazvati fotoosjetljivost. Pravilnom i pravodobnom njegom i pripremom kože moguće je minimizirati štetne posljedice izlaganja UV zrakama i postići preplanuli ten bez bojazni od zdravstvenih posljedica.

Postoje brojni nutrijentni zaštitnici kože koji pravovremenim uzimanjem putem dodataka prehrani pripremaju kožu za izlaganje suncu, umanjuju oštećenje i pojavu alergija na sunce, te duže zadržavaju preplanuli ten.

– Tu se prije svega ističu karotenoidni pigmenti bitni u zaštiti tkiva od oštećenja uzrokovanih UV zrakama, kao i antioksidativni nutrijenti poput vitamina A, C, E te selena i cinka. Vitamini B skupine ne posjeduju antioksidativna svojstva, ali pomažu održavati kožu zdravom. Antioksidansi se smatraju sekundarnim protektivnim faktorima, jer štite od slobodnih radikala i reaktivnih kisikovih spojeva, ističe Baručija.

Potrebno je obratiti pažnju na njegu kože nakon sunčanja. U večernjim satima koža postaje crvena i isušena, stoga treba koristiti kreme koje sadrže vitamine koji pomažu koži da se regenerira, a također će smanjiti i isušenost kože. Tokom sunčanja u slučaju da dođe do opekotina potrebno je nanijeti mast za regeneraciju kože Putnu apoteku uvijek čuvati van dohvata djece, kažu u INZ-u.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica