Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antimikrobna…
FOTO: Predavanje o značaju pravilne prehrane i mjerenje šećera dijabetičarima u Visokom
U mjesecu u kojem se obilježava i daje na značaju borbi protiv dijabetesa, Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) je priredio više sadržaja u cilju promocije značaja ove borbe, ali i edukacije građana, kao najboljeg odgovora na porast broja oboljelih i prijetnje nekontrolisanog širenja bolesti.
Diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastupa kad tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je “ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju. Bez inzulina, ćelije tijela ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija.
Nakon Zenice, aktivnosti su održane i u Visokom, potvrdila nam je dr. spec. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u. Bitno je istaći da je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Federaciji (F BiH) u 2020. godini registrirano 72.797 oboljenja, što je više nego u 2019. godini (64.594).
Ove godine u fokusu djelovanja INZ-a su bile osobe već oboljele od dijabetesa, ali i zdrava populacija, kojoj je potrebno skrenuti pažnju na simptome dijabetesa i time potencijalno, na vrijeme, otkriti bolest i postaviti dijagnozu.
– Naše aktivnosti su usmjerene kroz dijabetološka savjetovanja na području Zeničko-dobojskog kantona o pravilnoj prehrani, koja je sa terapijom ključna u borbi protiv ove bolesti. Također, stimuliramo fizičku aktivnost i mjerimo nivo šećera u krvi građankama i građanima, i kod zdrave populacije kako bi otkrili potencijalne nosioce bolesti. Cilj je edukacija o simptomima i njeno rano otkrivanje, ističe dr. Kuduzović.
Za sve prisutne je osigurano mjerenje šećera u krvi, te edukacija od strane Maje Jonjić-Trifković, nutricionistkinje INZ-a, o značaju pravilne prehrane za dijabetičare.
– Prehrana koja se preporučuje dijabetičarima je ustvari prehrana koja se, uglavnom, skoro u cijelosti, preporučuje i zdravoj populaciji. To je način prehrane kojeg bi se svi trebali pridržavati da bi bili i ostali zdravi, ističe Jonjić.
Prema podacima Internacionalne dijabetes federacije (IDF), broj odraslih koji žive s dijabetesom je više od tri puta povećan, posljednjih dvadeset godina. IDF procjenjuje da 9,3 posto odraslih (starosti 20 do 79 godina) i 1,1 milion djece i adolescenata (mlađih od 20 godina) živi s dijabetesom te da će do 2030. godine 578 miliona odraslih širom svijeta živjeti s dijabetesom.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica