Danas je Dan mentalnog zdravlja

Kako bi se podigla svijest o problemima mentalnog zdravlja, svake godine, 10. oktobra, obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja.

Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem svaki pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, te je sposoban doprinositi zajednici.

Mentalno zdravlje je prioritet svima nama, ne brinemo li o svom mentalnom zdravlju, ne brinemo ni o mentalnom zdravlju drugih. Dobro mentalno zdravlje pomaže nam da postanemo snažniji i zadovoljni sobom, uživamo u životu, te da se uspješno nosimo sa svakodnevnim situacijama.

Problemi mentalnog zdravlja ne pogađaju samo odrasle osobe. Djeca, tinejdžeri i mladi također mogu imati probleme s mentalnim zdravljem. Rizik za narušavanje mentalnog zdravlja prisutan je u svim socijalnim grupama, ali je veći među siromašnima, nezaposlenima, djecom i adolescentima i starijim osobama.

Rani znakovi poremećaja  mentalnog zdravlja su povlačenje od prijatelja, osjećaj beznađa, pokazivanje negativnih emocija i dr. Postoje razne metode za rješavanje problema mentalnog zdravlja. Liječenje je vrlo individualno.

Najnovije dostupne procjene ukazuju na to da na globalnom nivou s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem živi više od 1 od 7 adolescenata u dobi od 10 do 19 godina.

Svjetski dan mentalnog zdravlja 2023. godine se obilježava pod sloganom “Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo.”

Diskriminacija, štetni stereotipi i stigma u zajednici, porodici, školama i na radnom mjestu sprječavaju zdrave odnose, socijalne interakcije i inkluzivna okruženja potrebna za dobrobit svih članova društva.

Mentalno zdravlje mora biti stavljeno u okvir ljudskih prava kako bi se težnja za zdravijim mentalnim zdravljem preoblikovala kao osnovno ljudsko pravo. Obezbjeđivanje pristupa uslugama mentalnog zdravlja mora biti obaveza i odgovornost državnih i globalnih organizacija koje se više ne mogu ignorisati.

Kombinacija genetike, iskustava i faktora okoline od najranijih dana, uključujući roditeljstvo, školovanje, kvalitet odnosa, izloženost nasilju ili zlostavljanju, diskriminaciji, siromaštvu, humanitarnim krizama i hitnim zdravstvenim situacijama (poput npr. COVID-19) oblikuje i djeluje na mentalno zdravlje djece tokom cijelog njihovog života.

Zaštitni faktori, poput brižnih roditelja/staratelja, sigurnog školskog okruženja i pozitivnih odnosa s vršnjacima, mogu pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja.

Neophodno je hitno ulaganje u mentalno zdravlje djece i adolescenata u svim sektorima, ne samo u zdravstvu, kako bi se podržao pristup u kojem cijelo društvo radi na prevenciji i brizi.

Potrebno je integriranje i povećanje intervencija zasnovanih na dokazima u svim sektorima zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite – uključujući programe roditeljstva koji promoviraju odgovornu njegu i brigu, te podržavaju mentalno zdravlje roditelja i njegovatelja.

Potrebno je osiguravanje podrške mentalnom zdravlju u školama kroz kvalitetne usluge i pozitivne odnose.

Važnp je prekinuti tišinu koja okružuje mentalne bolesti, uklanjanjem predrasuda i promoviranjem boljeg razumijevanja mentalnog zdravlja i uvažavanjem iskustava djece i mladih.

Služba za školsku higijenu INZ redovno provodi aktivnosti sa školskom djecom i omladinom koje se tiču mentalnog zdravlja nastojeći da doprinosi zdravijoj i sigurnoj sredini za učenike.