Što je KOPB?
Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB, engl. Chronic Obstructive Pulmonary Disease – COPD) obuhvaća skupinu bolesti sa sličnim funkcionalnim poremećajem – otežanim protokom zraka u plućima. To je bolest koja zahvaća dišne putove, tkivo i krvne žile pluća, a nastaje zbog neprimjerenog upalnog odgovora pluća na iritaciju štetnim česticama i plinovima, te dovodi do kroničnog morfološkog i funkcionalnog oštećenja pluća. Suženje dišnih putova se s vremenom pogoršava, uz postupnu pojavu simptoma kašlja, iskašljavanja i zaduhe. Istovremeno se razvijaju brojne sistemske manifestacije, kao što su neuhranjenost, bolesti srca i krvnih žila te slabljenje imunološkog sustava s učestalim respiratornim infekcijama. Nedovoljno je prepoznata te nedovoljno dijagnosticirana i liječena bolest, zbog čega više od 50 posto ljudi nije svjesno svoje bolesti. Najveći broj bolesnika se javlja liječniku u uznapredovalom stadiju bolesti što tada zahtjeva dugotrajno i skupo bolničko liječenje.
KOPB se karakterizira razdobljima „stabilne bolesti“, kada dominira nepodnošenje napora i zaduha koje su proporcionalne stupnju oštećenja plućne funkcije i razdobljima naglog pogoršanja simptoma bolesti (egzacerbacije), kada dolazi do znatnog smanjenja plućne funkcije, izražene zaduhe i u mirovanju, a mogu nastupiti i po život opasna stanja koja zahtijevaju bolničko liječenje. Spirometrija je jednostavan i bezbolan test kojim se može utvrditi boluje li osoba od KOPB-a, čak i prije nego se simptomi razviju.
Epidemiologija
Prema podacima Svjetske zdrastvene organizacije (SZO) kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je četvrti vodeći uzrok smrti, iza kardiovaskularnih, malignih i cerebrovaskularnih bolesti. Usprkos napretku u dijagnostici i liječenju, KOPB je najbrže rastući uzrok smrtnosti razvijenog svijeta te se u idućih 10 godina predviđa da će dosegnuti treće mjesto uzroka smrtnosti u svijetu.
Smatra se da blaži ili teži oblik KOPB-a ima svaki deseti stanovnik Europe, a od nje svake godine umre 259 000 ljudi što je isto kao i nestanak jednog grada, veličine Venecije. Procjenjuje se kako u svijetu od KOPB-a boluje približno 64 milijuna osoba, te da oko 3 milijuna ljudi umire. Novija istraživanja u razvijenim zemljama upućuju na podjednaku učestalost obolijevanja muškaraca i žena, što je svakako povezano s pušačkom navikom. U ambulantno-polikliničkom morbiditetu stanovništva Federacije BiH (Zravstveno statistički godišnajk FBiH 2014., ZZJZ FbiH), oboljenja dišnog sustava su vodeća s 30% udjela i najviše opterećuju primarnu zdravstvenu zaštitu. U strukturi obolijevanja, među oboljenjima dišnog sustava najučestalije su akutne respiratorne infekcije, koje čine 70,7% dijagnoza, dok kronične opstruktivne bolesti pluća (J40-J46) sudjeluju sa 6,4%. Veliki broj pušača među stanovnicima Federacije BiH (44,1%), kao i sve veće zagađenje zraka utječe da kronična opstruktivna bolest pluća zauzima značajno mjesto među uzrocima smrti (2,1%). U Republici Hrvatskoj je u 2012. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku od ove bolesti umrlo 1585 osoba što čini udio od 3,0% u ukupnom broju umrlih. Kod većine bolesnika dijagnoza se postavlja tek u srednjim pedesetim godinama: 45-65% bolesnika sa KOPB-a nema postavljenu dijagnozu jer bolesnici zaduhu i intoleranciju napora povezuju s normalnim procesom starenja, a pušački kašalj smatraju normalnim.Petogodišnje preživljenje nakon postavljanja dijagnoze je 78% u muškaraca i 72% u žena, a kod teških oblika bolesti petogodišnje preživljenje je manje od 30%.
Rizični čimbenici
• Pušenje duhana kao i pasivno pušenje
• Vanjsko i unutarnje zagađenje zraka
• Izloženost industrijskoj prašini i kemikalijama (kao profesionalna bolest)
Pušenje je glavni uzrok, čak u 90% slučajeva, aktivno ili pasivno. Povećava rizik od obolijevanja za čak 10-43% u odraslih. Do suženja dišnih putova dolazi zbog edema sluznice dišnih putova, zatim zbog zadebljanja mišića i povećanja broja i veličine žlijezda u stijenci dišnih putova, pojačanog lučenja guste i ljepljive sluzi iz žlijezda te poremećaja mehanizama čišćenja dišnih putova. U kasnijoj fazi bolesti dolazi do oštećenja pluća i dišnih putova, što doprinosi smanjenju protoka zraka. Uzrok svih navedenih poremećaja je upala koja nastaje kao posljedica dugotrajnog i kontinuiranog izlaganja dimu cigareta ili drugih štetnih agenasa. Trajna upala dovodi i do poremećaja ravnoteže brojnih enzima u plućnom tkivu, što dovodi do oštećenja dišnih putova i pluća. Dolazi i do daljnjeg širenja upale na druge organe i organske sustave. Najčešće su to srce, koštano-mišićni sustav te središnji živčani sustav. KOPB se može javiti i u nepušača, međutim 95% bolesnika su pušači. Nije u potpunosti poznato zašto se bolest javlja i kod nepušača. Najvjerojatniji razlog je izloženost pasivnom pušenju i drugim štetnim česticama u zraku kao i genetska predispozicija.
Najvažniji pokazatelji koji upućuju na KOPB:
Kronični kašalj: javlja se povremeno ili svakodnevno, često tijekom cijelog dana, rijetko samo noću
Kronično iskašljavanje- svaki oblik dugotrajnog iskašljavanja upućuje na KOPB
Akutni bronhitis- učestalo ponavljanje
Zaduha koja je:
• progresivna (pogoršava se tijekom vremena) trajna (svakodnevna)
• pogoršava se u naporu
• pogoršava se tijekom respiratornih infekcija
Prvi simptom KOPB-a obično su malaksalost, kratak dah, kašalj, zaduha. Kasnije se može javiti i zaduha u mirovanju, osjećaj težine te sviranje u prsima. Akutna pogoršanja su najčešće infektivna (bakterijska ili virusna) te zahtijevaju promjenu u terapiji. Nerijetko je u bolesnika s akutnim pogoršanjem potrebno i bolničko liječenje. Pogoršanje prethodno stabilnih simptoma se očituje kao: nemogućnost završetka rečenice zbog nedostatka zraka, plave usnice i/ili prsti, pojačan kašalj, promijenjene karakteristike kašlja i iskašljaja, lijekovi za olakšanje simptoma ne djeluju. Akutna pogoršanja dodatno pogoršavaju plućnu funkciju te ubrzavaju pogoršanje bolesti. Smrtnost od akutnog pogoršanja KOPB-a u bolesnika u kojih je potrebno bolničko liječenje vrlo je visoka.
Ukoliko je osoba starija od četrdeset godina, pušač ili bivši pušač, kašlje tri ili više mjeseca godišnje, bez obzira na pušenje te ko ima barem jedan od gore navedenih simptoma, treba posumnjati na KOPB i javiti se obiteljskom liječniku. Bolest često prolazi «nezapaženo» budući da se poistovjećuje s «običnim pušačkim kašljem». Stoga je važno prepoznati simptome u samom početku bolesti, jer se za svakog bolesnika individualno, na temelju simptoma i poremećaja plućne funkcije i sadržaja kisika u krvi, utvrđuju stupnjevi bolesti: blagi, umjereni, teški ili vrlo teški oblik. Prema stupnjevima individualno se za svakog oboljelog određuje medikamentozna terapija. Prestanak pušenja je najučinkovitija i najisplativija intervencija u cilju smanjenja rizika od nastanka težih oštećenja ili usporenja progresije bolesti.
Kako se postavlja dijagnoza kronične opstruktivne plućne bolesti?
Dijagnoza se postavlja kroz razgovor s bolesnikom tijekom kojeg se saznaje više o simptomima i navikama pušenja te analizom plućne funkcije-spirometrijom. Spirometrija je zlatni standard dijagnoze i procjene KOPB-a. U cilju rane dijagnoze potrebno je učiniti spirometrijsko testiranje svih bolesnika sa kroničnim kašljem i iskašljavanjem osobito, ako su izloženi činmbenicima rizika (aktivni ili pasivni pušač, radno mjesto s onečišćenjem zraka) čak i kada nemaju tegoba.
Kako se liječi kronična opstruktivna plućna bolest?
KOPB je neizlječiva bolest koja ima progresivan tijek i liječi se doživotno. Progresivan tijek znači da se bolest s vremenom pogoršava. Pogoršanje bolesti se ne može u potpunosti zaustaviti, ali se može značajno usporiti. Glavni načini usporavanja pogoršanja bolesti je prestanak pušenja te redovito uzimanje lijekova koji šire dišne putove i liječe upalu. Na žalost, dišni putovi bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti ne mogu se potpuno proširiti, ali je i malo proširenje za bolesnika značajno.
Što sami oboljeli mogu učiniti?
Prije svega, potrebno je prestati pušiti. Prestanak pušenja usporava progresivan tijek bolesti te smanjuje smrtnost od KOPB-a.
Redovito uzimati lijekove također je važno.
Smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu, jer prekomjerna tjelesna težina dodatno opterećuje pluća.
Redovito biti fizički aktivan, osobito na svježem zraku.
Izbjegavati zadimljene prostorije, zračiti prostorije u kojima se boravi, ne izlazite vani kada je magla ili pojačano zagađenje zraka.
Cijepiti se protiv gripe te protiv pneumokoka svakih pet godina, jer se na taj način značajno smanjuje rizik od akutnih pogoršanja.
Bolesnici s težim oblicima trebaju redovito provoditi specifičnu, respiracijsku fizikalnu terapiju koja uključuje i vježbe disanja.
Test samoprocjene-odgovorite na sljedeća pitanja:
Kašljete li već dugo?
Iskašljavate li prilikom kašljanja?
Imate li često osjećaj nedostatka zraka?
Jeste li stariji od četrdeset godina?
Jeste li aktivni pušač ili bivši pušač?
Ako ste odgovorili s DA na tri i više pitanja, preporuka je uraditi spirometriju, koja je „zlatni standard” u ranom otkrivanju KOPB-a.
