Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antimikrobna…
Bolest plavog jezika /BPJ/ ili Kataralna groznica ovaca- INZ.BA
Engleski naziv za ovu bolest je Bluetongue, to je akutno virusno oboljenje pretežno ovaca, ali i koza, goveda, jelena i divljih preživara.
Endemski je prisutna u zemljama sa tropskom i subtropskom klimom. Oboljenje je rašireno u više zemalja koje se nalaze u prostoru između 40° sjeverne i 35° južne geografske širine. Virus plavog jezika je serološki identifikovan u regijama gdje je prisutan komarac Culicoides (npr. Afrika, Amerika, Australija, južna Azija i Okeanija), ali je virus kod klinički pozitivnih slučajeva izolovan samo u nekoliko zemalja, navednih područja. Odavde se uzročnik bolesti prenese na zemlje sa kontinatalnom klimom za vrijeme toplijih vremenskih razdoblja, tj. klimom koja pogoduje opstanku insekata koji se hrane krvlju, a koji su značajan vektor prenosa bolesti.
Uzročnik bolesti je virus plavog jezika iz porodice Reoviridae, roda Orbivirus kod kojeg je dosad identifikovano 24 serotipa. Virus je prilično otporan u vanjskoj sredini naročito pri niskim tempraturama. Bolest ne spada u skupinu zoonoza, ne prenosi se na ljude.
Od balkanskih zemalja oboljenje je prisutno u Bugarskoj (od 1999.), u Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori (2001.g), a od 2002. i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Nakon dužeg perioda slabije aktivnost, bolest je ponovno registrovana u BiH i zemljama Jugoistočne Evrope krajem 2014. godine, te novi slučaj na području općine Foča u 2016. Bolest se javlja sezonski obično u kasno ljeto kada je populacija vektora –insekata najveća. Insekti, hraneći se krvlju bolesnih životinja, virus prenose na zdrave životinje.
Period inkubacije traje od 4-7 dana, koji prati povišena tjelesna temperatura 40,5-42 °C, naokn čega se kod životinja javljaju znakovi koji ukazuju na ovo oboljenje. Obzirom da uzročnik bolesti, virus uzrokuje oštećenja endotela malih krvnih sudova to su i simptomi koji se manifestuju vezani za poremećaj mikrocirkulacije. Ovo vaskularno endotelijalno oštećenje ima za posljedicu vidljivu pojavu otoka (edema), kongestiju, manja krvarenja. Pojavu iscjetka iz nosa, konjuktivitis, pobačaj, upalu i nekrozu. Zbog promijena na sluznicama oboljelje životinje odbijaju hranu, otežano dišu zbog sekreta u nosu i gornjim dišnim putevima. Prisutna je i pojava malih čireva na vidljivim sluznicama usta i nosa. Karakterističan znak je pojava otoka i cijanoze na jeziku, tzv. „plavi jezik“ po čemu je oboljnje i nazvano. Također, oboljele jedinke imaju poteškoće pri kretanju, zbog upalnih promijena na papcima. Stepen bolesti može biti od perakutnog do hroničnog sa mortalitetom od 2-30%.
Bolest je značajna sa ekonomskog aspekta jer izaziva ugibanja životinja, a zaražene životinje se moraju neškodljivo ukloniti (eutanaziranjem). Zemlji ili regiji zahvačenoj ovom bolešću zabranjuje se izvoz živih životinja prijemljivih za bolest kao i proizvoda i sirovina od istih.
Vlasnicima prijemljivih životinja ovce, koze, goveda, se preporučuje da koliko je to moguće, životinje drže zatvoreno u vrijeme aktivnosti vektora – komaraca. Da provedu tretmane objekata u kojima se životinje drže registriranim insekticidnim sredstvima, a životinje repelentnim sredstvima, prema uputi proizvođača. Provedu uništavanje mjesta pogodnih za razmnožavanje komaraca. Da ako primijete neke od gore navedenih simptoma kod životinja to jave svom veterinaru.
Nadležne veterinarske službe u Bosni I Hercegovinu uključene su u kontrolu ove bolesti i provodiće se sve zakonom propisane mjere u cilju suzbijanja bolesti plavog jezika, kao i mjere propisane Pravilnikom o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika (službeni glasnik BiH, broj:38/10).
inz.ba