Mišja groznica

Obzirom da dolaze dani koji će u prirodu privući veći broj ljudi potrebno je ukazati na neophodan oprez tokom boravka u prirodi. BIH je područje bolesti poznate kao Mišja groznica (Stručni naziv Hemoragijska groznica).

Bolest se pojavljuje sporadično svake godine, a epidemije nastaju nakon blage zime ili kada veći broj neimunih osoba uđe u prirodno žarište oboljenja. Infekcija se ne prenosi među ljudima. Najveći rizik da obole imaju izletnici, šumski radnici, te osobe koje po bilo kojem osnovu borave u prirodi.

Podaci biltena „Instituta za zdravlje i sigurnost hrane“ za period od 2012-2016. godine ukazuju na prisustvo, a incidenca pojave kod ljudi bila je veća 2014. godine, kada je ZDK bio zahvaćen elementarnom nepogodom.

Prvi znakovi oboljenja kod ljudi javljaju se nakon inkubacije (2-4 sedmice). To su visoka temperatura, glavobolja, krstobolja, slabost, bolovi u trbuhu. U podlozi HGBS-a nalazi se oštećenje kapilara u raznim organima, a glavni simptomi su groznica, krvarenje te oštećenje bubrežne funkcije. Češće se susreće lakši oblik gdje dominiraju bolovi i prolazno bubrežno zatajenje. Drugi oblik pokazuje agresivniju kliničku sliku, s padom krvnog tlaka sve do nastanka šoka, krvarenjem i razvojem komplikacija. Ponekad dolazi do povraćanja s proljevima, a jedan od tipičnih ranih znakova bolesti je crvenilo lica i vrata (nalik opeklinama od sunca) koje se javlja u više od 90% pacijenata.  Oporavak je obično polagan, može potrajati i nekoliko mjeseci, uglavnom bez komplikacija, uz potpuno izlječenje.

Dijagnoza

Klinička sumnja postavlja se u pacijenata s groznicom, pojavom krvarenja i bubrežnim zatajenjem, ako su prije toga boravili u mogućem prirodnom žarištu bolesti. Sumnja se mora potvrditi dokazom virusa, njegovih antigena ili antitijela u serumu bolesnika.

Liječenje i mjere prevencije

Osnovno liječenje je simptomatsko uz praćenje vitalnih parametara bolesnika. Ne postoji cjepivo, za sprječavanje je osnova na mjerama za smanjenje i otklanjanje rizika. Izletnici bi trebali zaštiti svoju hranu i piće, izbjeći izravno ležanje na tlu, unos vode iz neuređenih izvora, konzumiranje svježih šumskih plodova i diranje uginulih životinja. Osobe koje imaju drvarnice, ostave ili staje trebaju prati ruke nakon svake aktivnosti u tim objektima, te izbjeći stvaranje prašine, kao i koristiti lagane maske preko usta i nosa. Sva hrana pohranjenja u smočnicama obavezno se mora čuvati od pristupa glodavaca.

U prevenciji je bitna kontrola brojnosti mišolikih glodara, i to suzbijanjem štetnika sistemskom deratizacijom. Provođenje ovih mjera na području ZDK, koje provodi Institut za zdravlje i sigurnost hrane, rezultiralo je povoljnom epidemiološkom situacijom, u prilog navedenom je i činjenica da u 2015. i 2016. godini nije bilo prijavljenih slučajeva ovog oboljenja kod ljudi.

                                                                                                                                                                                                                                                       Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

                                                                                                                    mr.sc. Benijamir Haurdić DVM  i

Nermin Imamović dipl.san.ing.