Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u saradnji sa Ministarstvom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK organizovao je Panel diskusiju na koju su pozvani pčelari iz Zeničko-dobojskog kantona, ali i drugih područja BiH. Tema skupa je bila “Uzgojno-selekcijski rad kao značajan alat za unapređenje pčelarstva i povećanje produktivnosti pčelinjaka”. Moderatorica skupa Azra Sinanović, stručni saradnik u Veterinarskom zavodu INZ-a razgovarala je sa eminentnim stručnjacima iz ove oblasti.
Razmišljajući o aktuelnoj problematici i stanju pčelarstva u ZDK, FBIH ali i BIH, u INZ-u su uvidjeli da postoji potreba za aktualizacijom upravo jedne ovakve teme. Cilj ove panel diskusije je potreba da se otvori ovo za pčelarstvo značajno poglavlje, da se aktualizira tema i utvrdi potreba institucionalno-pravnog okvira za uspostavljanje uzgojno – selekcijskog rada u pčelarstvu u Zeničko-dobojskom kantonu ali i FBIH općenito.Panelisti su bili magistar Dino Haračić, dr. vet. med, Senad Hodžić, predsjednik saveza pčelara Tuzlanskog kantona, Stanko Rajić (Beograd, Srbija), predsjednik beogradskog udruženja pčelara, doc dr sc Marin Kovačić (Osijek, Hrvatska), predstavnik Udruženja uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske, Munib Husejnagić, predsjednik saveza pčelarskih udruženja ZDK, doc. dr Violeta Santrač iz Instituta RS “Vaso Butozan” i pčelar Ferid Velagić.
Dino Haračić, doktor veterinarske medicine i magistar jedinstvenog zdravlja vrlo dobro je poznat kao vrhunski stručnjak u pčelarskim krugovima. Kada na internetu pretražujete njegovo ime, ovako stoji opis: Za Dinu Haračića kažu da „živi pčele“. Dino nije pčelar biznismen, već pčelar hobista. Pčelu poštuje jer ga je odškolovala, podsjeća ga na oca strastvenog pčelara i prirodnjaka. On je pravi pčelarski zanesenjak koji se srcem posvetio pčelama.
Senad Hodžić, predsjednik saveza pčelara Tuzlanskog kantona, po struci diplomirani inžinjer, koji se već duži niz godina bavi pčelarstvom, sa strastvenom posvećenošću ovom pozivu. Uzgojem matica bavi se zadnjih desetak godina, a o ovom posebnom segmentu u pčelarstvu posvećuje značajnu pažnju. Senad je član predsjedništva organizacionog odbora Kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima i organizator je najvećeg međunarodnog sajma pčelarstva „Medena Tuzla“.
Munib Husejnagić je po struci diplomirani inžinjera mašinstva, predsjednika Savez udruženja pčelara Zeničko dobojskog kantona. Već više od 24 godine bavi pčelarstvom. Član je predsjedništva Federalnog saveza pčelara, te predsjednik skupštine svog matičnog pčelarskog udruženja API-Ze Zenica.
Doktorica Violeta Santrač, dugogodišnja saradnica i jedna od edukatorica u ime Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, učesnica je mnogobrojnih skupova iz oblasti apikulture u BiH ali i širom svijeta. Strastveni je entuzijasta i zaljubljenica u pčele, čija se predavanja prate sa najvećom pažnjom. Zaposlenica je J.U. Veterinarskog instituta Republike Srpske „dr Vaso Butozan“. Doktorica Santrač je svoj radni vijek posvetila istraživanjima iz oblasti bolesti pčela i kako je i sama navela nalaženjem najboljih tehnika u borbi protiv nama svima dobro poznatog nametnika varoe.
Diplomirani inžinjer Ferid Velagić je dugogodišnji pčelar koji živi isključivo baveći se pčelarstvom, od kojeg je i zaradio penziju. Autor je više od 15 knjiga o pčelarstvu i jedan je od najvećih proizvođača matica i matične mliječi u Bosni i Hercegovini. Do danas je održao više stotina predavanja u BiH i zemljama regije na različite teme iz pčelarstva, i redovni je dopisnik pčelarskih časopisa u BIH, HR i SR. Svoju preradu pčelinjih proizvoda, kojih danas ima više od 40, certificirao je standardom Halal kvalitete te tako svojim proizvodima dao dodanu vrijednost.
Stanko Rajić, diplomirani ekonomista po vokaciji, a pčelar po duši aktuelni je predsjednik Beogradskog udruženja pčelara. Svoje prve košnice je nabavio sada već davne 1987. godine i od tada se intenzivno bavi pčelarstvom. Na spisku je zvaničnih predavača Saveza pčelarskih organizacija Srbije za koje drži predavanja na temu apitehnike. U proteklih nekoliko godina intenzivno se zalaže za razvoj urbanog pčelarstva sa namjerom da gradskoj populaciji ukazuje na važnost pčela u očuvanju zdrave životne sredine.
Doc dr sc Marin Kovačić sa Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka je voditelj uzgojnog programa sive pčele pri Udruzi uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske i dugogodišnji uzgajivač matica. Ono što je posebno interesantno istaći je da je doktor Kovačić treća generacija pčelara u obitelji. Ovaj vrsni stručnjak iz oblasti selekcije matica do danas je objavio brojne stručne i naučne radove iz oblasti pčelarstva u renomiranim časopisima, a svoju doktorsku disertaciju na temu Utjecaj selekcije na osobine medonosne pčele (Apis Mellifera Carnica) na području Hrvatske odbranio je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.Osnovni cilj uzgojno-selekcijskog programa je očuvanje izvorne sive pčele (Apis mellifera carnica) kroz primjenu uzgojnih metoda za unaprjeđivanje kvalitete uzgojenih matica i usmjeravanje selekcije na povećanje proizvodnje pčelinjih proizvoda, selekciju tolerantnosti na bolesti i poboljšanje odlika ponašanja pčela.
U toku panel diskusije, čije dijelove donosimo u video snimku u nastavku, govori se, između ostalog, o sljedećim temama. Kovačić obzirom na dugogodišnje iskustvo i napredak koji je Republika Hrvatska ostvarila u ovom području je dao osvrt na ciljeve i značaj uzgojno-selekcijskog programa u pčelarstvu. Haračić je rekao nešto više o važnosti pravilnog odabira genetskog materijala u pčelarstvu. Rajić, je dao osvrt na važnost i uticaj selekcije u povećanju prinosa pčelinjih proizvoda. Dr. Santrač je govorila o povezanosti između genetike pčela i bolesti, te da li se uzgojno-selekcijskim radom mogu dobiti zajednice otpornije na bolesti? Husejnagić je pojasnio kakva je situacija po pitanju stanja uzgoja i selekcije matica u Zeničko-dobojskom kantonu ali i u Federaciji BiH sa osvrtom na nabavku i zamjenu matica. Hodžić je govorio o svojim iskustvima u pčelarenju korištenjem selekcioniranih matice i i pojasnio razliku u prinosima proizvoda te ponašanju društva i otpornošću na bolesti u odnosu na pčelarenje neselekcioniranim maticama. Velagić je opisao iskustvo u proizvodnji selekcioniranih matica.
U drugom dijelu nakon kafe-pauze razvila se diskusija svih panelista o detaljima Zakona o stočarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, ali i zakonima koji ovu tematiku tretiraju u bh. entitetu RS, Hrvatskoj i Srbiji. Haračić je govorio o potrebi institucionalno-pravnog okvira za uređenje ovog pitanja u Federaciji Bosne i Hercegovine te da li je ova oblast adekvatno rješena, Husejnagić o situaciji na tržištu ZDK i da li na tržištu imamo matice proizvedene na propisan način, a Kovačić o uređenju ovog područja u Republici Hrvatskoj, te Rajić o odnosu države Srbije prema ovom važnom pitanju, te Santrač o pitanju zakonske regulative i uslova koji definišu oblast uzgoja i selekcije matica te stavljanje na tržište u RS. Velagić, u pčelarskim krugovima poznati kao neko ko dugo godina intenzivno radi na edukaciji pčelara govorio je u nastavku o značaju kontinuiranog obrazovanja pčelara, posebno iz ugla nabavke i upotrebe selekcioniranih matica. a Hodžić o edukaciji kao ključu za promjene i napredak u svakoj sferi proizvodnje.
Na kraju su svi panelisti iznijeli završne zaključke svojih izlaganja, te je na prijedlog moderatorice, usvojen okvirni zaključak:
1. Uzgojno-selekcijski rad je značajan alat za unapređenje pčelarstva i povećanje produktivnosti pčelinjaka
2. Uspostava uzgojno-selekcijske službe na nivou kantona te kantonalnih matičnih knjiga za vođenje evidencija selekcijskog rada je neophodna kako bi se postigla uređenost ovog područja
3. Jača kontrola tržištem matica sive pčele je krucijalna za postizanje uređenja tržišta
4. Dodatna edukacija uz podizanje svijesti o značaju korištenja selekcioniranih matica je potrebna za sve aktere u lancu proizvodnje
