Zbrinjavanje plastičnog otpada

Proizvodnja plastike u svijetu eksponencijalno je narasla zadnjih desetljeća, od 1,5 miliona tona 1950. na 359 miliona tona 2018. godine, a u skladu s tim narasla je i količina plastičnog otpada. Nakon naglog pada proizvodnje u prvoj polovini 2020. godine zbog koronavirusa, proizvodnja se u drugoj polovini godine ponovno povećala.

Evropska unija već poduzima mjere za smanjenjem plastičnog otpada, ali šta se događa s otpadom koji se proizvodi bez obzira na mjere i kako povećati recikliranje?

Energetska obrada otpada najčešći je način obrade plastičnog otpada u Evropi, nakon čega slijedi recikliranje. Oko 25% plastičnog otpada odlaže se pod zemljom.

Ranije se značajna količina plastičnog otpada izvozila, ali nedavna ograničenja na uvoz plastičnog otpada u Kinu vjerovatno će smanjiti izvoz iz EU. To predstavlja rizik većeg spaljivanja i odlaganja plastičnog otpada u Evropi. U međuvremenu, EU pokušava pronaći kružne i klimatski prihvatljive načine upravljanja svojim plastičnim otpadom.

Niska stopa recikliranja plastike u EU znači velike gubitke za privredu i okoliš. Prema procjenama, 95% vrijednosti plastičnog materijala izgubi se zbog kratkoročnog jednokratnog korištenja.

Istraživači procjenjuju da su globalna proizvodnja i spaljivanje plastike u 2019. godini u atmosferu ispustili više od 850 milijuna tona stakleničkih plinova. Do 2050. godine te bi se emisije mogle popeti na 2,8 milijardi tona, što se može smanjiti boljim postupcima recikliranja.

Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini se na godišnjem nivou proizvodi oko 150.000 tona plastičnog otpada, od toga se reciklira samo 2%, a 98% završava na deponijama ili, nažalost, negdje u prirodi, gdje će ostati nekoliko stotina godina.

Recikliranje plastičnog otpada se vrši uglavnom izvan BIH, ali važno je napomenuti da u BIH postoji više ovlaštenih operatera koji se bave selekcijom i prikupljanjem ambalažnog otpada.
Nakon sortiranja po sastavu (vrsti) plastike, relativno jednostavnim procesom pripreme i zagrijavanja, ovi materijali se mogu iskoristiti za proizvodnju novih ambalažnih pakiranja. I druge vrste plastika u širokoj primjeni se mogu iskoristiti kao sekundarna sirovina ili, zbog velike kalorične vrijednosti, kao alternativno gorivo, zbog čega plastiku treba odlagati u žute posude.

Preporuke za odlaganje PET ambalaže

U ŽUTI KONTEJNER ODLAGATI:

Boce od osvježavajućih pića, piva, destilirane vode, jestivog ulja, octa i njihove čepove, celofan, čaše i posude od jogurta, sira i sl., filmove, folije, gajbe, mjehurastu/zračnu ambalažu, PET ambalažu od sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, šampona, plastičnu burad i poklopce, plastične čepove, plastične tanjire, čaše i pribor za jelo, plastične tube svih vrsta (PET, PE-HD, PE-LD, PP, PS itd.), polietilenske vrećice.

Sva ambalaža mora biti čista, isprana vodom, bez sadržaja koji je prethodno bio u njoj.

NE ODLAGATI U ŽUTI KONTEJNER:

Ambalažu opasnog otpada poput ambalaže boja, lakova, motornih ulja, maziva, nagrizajućih kiselina i tvari, boce i limenke pod pritiskom, CD, četkice za zube, DVD, kablove, kišobrane, plastične igračke, plastične nosiljke, plastiku koja sadrži baterije, plastiku koja sadrži električni i elektronski otpad, upaljače.

Neke od preporuka koje su povezane s EU Direktivom o plastici za jednokratnu upotrebu:

–       PET boce morat će sadržati 25% reciklirane plastike

–       Promjena dizajna PET ambalaže

–       Promjena težine PET ambalaže

–       Pričvršćeni čepovi i poklopci za boce ili kutije od PET ambalaže

–       Uvođenje rPET ambalaže za svoje brendove

Cilj EU Direktive jeste da se riješi problem zagađenja jednokratnom plastikom, kako bi se smanjila količina plastičnog otpada. U budućnosti je potrebno uskladiti zakonodavstvo i praviti planove u skladu sa zahtjevima Direktive o jednokratnoj plastici.

U narednom periodu u EU će biti zabranjeni sljedeći proizvodi:

• pribor za jelo za jednokratnu upotrebu (vilice, noževi, kašike i štapići za jelo)
• plastični tanjiri za jednokratnu upotrebu
• plastične slamke
• štapići za uši izrađeni iz plastike
• plastični štapići za pridržavanje balona
• oksorazgradiva plastika i spremnici za hranu te čaše od ekspandiranog polistirena

U konačnici, sve to nas vodi ka takozvanom “Zero waste” (nulta stopa otpada) načinu života, gdje ćemo biti u stanju pronaći alternativu za svaki predmet od plastike. Moramo biti svjesni da, ukoliko ne napravimo neke promjene i nastavimo gomilati plastični otpad u prirodi, uništit ćemo ekosisteme i biološku raznolikost planete Zemlje.

“Projekat podržan sredstvima Fonda za zaštitu okoliša Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona”