skip to Main Content
Zaštita Pčela I Drugih Oprašivača Kroz Bolju Saradnju Pčelara-voćara–povrtlara I Ratara

Zaštita pčela i drugih oprašivača kroz bolju saradnju pčelara-voćara–povrtlara i ratara

Poštovani voćari, ratari, povrtlari, i neizostavno pčelari, pred nama su proljetni dani i mjeseci, buđenje prirode nakon zimskih mjeseci mirovanja, prvi behari na našim voćkama koji označavaju početak nove vegetacije i novog životnog ciklusa. Vrši se priprema zemljišta za sadnju i sjetvu.

Pčelari pregledaju svoje pčelinje zajednice, na ulazu u košnice već se vidi užurbanost tih vrijednih insekata na obnovi svoje zajednice kroz uhodanu raspodjelu poslova na unutrašnjem čišćenju i pospremanju, već se na njihovim nogicama vidi prvi unos polena, a u svojim mednim želucima nektar i vodu za novo potomstvo, jednostavno život ponovo počinje.

Gledajući tu harmoniju i sklad aktivnosti koju naše pčele vijekovima demonstriraju, da li smo se ikada upitali:

“Šta bi se desilo da sa naše planete nestanu insekti, a među njima u prvom redu pčele koje hiljadama godina unazad besplatno oprašuju naše kulturne biljke čije plodove svakodnevno koristimo u ishrani.“

„Da li smo svjesni vrijednosti rada pčela na oprašivanju naših uzgajanih biljaka“

„Da li su med i ostali pčelinji proizvodi jedina korist koju imamo od pčela i drugih oprašivača.“

U odgovoru na ova i slična pitanja valja se sjetiti incidentne situacije iz jedne Kineske pokrajine u kojoj su voćari prisiljeni da ručno oprašuju svoje voćke zbog prekomjerne upotrebe pesticida što je dovelo do nestanka pčela i drugih oprašivača.

„Da pčele nestanu ljudima bi preostale još samo četiri godine života“ (Albert Ajnštajn)

Možemo li mi sebe na ovim prostorima zamisliti da se sa četkicom u rukama penjemo od stabla do stabla ili od jednog do drugog cvijeta maline, jagode, kupine,….. i umjesto pčela oprašujemo cvjetove.

Bez pčela naša ishrana bi postala veoma ograničena i jednolična bazirana na veoma malom broju poljoprivrednih kultura kao što su pšenica, ječam kukuruz i ne još mnogo čemu.Možemo li zamisliti da nema više malina, jabuka, trešanja, šljiva, jagoda, graška, pasulja, tikvica, dinja, paradajza, borovnica, bundeva i još mnogo toga…

Biljke i pčele su od postanka biljnog i životinjskog svijeta prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak i stalno nastajanje novih kombinacija gena i šarolikost biljnog svijeta kojim danas raspolažemo. Zapitajmo se da li je i sam čovjek pristupio stvaranju novih sorata i vrsta nakon što je prethodno sagledao i sve to naučio od pčela i drugih oprašivaća. Isto tako voćari, ratari, povrtari s jedne strane i pčelari sa druge strane moraju biti povezani neraskidivom vezom zbog vlastitog opstanka i budućnosti generacija koje dolaze.

Posmatranjem leta pčele i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine. Od 100 biljaka koje koristimo u ishrani, čak 70 njih oprašuju pčele.

„Ukoliko nestane pčela, nema oprašivanja usjeva, nema biljaka niti životinja–nema ni ljudi“

Većina biljnih vrsta koje ljudi koriste za hranu postoje upravo zahvaljujući pčelama i njihovom oprašivanju, a najveći krivac za masovno izumiranje pčela je čovjek koji prekomjernim korištenjem pesticida ugrožava pčelinje zajednice širom svijeta.

S pravom se postavlja pitanje, kako sačuvati naše vrijedne oprašivače od kojih ovisi sudbina cijelog čovječanstva, a da istovremeno obezbijedimo dovoljne količine zdravstveno ispravne hrane.

Odgovor na ovo pitanje je u potpunoj primjeni principa Integralne poljoprivredne proizvodnje, a stim u vezi i Integralne zaštite bilja pri čemu:

• »Integralna zaštita bilja« je koncept zaštite bilja koji podrazumijeva primjenu:
– bioloških,
– biotehničkih,
– hemijskih i
– fizikalnih mjera zaštite bilja, te ostalih agrotehničkih mjera pri čemu je upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod praga štete.

Integralna zaštita bilja nema za cilj potpuni nestanak štetnih organizama (totalna zaštita), nego održanje broja štetnih organizama ispod praga ekonomske štete.

Članom 10. Pravilnika o obavezama korisnika fitofarmaceutskih sredstava (”Službeni glasnik BiH”, broj: 101/12) obavezuje sve korisnike sredstava za zaštitu bilja da primjenjuju osnovne principe o integralnoj zaštiti bilja od 01.01.2016. godine, a

Članom 7 (zaštita pčela) propisano je:

(1) U vrijeme cvjetanja poljoprivrednih kultura, korisnik je obavezan najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim FFS opasnim za pčele obavijestiti pčelare. Obavijest mora sadržavati datum i tačno vrijeme tretiranja, trgovinski naziv FFS, naziv korisnika FFS, te podatke o mjestu tretiranja. Ako korisniku pčelar nije poznat, obavezan je obavijestiti najbliže udruženje pčelara.
(2) Korovi i trave u fazi cvjetanja u višegodišnjim zasadima, u trenutku tretiranja FFS koja su opasna za pčele, moraju biti pokošeni ili na drugačiji način treba spriječiti da FFS dođe s njima u dodir.
(3) U vrijeme cvjetanja gajenih biljaka zabranjena je primjena sistemičnih FFS opasnih za pčele.
(4) Primjena kontaktnih FFS opasnih za pčele u vrijeme cvjetanja gajenih biljaka dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši od dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.
Svakako i da ekološka proizvodnja i ekološka zaštita biljka koje potpuno isključuje primjenu agrohemikalija daje puni doprinos očuvanju pčelinjih zajednica i drugih korisnih insekata.

I ne zaboravimo kako bi se postigla svijest o značaju pčela i upozorilo na smanjenje njihovog broja u svijetu, Ujedinjeni narodi proglasili su 20. maj Svjetskim danom pčela

Back To Top