Zaštita pčela i drugih korisnih insekata prilikom tretmana zasada maline

Zeničko-dobojski kanton posljednjih godina sve više postaje prepoznatljiv i lider u BiH po proizvodnji jagodastog voća prije svega maline, koja bilježi ekspanziju posebno u ruralnim područjima jer obezbjeđuje relativno brz povrat uloženih sredstava ali i angažuje vlastitu radnu snagu unutar domačinstva.

Malinarstvo je zanimanje budućnosti, barem u situaciji u kojoj se trenutno nalazi naša zemlja. Uz vrlo mala ulaganja, povrat svojih sredstava i prvu zaradu proizvođači mogu očekivati u relativno kratkom periodu.

Povoljni klimatski uslovi, kvalitetno i nezagađeno zemljište učinili su da plodovi ove cijenjene voćne kulture promovišu ove prostore u mnogim zemljama EU i šire.

Upravo period koji je pred nama (polovina maja-kraj juna) karakteriše obilno cvjetanje maline.Malina uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture, a osim nektara pčelama je izdašan izvor i polena.Nasadi maline u vrijeme cvatnje ove profitabilne voćne kulture jednostavno budu zaposjednuti ovim korisnim insektima koji donose radost i malinarima ali i pčelarima jer pčele kao oprašivaći igraju veoma važnu ulogu u proizvodnji voća, a upravo iz ovog razloga i jedni i drugi trebaju voditi računa da se pri tretmanu zasada maline ne stradaju pčele.

Općenito se može reći dapčela opraši preko 90% cvjetova, a ovim procesom obezbeđuje se obimniji rod i krupniji plodovi.

Oprašivanje je posebno važno u malinjacima i drugom jagodastom voću, jer je cilj da se iz svakog cvijeta formira plod.

Ukupna cvatnja maline traje preko 30 dana dok najjače medenje traje oko 20 dana, a pčele cvjetove posjećuju od ranog jutra pa do mraka. Malina nektar izlučuje i pri hladnijem vremenu, sadržaj šečera u nektaru se kreće od 44-52 %. Dnevni unosi mogu se kretati i do 6 kg, a ukupni prinos do 40 kg po košnici. Prinos sa 1 ha može da bude i do 200 kg meda.

Ni malinari nisu bez koristi od posjete pčela jer se prinosi povečavaju i do 80 %.

Paralelno sa povećanjem zasada maline širom BiH pristižu i optužbe pčelara o stradanju pčelinjih zajednica, što bilježe statistike iz godine u godinu, a kao glavni uzrok navode se pesticidi koji se koriste u zaštiti maline, a koji imaju poguban učinak na pčele.

Ako se pak zbog neznanja ili neupučenosti malinara ovo dogodi onda je šteta višestruka, cvjetovi ostaju bez oprašivača a pčelari bez svojih dragih ljubimica. Ukoliko proizvođači maline žele visoke ali i kvalitetne prinose (dobro ispunjen plod maline) onda to ne mogu ostvariti bez oprašivača u ovom slučaju to je pčela.

Treba se podsjetiti:
• Za jedan minut pčela posjeti 10 cvjetova
• Jedan njen izlet traje 10 minuta i za to vrijeme opraši 100 cvjetova
• Dnevni učinak pčele je oko 4.000 oprašenih cvjetova šro je dovoljno kako bi se dobilo 15 kilograma maline.
Kada se ovo ima u vidu onda ne preostaje ništa drugo nego dobra i kvalitetna sihronizacija aktivnosti između pčelara i malinara na obostranu korist.

Preporuke:
• Tretiranje insekticidima izvestipred samo cvjetanje kod maline, a sljedeće nakon završene berbe,
• Za vreme cvjetanja mogu se primjenjivati fungicidi,radi sprječavanje pojave truljenja plodova, ali sve po preporuci stručnih lica i u skladu sa uputstvom za upotrebu uz poštivanje radne karence i karence (KORACI SIGURNE PRIMJENE FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA (FFS) ZA ZAŠTITU BILJA-klikni na link.)

• Prije prskanja, prskalicu temeljito isprati toplom vodom i deterdžentom kako bi se uklonili ostaci ranije korištenih insekticida.
• Ukoliko u malinjacima (između redova) ima maslačka i drugih cvijetnica treba iste pokositi prije tremana kako bi se izbjeglo da preko cvijeta, insekticid našteti pčelama.
Tokom cvjetanja maline nije dozvoljena primena akaricida i insekticida.

Ni po jednom programu zaštite maline, one se ne prskaju u doba cvjetanja. Osim što od takvog prskanja nema nikakve koristi, ono usput ubija glavnog oprašivača malina. Pod štetno prskanje ovdje se podrazumijeva upotreba pesticida. Voćari moraju ispoštovati to da se prskanje mora obaviti prije cvjetanja.

U skladu sa principima integralne zaštita bilja proizvođači će primjenjivati mjere integralne zaštite, i dodatnih zahtjeva za integralnu zaštitu jagodastog voća, a to su prije svega:
-mehaničke mjere

Proizvođač mora sprečavati širenje štetnih organizama mehaničkim putem. Mehničke mjere podrazumijevaju izrezivanje i odstranjivanje zaraženih dijelova voćke, te odstranjivanje truhlih i zaraženih plodova (izrezivanje i odstranjivanje rakastih tvorevina, izboja zaraženih pepelnicom, bakterijskom paleži, štitastim ušima, parazitskim biljkama ili drugim štetnim organizmima, odstranjivanjem zaraženih plodova i lišća itd.).
-biološke mjere

Proizvođač će stvarati pogodne životne uvjete za razvoj korisnih životinja.

Integralna zaštita ratarskih i voćarskih kultura-klikni na link
-biotehničke mjere

Preporučuje se, ako je moguće, koristiti feromonske klopke i druge načine lova insekata, te akustične aparate za odbijanje ptica i glodara.
-hemijske mjere

Hemijske će mjere biti provedene tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od šteta po nasad koje mogu izazvati nametnici. Prije primjene hemijskih mjera zaštite, mora biti provedena procjena opasnosti od štetnih organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza mora biti temeljena na praćenju klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praćenju populacije štetnih organizama i praćenju fenofaze razvoja određene voćne vrste.

Poželjno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni hemijskih mjera zaštite donosi se na temelju vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne službe. Pri izboru sredstava za zaštitu bilja prednost treba dati sredstvima užeg spektra djelovanja, sredstvima za zaštitu koja nisu opasna za korisne organizme i koja nisu razvrstana kao opasna za okoliš.