VIDEO: Gripa – opasna sezonska bolest koja ne bira uzrast

Svake godine, s dolaskom hladnijih dana, gripa postaje jedna od glavnih zdravstvenih tema.

Ova akutna respiratorna bolest, izazvana virusima gripe, širi se brzo i lako, zahvaćajući ljude svih generacija.

Iako se često doživljava kao uobičajena sezonska bolest, njeni simptomi mogu biti ozbiljni, a komplikacije ponekad i fatalne.

Šta uzrokuje gripu i kako se prenosi?

Gripu uzrokuju virusi tipa A, B i C, pri čemu tip A ima najveći epidemiološki značaj. Njegova sposobnost stalne mutacije i stvaranja novih podtipova dovodi do povremenih globalnih epidemija.

Tip B najčešće izaziva ograničene lokalne epidemije, dok je tip C odgovoran za sporadične slučajeve bolesti.

Virus gripe prenosi se kapljično, putem kašljanja, kihanja i govora, pri čemu zaražena osoba izbacuje virus u okolinu. Također, kontaktom s kontaminiranim predmetima poput maramica, čaša ili pribora za jelo, virus može dospjeti u organizam.

S obzirom na to da je čovjek jedini rezervoar ovog virusa, gripa se lako širi u populaciji, posebno u kolektivima poput škola, vrtića i radnih mjesta.

Simptomi i tok bolesti

Inkubacija gripe traje kratko, obično između 24 i 72 sata, nakon čega se simptomi javljaju naglo. Bolest često počinje visokom temperaturom, jakom malaksalošću, drhtavicom, glavoboljom, gubitkom apetita i bolovima u mišićima.

Pacijenti često opisuju osjećaj „kao da ih je pregazio voz“, što najbolje ilustruje intenzitet tegoba.

U blažim slučajevima, simptomi mogu trajati nekoliko dana, ali u težim slučajevima mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući upalu pluća, bronhitis, pa čak i srčane probleme.

Najugroženiji su stariji ljudi, osobe s hroničnim bolestima i djeca, kod kojih grip može imati ozbiljne posljedice.

Sezonske epidemije i historija pandemija

Gripa je naročito aktivna u zimskim mjesecima i ranim proljetnim danima, kada su uslovi za njeno širenje najpovoljniji. U našim krajevima, epidemije se najčešće bilježe od novembra do marta.

Tokom historije, zabilježene su i velike pandemije gripe. Najrazornija je bila pandemija „španske gripe“ 1918. godine, koja je zahvatila gotovo cijeli svijet, zarazila oko 100 miliona ljudi i odnijela više od 10 miliona života.

Kako se zaštititi od gripe?

Najefikasnija preventivna mjera protiv gripe je vakcinacija, koja se preporučuje posebno rizičnim grupama poput starijih osoba, hroničnih bolesnika i zdravstvenih radnika.

Osim vakcinacije, važno je pridržavati se osnovnih mjera zaštite – pravilne higijene ruku, nošenja maski u zatvorenim prostorima, izbjegavanja kontakta s oboljelima i redovnog provjetravanja prostorija.

Također, jačanje imuniteta igra ključnu ulogu u odbrani od virusa. Uravnotežena ishrana bogata vitaminima, unos dovoljno tečnosti i redovan san pomažu tijelu da se lakše izbori s potencijalnom infekcijom.

Zaključak

Gripa nije obična prehlada – riječ je o ozbiljnoj bolesti koja može ostaviti teške posljedice, posebno kod osjetljivih grupa.

Pravovremena vakcinacija, odgovorno ponašanje i briga o zdravlju ključni su koraci u zaštiti od ove sezonske prijetnje.

Zato ne treba čekati prve simptome – prevencija je uvijek najbolji lijek.

Video: Dron.ba za INZ