Veliki kašalj (Pertussis)

Šta je veliki kašalj ?

Veliki kašalj (pertussis, magareći kašalj, hripavac, kukurikavac) je klinički i javnozdravstveno važna, akutna, visoko zarazna infekcija disajnog sistema, a karakteriziraju ga napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom.

Koji je uzročnik velikog kašlja ?

Uzročnik velikog kašlja je bakterija Bordetella pertussis. Nakon ulaska u disajni sistem novog domaćina, bakterije se brzo razmnožavaju i počinju stvarati toksine/otrove (pertusisni toksin PT) i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja.

Koji su simptomi velikog kašlja ?

 Veliki kašalj je dugotrajna bolest i u klasičnom toku može se podijeliti na tri stadija – kataralni, paroksizmalni i stadij rekovalescencije. Svaki traje oko dva sedmice, a ponekad i duže.
Nakon inkubacije koja traje 6-20 dana (prosječno 9-10), nastupa kataralni stadij bolesti. On obično počinje postepeno, blagog je toka i često liči običnoj prehladi (hunjavica, crvenilo očnih kapaka, prozirna sekrecija iz nosa, kihanje, blagi kašalj i sl.). Razlikovanju pomaže činjenica da je tjelesna temperatura često normalna, a kašalj, umjesto da nestaje, postepeno se pojačava.
Paroksizmalni stadij je karakterističan za veliki kašalj i glavno mu je obilježje kašalj. Napadi kašlja sve su češći, naročito noću, i mogu biti vrlo dramatični. Oboljeli odjednom počinje nezadrživo kašljati bez mogućnosti udaha,  kao da će se ugušiti. Za to vrijeme u licu se zacrveni ili čak poplavi, oči su pune suza, usta otvorena, jezik isplažen i cure sline, oznojen je i nemiran. Kad se stvarno čini da će se ugušiti, nastaje snažan, dubok i glasan udisaj, koji svojim zvukom podsjeća na glasanje magarca ili kukurikanje, po čemu je bolest u narodu i dobila ime. Tokom iskašljavanja može se izbaciti malo žilave sluzi, a na kraju je oboljeli vrlo iscrpljen. Povraćanje poslije napada kašlja vrlo je često i predstavlja važan simptom u dijagnosticiranju bolesti kod adolescenata i odraslih. Na vrhuncu ove faze bolesti oboljeli može imati i više od jednog napada tokom svakog sata, a kašalj može biti provociran bilo čime: gutanjem, uzbuđenjem, tjelesnom aktivnošću, zvukom itd.
Važno je napomenuti da se kod novorođenčadi i mlađe dojenčadi klinička slika razlikuje od navedene. Kod njih najčešće nema klasičnih napada kašlja, nego dijete odjednom prestane disati, poplavi, omlohavi, može dobiti i konvulzije(grčeve), a onda se udisaji ponovo jave i postepeno prelaze u normalno disanje. U navedenoj dobnoj skupini bolest je posebno teška i rizična te zahtijeva veliki oprez.
Treći, rekovalescentni stadij (stadija oporavka), nastupa sa smirivanjem simptoma, smanjenjem broja napada i jačine kašlja, a ni izgled napada više nije tipičan. Kod odraslih oboljelih najčešće se ne mogu prepoznati i razlikovati pojedini stadiji.

Kako se prenosi veliki kašalj ?

Izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba, koja boluje od neprepoznatog velikog kašlja, a prenosi se kapljičnim putem (prijenos dodirom sa zaraženim predmetima je rijedak).

Mogu li se javiti komplikacije?

Komplikacije pertusisa su raznolike i česte. Mogu proći bez većih problema, ali i ostaviti trajne posljedice, pa čak završiti i smrću (0,3 – 1,3 % smrtnih slučajeva kod dojenčadi). Glavne komplikacije su : prestanak disanja (apneja), sekundarne infekcije (upala pluća, upala srednjeg uha) i posljedice naprezanja kod kašlja (krvarenja iz nosa i drugim organima, pojava kile), a poseban su problem abnormalnosti centralnog nervnog sistema (konvulzije/grčevi, encefalopatija/izmijenjeno mentalno stanje) koje se javljaju posebno kod mlađe dojenčadi.

Kako se bolest dijagnosticira?

Dijagnozu velikog kašlja  nije uvijek lako postaviti. U pravilu na bolest treba posumnjati kod svakog pacijenta s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, posebno kad nema ostalih pratećih simptoma npr. povišena tjelesna temperatura, glavobolja, osip i sl. Referentna dijagnostička metoda je dokazivanje uzročnika (bakterije) u sluzi uzete iz ždrijela (npr. brisom). Od ostalih metoda koristi se dokazivanje DNA bakterije i serološke metode (nalaz antitijela).

Kako se liječi veliki kašalj ?

Liječenje se može podijeliti na simptomatsko i uzročno (antibiotsko). Obim, mjesto i vrijeme uvijek određuje ljekar, što za mlađu djecu znači obavezno bolničko liječenje. Uz simptomatsku terapiju (npr. terapija salbutamolom zbog smanjenja kašlja i bronhijalne opstrukcije) i suportivne mjere (primjena kisika, hranjenje nazogastričnom sondom, izvlačenje sekreta, infuzija i sl.), bolest se uvijek liječi i antibioticima. Lijek izbora je eritromicin (4 doze dnevno u trajanju od 14 dana), ali se primjenjuju i novi makrolidni antibiotici npr. azitromicin koji ima prednost zbog kratkoće i jednostavnosti primjene (jednom dnevno 3 do 5 dana).

Može li se spriječiti obolijevanje od velikog kašlja i njegovo širenje?

Preventivne mjere kod pertusisa su vakcinacija, izolacija i profilaksa. Vakcinacija je ključna preventivna mjera i u Bosni i Hercegovini prema obaveznom kalendaru vakcinacije.
Glavni cilj vakcinacije je smanjiti rizik od teških oblika velikog kašlja među dojenčadima i malom djecom zbog velikog obolijevanja i smrtnosti uzrokovanih velikim kašljem u ovoj dobnoj skupini.
Kemoprofilaksa antibioticima (davanje antibiotika zdravim osobama koje su u kontaktu s oboljelima) se preporučuje zbog smanjenja prijenosa uzročnika bolesti, naročito kod novorođenčadi i dojenčadi koje su izložene povećanom riziku od ozbiljne bolesti kao i kod djece koja nisu potpuno vakcinisana (djeca mlađa od 7 godina koja su primila manje od 5 doza vakcine).
Što se izolacije oboljelih tiče, preporuka je da ona traje do isteka petog dana nakon početka antimikrobne terapije, a neliječene osobe treba izdvojiti tokom 20 dana od nastupa simptoma.

Kakvo je stanje u svijetu?

U današnje vrijeme pertussis je endemska bolest i godišnje se u svijetu prijavi oko 50 miliona slučajeva sa čak više od pola miliona smrtnih ishoda. U područjima gdje ne postoji razvijena otpornost, do epidemije dolazi svake 2 do 4 godine, najčešće u proljetnim i ljetnim mjesecima. Pojavljuje se u svim dobnim skupinama, najviše (do 70%) kod djece mlađe od pet godina od čega je gotovo 50% oboljelih mlađe od godinu dana. U toj dobnoj skupini bolest je naročito teškog toka, ali može biti opasna i kod starijih osoba.

Kakvo je stanje u Zeničko-dobojskom kantonu ?

U prosjeku godišnje bude prijavljeno 2 do 3 oboljela od pertussisa izuzev 2017.godine kad je prijavljeno 26 oboljelih.
Ukupno na području Ze-do kantona od 2014.godine do prve polovine 2023. godine prijavljena su 43 slučaja oboljelih od velikog kašlja.