Terzimehić: Snijeg je prirodni rezervoar vode, regulator klime i važan faktor očuvanja ekosistema

Dok se u savremenom društvu zima često doživljava isključivo kao izvor hladnoće, saobraćajnih poteškoća i sezonskih bolesti, stručnjaci upozoravaju da se zanemaruju njene ključne prirodne i zdravstvene funkcije.

Blagodati zime, snijega i zimskih minusa su velike – snijeg je prirodni rezervoar vode, regulator klime i važan faktor očuvanja ekosistema.

Savremeni način života, boravak u zatvorenim i grijanim prostorima, te udaljenost od prirodnih ciklusa, po riječima dr. Amara Terzimehića, iz Zavoda za javno zdravstvo Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, doveli su do gubitka svijesti o tome da je zima sastavni dio ravnoteže u prirodi i važan faktor očuvanja zdravlja ljudi i ekosistema.

Glavne blagodati snijega

Terzimehić je naveo glavne blagodati, korsiti zime i snijega na prirodu, ali i zdravlje ljudi.

“Zima ima ključnu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže. Niske temperature prirodno smanjuju broj patogena, insekata i štetočina, čime se smanjuje rizik od širenja zaraznih bolesti. Snijeg štiti zemljište od erozije i dubokog smrzavanja, omogućava regeneraciju biljnih i životinjskih vrsta i doprinosi stabilnosti ekosistema”, kazao je Terzimehić u razgovoru za Fenu.

Istovremeno, dodao je, snježni pokrivač reflektuje sunčevo zračenje i pomaže u regulaciji temperature, što ima šire klimatske i zdravstvene implikacije.

“Snijeg predstavlja prirodni rezervoar vode. Njegovo postepeno otapanje omogućava ravnomjerno snabdijevanje tla, podzemnih voda, rijeka i jezera, čime se smanjuje rizik od poplava i suša. Snježni pokrivač štiti biljke od ekstremnih temperaturnih promjena, dok filtracija vode kroz zemljište doprinosi kvalitetu i sigurnosti izvora pitke vode, što je direktno povezano s javnim zdravljem”, naglasio je on.

Zimski minusi zaštitni mehanizam prirode

Na pitanje kako zimski minusi doprinose očuvanju prirodne ravnoteže, Terzimehić pojašnjava da zimski minusi nisu prijetnja prirodi, već njen zaštitni mehanizam.

“Oni regulišu populacije biljnih i životinjskih vrsta, ograničavaju širenje invazivnih organizama i omogućavaju fazu mirovanja i regeneracije ekosistema. Ovaj prirodni ciklus je neophodan za dugoročnu stabilnost prirodnih resursa od kojih zavisi zdravlje ljudi”, rekao je Terzimehić.

Upitan, šta se dešava ako zime postanu toplije i bez snijega, on tvrdi da toplije zime bez snijega predstavljaju ozbiljan ekološki i javnozdravstveni izazov.

“Dolazi do poremećaja ekosistema, povećanja broja insekata i vektora bolesti, smanjenja dostupnosti pitke vode i većeg rizika od suša. Izostanak snježnog pokrivača dodatno ubrzava zagrijavanje i povećava učestalost ekstremnih vremenskih pojava, što dugoročno ugrožava zdravlje i sigurnost stanovništva”, istakao je Terzimehić.

Pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi

Također, on je naveo kako zima i snijeg mogu pozitivno utjecati na zdravlje ljudi, jer, sa stanovišta javnog zdravstva, zima ima značajnu preventivnu ulogu.

“Umjereno izlaganje hladnoći podstiče adaptivne mehanizme organizma, dok niže temperature smanjuju prisustvo patogena u okolini. Kraći dani i hladnije vrijeme doprinose kvalitetnijem odmoru i regeneraciji, a boravak u zimskom okruženju pozitivno utiče na mentalno zdravlje”, usvrdio je Terzimehić.

Isto tako, dodao je, hladnoća može imati pozitivan efekat na imuni sistem, ali isključivo ako je izlaganje umjereno, postepeno i prilagođeno zdravstvenom stanju pojedinca.

“Boravak na svježem zraku zimi često znači manju koncentraciju mikroorganizama nego u zatvorenim prostorima. S druge strane, pretjerano ili neadekvatno izlaganje hladnoći može povećati zdravstvene rizike, posebno kod djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika”, kazao je on.

Boravak u prirodi, dodao je, zimi pruža mir, tišinu i vizuelnu jednostavnost koja smanjuje stres i mentalno opterećenje.

“Lagana fizička aktivnost na svježem zraku podstiče lučenje hormona dobrog raspoloženja, poboljšava san i jača psihološku otpornost. Zbog toga boravak u prirodi zimi predstavlja jednostavnu i dostupnu preventivnu mjeru za očuvanje mentalnog zdravlja stanovništva”, istakao je Terzimehić.

Blagodati zime, snijega i zimskih minusa su velike

Stoga, dr. Terzimehić je uvjeren da Blagodati zime, snijega i zimskih minusa su velike, ali je potrebno promijeniti percepciju zime i snijega u društvu.

“Percepcija se može promijeniti kroz kontinuiranu edukaciju i jasne javnozdravstvene poruke koje istovremeno govore o rizicima i koristima zime. Potrebno je jačati preventivni pristup, promovisati zdrave zimske navike poput boravka na svježem zraku, umjerene fizičke aktivnosti i očuvanja mentalnog zdravlja. Zimu treba predstavljati i kao priliku za odmor, regeneraciju i jačanje socijalnih veza, a ne isključivo kao problem”, zaključio je dr. Amar Terzimehić, iz Zavoda za javno zdravstvo INZ Zenica.

Federalna novinska agencija