Tokom protekle sedmice održan je četverodnevni seminar i radionica u organizaciji Instituta za zdravlje i…
Svjetski dan hepatitisa – Slogan WHO za 2019. godinu je „Pronađi nestale milione“
Kao i prethodnih godina Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica obilježava Svjetski dan hepatitisa. Cilj obilježavanja ovog dana jeste podignuti svijest i znanje ljudi o suzbijanju i načinima prenošenja ove bolesti. WHO (World health organisation – SZO – Svjetska zdravstvena organizacija) procjenjuje da je u svijetu zaraženo oko 300 miliona osoba, a svake godine od hepatitisa (zarazne žutice) umre oko 1,3 miliona ljudi.
U svijetu se 2019. godine Dan hepatitisa, 28. juli, obilježava pod sloganom „pronađi nestale milione”, čime se skreće pažnja da pravovremeno testiranje i liječenje zarazne žutice tipa B i C može spasiti život. Ovim sloganom i pokrenutim aktivnostima na globalnom planu SZO predviđa da će se do 2030. godine smanjiti oboljevanje od virusnih hepatitisa do 90 %, a smrtnost do 65 %.
Virusni hepatitisi (zarazne žutice) na koje se skreće posebna pažnja su tipovi: A, B i C, koji ujedno predstavljaju i najzastupljenije forme bolesti. Zajednička osobina svim hepatitisima jeste da virusi napadaju jetru, a bolest može imati akutni ili hronični tok. Hronične forme hepatitisa tipa: B i C, odgovorne su za nastanak ciroze i karcinoma jetre čak i do 60 % slučajeva.
Hepatitis A (zarazna žutica tipa A, bolest prljavih ruku) je akutna zarazna bolest jetre i predstavlja najblaži oblik hepatitisa koji je uzrokovan virusom hepatitisa tipa A. Najčešći način prenošenja ovog tipa hepatitisa je direktni kontakt sa zaraženom osobom, posebno kontakt sa njegovim rukama poslije upotrebe wc-a, kao i konzumiranje higijenski neispravne vode i hrane u kojoj se može naći virus zbog nepravilnog rukovanja. Najefikasniji način zaštite od virusa hepatitisa A je dobra higijena koja podrazumjeva stalno pranje ruku uz dodatak sapuna, a naročito poslije upotrebe wc-a, zatim prije pripremanja i serviranja hrane, nakon rukovanja sa zaraženom osobom kao i poslije kontakta sa korištenim pelenama, te izbjegavanja zajedničkog korištenja čaša i pribora za jelo. Vakcinacija protiv virusa hepatitisa A preporučuje se svim osobama koje putuju u područja gdje je upitna higijenska ispravnost vode i hrane koja će se konzumirati za vrijeme boravka na tom području.
Virusni hepatitis B (zarazna žutica tipa B) je akutna zarazna bolest koja se prenosi krvlju i tjelesnim tekućinama (sperma, vaginalni sekret), a uzročnik oboljenja je virus hepatitisa tipa B. Oboljenje godinama može proticati bez simptoma ili sa blagim simptomima bolesti. Prelaskom u hroničnu bolest kod određenog broja oboljelih uzrokuje cirozu ili rak jetre. Bitno je naglasiti da ne postoji specifični lijek kod liječenja hepatitisa B, ali postoji veoma efikasna vakcina koja štiti od virusa hepatitisa B i do 95 % slučajeva, te shodno tome u kalendaru obavezne imunizacije djece u FBiH vakcinacija protiv hepatitisa B je uvrštena kao redovna i obavezujuća vakcina. Među zaraženim osobama virusom hepatitisa B najčešće su zastupljene osobe sa rizičnim ponašanjem, stalno mijenjanje partnera, upotreba pribora za i.v. drogiranje između više osoba, a isto tako mogu biti rizični tetoviranja i pirsing, česte posjete kozmetičko-pedikerskim salonima, pa sve do tog da se prenos infekcije može dogoditi i preko britvice, četkice za zube ili igračke. Najefikasniji način zaštite od virusa hepatitisa B je vakcinacija, zatim upotreba kondoma, dok bi se postupci tetoviranja, akupunkture i hidžame morali obavezno raditi sterilnim iglama, kao i i.v. unos droge u organizam, dok je sterilizacija hirurškog i stomatološkog pribora obavezna. Obavezno je i redovno čišćenje i dezinfekcija radnog pribora i površina u kozmetičko-pedikerskim i frizerskim salonima, kao i površina na mjestima gdje se provode postupci hidžame, tetoviranja ili akupunkture. Vakcinisati se mogu sve osobe nakon testiranja na hepatitise tzv. markeri hepatitisa, a vakcinacija se posebno preporučuje osobama koje su profesionalno izložene mogućoj zarazi (zdravstveni radnici), kao i članovima porodice (domaćinstva) koji žive sa zaraženom osobom.
Hepatitis C je akutno – hronična zarazna bolest jetre za koju ne postoji vakcinacija, a uzrokuje je virus hepatitisa tipa C. Zaraza hepatitisom C veoma dugo vremena prolazi bez ikakvih znakova bolesti, a u većini slučajeva otkrije se slučajno. Kao hronična bolest usljed kasnog otkrivanja, neadekvatnog liječenja i neprilagođenosti životnog stila veoma lahko može preći u cirozu ili karcinom jetre. Najčešći put prenosa virusa hepatitisa C je i.v. put korištenja droge, krv i krvni derivati od osoba zaraženih virusom hepatitisa C, te transplantacija organa, hemodijaliza, akupunktura, kao i zaraza spolnim putem. Bitno je napomenuti da u današnje vrijeme krv i krvni derivati kao i organi namjenjeni za transplantaciju podliježu obaveznom testiranju na hepatitise tako da se to kao put prenosa znatno smanjio. Najvažniji način zaštite od virusa hepatitisa C jeste izbjegavanje direktnog kontakta sa zaraženom krvlju, kao i ostalim tjelesnim tekučinama, korištenje jednokratnog pribora za injektiranje posebno kod i.v. ovisnika kao i upotreba kondoma.
Prema raspoloživim podacima (prijavama bolesti) u periodu proteklih pet godina Službi za epidemiologiju, Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, sa teritorija Zeničko-dobosjkog kantona prijavljeno je ukupno: jedan (1) slučaj hepatitis tipa A, 142 slučaja hepatitisa B i 74 hepatitisa C.
Prema procjenama WHO/SZO o broju zaraženih osoba u svijetu i kod nas, te zbog nepotpunog prijavljivanja, malog broja testiranih osoba na viruse hepatitisa, kao i same prirode bolesti koja prolazi bez simptoma duži vremenski period, sa sigurnošću možemo reći da je broj zaraženih osoba virusima hepatitisa B i C na Zeničko-dobojskom kantonu znatno veći od broja prijavljenih oboljelih osoba.
Plan WHO/SZO do 2030. godine za smanjenje broja oboljelih i umrlih može se ostvaritit jedino testiranjem i ranim otkrivanjem zaraženih osoba, te provođenjem adekvatnih i preporučenih mjera prevencije, a prevencija i kontrola virusnih hepatitisa u BiH je jedan od javnozdravstvenih prioriteta. Stoga Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, poziva sve građane da pravovremenim testiranjem i vakcinacijom, korištenjem sterilnih igala i šprica, upotrebom prezervativa, stalnim pranjem ruku i dobrim higijenskim navikama smanjimo broj zaraženih, oboljelih i umrlih u našoj zemlji”.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica