Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze – 24. mart

Svake godine 24. marta obilježava se Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze.

Ovaj datum podsjeća na dan kada je 1882. godine njemački naučnik Robert Koch objavio otkriće bakterije koja uzrokuje tuberkulozu, čime je postavljen temelj za razumijevanje, dijagnostiku i liječenje ove bolesti.

Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o tuberkulozi kao globalnom zdravstvenom problemu, ali i podsjećanje na važnost prevencije, pravovremenog otkrivanja i liječenja. Iako se tuberkuloza najčešće posmatra kao bolest ljudi, ona ima i značajan zoonotski potencijal, jer se određeni oblici bolesti mogu prenositi između životinja i ljudi.

Kratki historijat tuberkuloze

Tuberkuloza je jedna od najstarijih zaraznih bolesti poznatih čovječanstvu. Tragovi ove bolesti pronađeni su na ljudskim skeletima i mumijama starim više hiljada godina, uključujući i mumije iz starog Egipta.

U prošlosti je bolest bila poznata pod nazivima „sušica“ ili „jaktika“, jer je kod oboljelih dolazilo do postepenog slabljenja organizma i gubitka tjelesne mase.

Veliki napredak u borbi protiv tuberkuloze postignut je tokom 20. stoljeća razvojem dijagnostičkih metoda, uvođenjem vakcine BCG vaccine i primjenom antituberkuloznih lijekova, što je značajno smanjilo smrtnost od ove bolesti u mnogim dijelovima svijeta.

Uzročnici i životinjski rezervoari

Tuberkulozu kod ljudi najčešće uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis, dok se kod životinja najčešće javlja infekcija bakterijom Mycobacterium bovis. Obje bakterije pripadaju kompleksu Mycobacterium tuberculosis.

Bolest je najčešća kod goveda, ali mogu oboljeti i druge životinje kao što su:
• koze i ovce
• svinje
• divlje životinje (jeleni, divlje svinje, jazavci)
• mesojedi i pojedini kućni ljubimci

Zaražene životinje mogu predstavljati rezervoar infekcije i potencijalni izvor zaraze za druge životinje i ljude.

Prijenos tuberkuloze sa životinja na ljude

Prijenos tuberkuloze sa životinja na ljude naziva se zoonotska tuberkuloza. Do infekcije može doći na nekoliko načina:
• konzumacijom nepasterizovanog mlijeka i mliječnih proizvoda zaraženih životinja
• direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama
• udisanjem aerosola tokom rada sa zaraženim životinjama
• tokom klanja i obrade mesa ukoliko se ne poštuju higijenske i biosigurnosne mjere

Posebno su izložene rizične grupe kao što su veterinari, stočari, radnici na farmama, radnici u klaonicama, laboratorijsko osoblje i lovci.

Prijenos tuberkuloze sa ljudi na životinje

Iako rjeđe, moguć je i obrnuti prijenos tuberkuloze sa ljudi na životinje, što se naziva antropozoonoza. Zaraženi ljudi mogu prenijeti bakteriju na životinje putem respiratornih sekreta, naročito u slučajevima bliskog kontakta.

Takvi slučajevi zabilježeni su kod pasa, mačaka, životinja u zoološkim vrtovima i pojedinih vrsta primata. Ova pojava potvrđuje da tuberkuloza predstavlja zajednički zdravstveni problem ljudi i životinja, te zahtijeva interdisciplinarni pristup u kontroli bolesti.

Situacija u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini tuberkuloza kod životinja spada među zarazne bolesti koje se kontinuirano prate kroz veterinarski nadzor i programe kontrole, posebno kada je riječ o tuberkulozi goveda.

Programi nadzora uključuju redovno testiranje stada, kontrolu prometa životinja, veterinarski nadzor nad proizvodima životinjskog porijekla i provođenje biosigurnosnih mjera na farmama. U slučaju potvrđene infekcije provode se mjere uklanjanja pozitivnih životinja i epidemiološko praćenje kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti.

Poseban značaj u prevenciji zoonotske tuberkuloze ima kontrola mlijeka i mliječnih proizvoda, jer konzumacija nepasterizovanog mlijeka može predstavljati put prijenosa bakterije sa životinja na ljude.

U Bosni i Hercegovini važnu ulogu u praćenju zoonoza, uključujući i tuberkulozu, imaju stručne institucije poput Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, koje kroz laboratorijska ispitivanja, stručna istraživanja, nadzor i edukaciju javnosti doprinose ranom otkrivanju i prevenciji bolesti koje se mogu prenositi između životinja i ljudi.

Jedno zdravlje – zajednička borba protiv tuberkuloze

Savremeni pristup kontroli tuberkuloze temelji se na konceptu „Jedno zdravlje“ (One Health), koji naglašava povezanost zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Efikasna kontrola zoonotske tuberkuloze zahtijeva saradnju između zdravstvenih institucija, veterinarskih službi, naučnih organizacija i javnozdravstvenih sistema.

Praćenje bolesti kod životinja, pravovremena dijagnostika i primjena biosigurnosnih mjera ključni su koraci u smanjenju rizika od prenosa tuberkuloze između životinja i ljudi.

Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze prilika je da se dodatno naglasi značaj prevencije, edukacije i zajedničkog djelovanja u zaštiti zdravlja ljudi i životinja.