skip to Main Content
Obavijest O Prisustvu I Mjerama Za Suzbijanje Sirćetne (octene) Mušice – Opasnog štetnika Plodova Na Lokalitetima U FBiH I ZDK

Obavijest o prisustvu i mjerama za suzbijanje sirćetne (octene) mušice – opasnog štetnika plodova na lokalitetima u FBiH i ZDK

Obavijest o prisustvu i mjerama za suzbijanje sirćetne (octene) mušice – opasnog štetnika plodova na lokalitetima u FBiH i ZDK – Riječ je o prisustvu odnedavno novog štetnika na ovim prostorima azijske voćne odnosno sirćetne/octene mušice (Drosophila suzukii). Drosophila suzukii je štetnik azijskog porijekla, a krajem 2010. godine prvi puta je registrovan u susjednim zemljama Hrvatska i Srbija. Potvrđeno je prisustvo na području  Žepča, lokalitet Donja Papratnica.Pričinjava vrlo velike štete na voću neposredno prije berbe, ali i nakon toga.

Sirćetna mušica ploda ima širok spektar domaćina te može napasti mnoge voćne vrste kao što su jagodičasto, koštičavo i jezgričavo voće te vinovu lozu. Ekonomski važne štete zabilježene su na trešnji, borovnici, malini, kupini, jagodi breskvi, šljivi, i vinovoj lozi.

OPIS INSEKTA I SIMPTOMA

Imago (odrasla forma) je smećkastožut sa crnim prugama na zatku i svijetlocrvenim očima. Mužjak ima karakterističnu crnosivu pjegu na vrhu prozirnih krila, dok ženka nema pjege na krilima. Mužjak ima dvije tamne mrlje ili pruge u obliku češlja na stopalu prednjih nogu, a ženka nema češljeve na prednjim nogama. Ženka sirčetne mušice oštrom leglicom ošteti nježnu kožicu ploda i odlaže jaja neposredno ispod nje.

Jedna ženka u svom životnom ciklusu odloži oko 300 jaja. Jaja su bijele boje sa dva cjevasta nastavka na jednom kraju.

Iz njih se razviju bijele ličinke dužine do 3,5 mm koje se ubušuju u plod i razaraju njegovu unutrašnjost.

Plodovi omekšaju, pretvaraju se u kašu i iz njih curi sok.

Takvi plodovi više nemaju tržnu vrijednost.

Napadnuti plodovi se prepoznaju po malim rupicama (ulaznom ubodu) te udubljenim mekim tačkama na površini ploda koje mijenja boju.

Takvi plodovi vrlo brzo propadaju, a na oštećene plodove naknadno se nasele i različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije) koji uzrokuju njihovu trulež.

U plodovima s odloženim jajima može se razviti i nekoliko desetaka larvi ovog štetočine. U povoljnim uvjetima štetnik može razviti i 15 generacija godišnje, a preferira temperaturu od 20 do 30 °C. Ima tri razvojna stadija a zatim se kukulje u plodu.Lutke su crvenkastosmeđe boje sa dvije izrasline na kraju tijela. Duge su 2–3 mm.

Prezimi kao odrasla mušica na skrovitim mjestima, a aktivnost započinje kad temperatura dosegne 10 °C.

FITOSANITARNI RIZIK I EKONOMSKI ZNAČAJ:

Sirćetna mušica ima vrlo brzo širenje – prirodnim putem (mobilnost) uz veliki broj generacija zbog čega je teško spriječiti njeno širenje. Plodovi nisu prikladni za jelo i gube tržišnu vrijednost. Prisustvo ovog insekta u određenim područjima Federacije BiH, biologija razvića, brojnost domaćina, trgovina i već zabilježene štete jasno ukazuju na to da u BiH postoje povoljni uslovi za opstanak sirćetne mušice plodova.

PREPORUČENE OPĆE FITOSANITARNE MJERE (mehaničke; biotehničke):

U cilju kontrole populacije ove štetočine i smanjenja rizika od nastanka šteta proizvođačima bobičastog, koštičavog voća i vinove loze preporučuju se slijedeće mjere:

-masovno izlovljavanje odraslih jedinki postavljanjem što većeg broja klopki (plastičneflaše sa izbušenim rupicama u koje se sipa mješavina vinskog sirćeta, a može crnog vina (1,5 dl), jabukovog sirćeta (1,5 dl) i nekoliko kapi deterdženta,ovako pripremljene plastične flaše kao mamci postavljaju se na voćna stabla ili u redove malina najmanje mjsec dana prije početka zriobe plodova.

Praćenje Drosophili suzukii putem lovnih mamaca od ključnog je značaja za kontrolu ovog štetnika.

– skraćivanje intervala berbe plodova u cilju što bržeg sklanjanja sa parcele,

– obavezno uklanjanje i uništavanje zaraženih, prezrelih i gnjilih plodova (odlaganje u burad koja se ne otvaraju 7 dana),Ostavljanjem zaraženih plodova na stablu doprinosi povećanju broja odraslih i drastičnom umnožavanju broja ovog štetnika. Uklanjanje i spaljivanje plodova je obavezna mjera. Također se moraju kontrolirati gajbice i druge opreme u kojoj se mogu zadržati plodovi s ličinkama i prenositi iz jedne regije u drugu.

– higijena ivica parcela; uništavanje okolnog divljeg bilja (divlja kupina, zova, džanarika,…) koje može biti domaćin ovoj štetočini i predstavlja mesto njenog umnožavanja

– kontrola ambalaže i druge opreme za berbu zbog mogućnosti širenja na veće udaljenosti transportom,

-hemijske mere zaštite su izuzetno složene zbog ograničene upotrebe insekticida u periodu zrenja plodova i skrivenosti jaja i larvi unutar plodova, a samim tim i nemogućnosti suzbijanja ovih stadijuma razvoja

Raspoložive mjere kontrole treba sprovesti na području cijelog regiona. U protivnom, ne mogu se očekivati zadovoljavajući rezultati.

Back To Top