Mjesec borbe protiv raka dojke – INZ.BA

Oktobar je mjesec borbe protiv raka dojke.

Bosna i Hercegovina ne posjeduje nacionalni registar za rak, ali se smatra da se u našoj zemlji godišnje dijagnostikuje oko 1.300 novooboljelih od raka dojke, a oko 500 žena svake godine izgubi bitku za život.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je, tim povodom, pripremio kampanju distribucije privjesaka sa porukom, našim ovogodišnjim motom „Nemoj da zakasniš“ koji se distribuiraju na raznim lokacijama u gradu Zenica.

Ovim motom želi se poslati poruka svim zdravim ženama da se informišu, te da se ne boje bolesti nego vlastitog neznanja i straha od pregleda. Često je odgađanje pregleda pogubnije od same dijagnoze, jer se prekasno počne liječenje, kad se rak već proširio.

Više od 90% žena s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom stadiju. Redovnim pregledom, koji uključuje samopregled, mamografiju i ultrazvučni pregled dojki, rak dojke može se otkriti u ranom stadiju, kada su izgledi za izlječenje mnogo veći.

Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva, te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile, te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.

Ko može dobiti rak dojke?

Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u novije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali puno rjeđe nego žene, navode uz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

Faktori koji su u vezi s povećanim rizikom za nastanak raka dojke, a ne mogu se mijenjati su:

• spol,

• dob (rizik raste s godinama starosti),

• genetski faktori (nasljedne mutacije na genima BRCA1 i BRCA2),

• porodična anamneza (rak dojke u užoj obitelji po ženskoj liniji: majka, sestra, majčina sestra i dob obolijevanja),

• lična anamneza (prethodno dijagnosticiran rak jedne dojke),

• prva menstruacija prije 12-te godine života,

• kasna menopauza (posljednja menstruacija poslije 55-te godine života),

• izloženost radioaktivnom zračenju.

Faktori rizika koji su u vezi sa povećanim rizikom za nastanak raka dojke, a koji su u vezi s načinom života žene i mogu se mijenjati su:

• dob prve trudnoće (poslije 30. godine starosti ili uopće nerađanje),

• nedojenje,

• dugotrajno uzimanje hormonske nadomjesne terapije (pet godina i više nakon menopauze),

• povećana konzumacija alkoholnih pića (dva i više pića dnevno),

• pretilost (prekomjerna tjelesna težina) – masne stanice proizvode estrogen (ženski hormon) pa pretile žene mogu imati dvostruku veću razinu estrogena od normalne. Visoke razine estrogena povećavaju rizik za rak dojke,

• konzumiranje cigareta,

• ishrana bogata mastima.

Samopregled dojki je postupak kojim žena samostalno, detaljno pregleda svoje grudi, pazuh, područje ispod i iznad ključne kosti te donji dio vrata. Najbolji period za pregled je sedmica ili dvije nakon početka menstruacijskog ciklusa, ili proizvoljno određen dan najmanje jednom mjesečno za žene koje nemaju menstruacijski ciklus ili im isti nije redovan. Sa samopregledom dojki treba početi već nakon 20-25 godine života.

Samopregled nije zamjena za specijalistički pregled, mamografiju ili ultrazvuk dojki nego samo kvalitetna nadopuna.

Pet koraka u samopregledu dojki:

• Počnite tako što ćete pregledati izgled vaših dojki na ogledalu sa rukama na bokovima (obratiti posebnu pažnju na izgled kože i bradavica),

• Pregledajte dojke u ogledalu i sa rukama podignutim iznad glave (posmatrajte pomičnost i izgled kože kada jednu dojku pomičemo u raznim smjerovima),

• Nježno pritisnite bradavice kako biste utvrdili da li imate iscjedak. Ako iscjedak postoji, obratite pažnju na njegovu boju (bezbojan, žut, zelen, smeđ ili krvav),

• Prepipajte kružnim pokretima lijeve ruke desnu dojku i obrnuto dok ležite na leđima (najbolje je spojiti prste kako bi povećali površinu pipanja i izbjegli mogućnost da male kvržice pobjegnu pred raširenim prstima. Svaki dio dojke treba precizno i temeljito opipati, zatim cijelu dojku, i to u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru, potom preći na pazušne jame)

Promjene zbog kojih treba da se javite ljekaru:

– prisustvo čvora u dojci ili pazušnoj jami

– iscjedak iz bradavice

– promjena u regiji bradavice

– promjena uobičajenog oblika ili veličine dojke

– promjena boje ili osetljivosti na koži dojke

– smežuranost kože dojke (slično celulitu)

– nagli bol u dojci ili pazušnoj jami