Krpelji – sve što treba da znate o zaštiti sebe i kućnih ljubimaca

ŠTA SU KRPELJI ?

Krpelji su sitni parazitarni organizmi veličine od par stotina mikrona do nekoliko centimetara koji predstavljaju obligatne hematofagne  zglavkare koji se kao ektoparaziti hrane krvlju domaćina koji mogu biti sisari, pticama, gmizavcima i vodozemcima. Pripadaju skupini člankonožaca, paučnjaka, a od kukaca se razlikuju oblikom i drugim biološkim svojstvima.

Važni su jer se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi mnoge zarazne bolesti, uključujući one koje su zajedničke ljudima i životinjama. Predstavljaju malu grupu od 896 do danas opisanih vrsta, koje su svrstane u tri familije: Ixodidae ili tvrde krpelje, Argasidae ili meke krpelje i Nuttalliellidae koja predstavlja monospecijsku familiju kojoj pripada samo jedna južnoafrička vrsta koja ima osobine i mekih i tvrdih krpelja. Kako se hrane krvlju životinja i čovjeka to mogu prenositi mnoge zarazne  bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama.

Razvojni put krpelja odvija se kroz sljedeće razvojne stadije: jaje, ličinka, nimfa, i odrasla jedinka (ženka mužjak). U  Bosni i Hercegovini, najzastupljeniji su šumski krpelj  Ixodes ricinus, zatim Dermacentor marginatus marginatus, Rhipicephalus bursa, Hyalomma marginatum marginatum, Rhipicephalus sanguineus, Haemaphysalis punctata, Dermacentor reticulata i Ixodes hexagonu.

GDJE I KADA SE KRPELJI MOGU SUSRESTI U PRIRODI ?

Sezonska aktivnost krpelja, izraženija je u toplijem periodu godine,  jer preferiraju toplo i vlažno vrijeme kada su najaktivniji. Zbog globalne promjene klimatskih uslova aktivnost krpelja više nije ograničena samo na period proljeće – jesen,  te krpelji  i „krpeljske bolesti“ mogu biti prisutne tokom cijele godine.

Krpelji imaju povoljne klimatske uslove za razvoj u Bosni i Hercegovini, gdje prosjeci nadmorske visine iznose oko 525 m, a 75% teritorije BiH ima visinu do 1.000 m. Kao staništa najviše im odgovaraju listovi i grane šumskog grmlja i drveća, nisko rastinje, nepokošene trave te površine, u blizini puteva i staza izletišta, gdje čekaju prolazak pogodnog domaćina.

KOJE BOLESTI PRENOSE KRPELJI?

Krpelji su mogući prijenosnici zaraznih bolesti, ubodom krpelja se mogu prenijeti bolesti:

Bolesti koje prenosi krpelj	Uzročnik
Krpeljni meningoencefalitis	Flavivirus – virus krpeljnog meningoencefalitisa
Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica	Nairovirus iz porodice Bunyaviridae
Borelioze: povratna vrućica, Lyme borelioza-lajmska bolest, eritema migrans	Borelije – razne borelije – Borrelia burgdorferi
Tularemija	Francisella tularensis
Erlihioze	Ehrlichia chaffeensis, E. phagocytophila
Babezioza	Paraziti iz roda Babesia
Rikecioze – Pjegave groznice / krpeljni tifus – Q-groznica	Rikecije – R. rickettsii, R.conori, R.sibirica, R.australis – Coxiella burnetii

KAKO SPRIJEČITI UBOD KRPELJA?

Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba pomisliti na mogućnost uboda krpelja.

Potrebno je:

1. Izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, šikare i gusto raslinje, ostavljanje odjeće na grmlju, travi i ležanje na tlu.
2. Hodati obilježenim stazama.
3. Tokom boravka u prirodi nositi hlače dugih nogavica i majice dugih rukava, zatvorenu obuću (preporučuje se nogavice hlača ugurati u čarape, a majice u hlače kako bi se spriječio dolazak krpelja na kožu). Bolja je svijetla odjeća na kojoj se krpelj može lakše uočiti. Odjeća treba da je oprana poslije svakog boravka u prirodi kako bi se uklonili eventualno prisutni krpelji.
4. Primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) – nanijeti ih na dijelove tijela koji nisu prekriveni odjećom i obućom (izbjegavati oči, usta, a kod male djece i šake jer ih često
stavljaju u usta). Repelenti djeluju nekoliko sati, ovisno o vrsti repelenta i znojenju kože. Mogu se nanijeti i na odjeću (potrebno provjeriti upute na ambalaži o načinu primjene i potrebi ponovnog nanošenja).
5. Provedite pregled tjela svakih dva do tri sata tokom boravka te nakon odlaska iz prirode. Prilikom pregleda tijela obratiti pažnju na rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuha, područje iza koljena pupak. Pregledajte djecu, koja su borvaila u prirodi. Korištenu odjeću odmah prati, obuću očistiti.
6. Vodite računa o ličnoj higijeni.

PREDILEKCIONA MJESTA

– GDJE SE NAJČEŠĆE NALAZE KRPELJI

NA LJUDSKOM TIJELU

..

..

.

ZAŠTITA ŽIVOTINJA OD KRPELJA:

Imaoci životinja trebaju se posavjetovati sa veterinarom, naročito oni koji životinje puštaju u prirodu radi ispaše ili radi slobodnog uzgoja.

Za životinje postoji široka lepeza sredstava za zaštitu od krpelja koji se primjenjuju prema uputi proizvođača, a mjeru treba provesti prije puštanja u prirodu, i po potrebi ponavljati tretman.

Za zaštitu kućnih ljubimaca /pasa i mačaka/, vlasnici se trebaju savjetovati sa svojim veterinarom, ali osnovne smjernice uključuju:
– primjenu topikalnih ili sistemskih tretmana za kontrolu krpelja;
– ako je moguće, ograničite pristup područjima zaraženim krpeljima;
– tretirajte kućicu ili mjesto gdje borave psi/mačke.

Kod pasa i mačaka, mogu se koristiti posebne zaštitne ogrlice.
Posavjetujte se sa svojim veterinarom i/ili institucijom za kontrolu štetočina o najsigurnijoj i najprikladnijoj alternativi;
Redovna upotreba antiparazitika, ”spot on” repelenata, zaštitnih ogrlica, izbjegavanje šetnje na terenima obraslim grmljem, šipražjem i u visokim travama i pregledom životinje nakon svakog boravka u prirodi mogu pomoći u prevenciji nastanka oboljenja.

KAKO KRPELJI DOLAZE DO NAS ?

Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Imaju posebne receptore pomoću kojih osjete ugljen dioksid, mliječnu kiselinu, amonijak i butansku kiselinu kod sisara što ih privlači i na taj način pronalaze domaćina na kojeg se „prikače“. Nakon što dospije do domaćina /životinja ili čovjek/, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Najviše im odgovarju mjesta na kojima je nježnija koža i gdje je dobra prokrvljenost.

KRPELJI UBADAJU BEZBOLNO!

Probadanje kože traje desetak minuta. Ubod krpelja je bezbolan jer luče anaesteičke materije pa je teško osjetiti njihov ubod.

Borelioza

– lajmska bolest se u ljudi očituje različitim simptomima od kojih je najkarakterističnija pojava ovalnog ili prstenastog crvenila na koži (erythema migrans). je zarazna bolest koju prenose krpelji i uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi. Karakterizira je niz simptoma, uključujući kožne promjene, bolove u zglobovima i živčane poremećaje. Bolest može proći spontano, a osobito ako se liječi odgovarajućim antibioticima. Nakon kožnih promjena, a ponekad i bez njih, može se razviti miokarditis, meningitis ili neki drugi oblik bolesti.Borelioza je poznata i pod nazivom ljetnja zoonoza sa više lica.

Postupak kod bolesti koje prenose krpelji

Krpeljni meningoencefalitis (KME). se može efikasno spriječiti vakcinisanjem. Vakcinisanje je najbolje započeti u zimskom periodu kako bi se osigurala zaštita prije „sezone“ krpelja u proljeće. Provodi se u tri doze, no već određeno i neke rikecioze..

Već nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita (u 97% cijepljenih osoba). NEKE ZEMLJE KORISTE VAKCINU protiv KME koja se preporučuje osobama koje radi posla borave u prirodi na područjima koja su prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici, pastiri,) te osobama koje povremeno borave u navedenim područjima (izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti veterinari).
NE vakciniše se nakon uboda krpelja !

POSTUPAK U SLUČAJU UBODA KRPELJA

Čim ste uočili krpelja potrebno je:

1. Odmah izvaditi krpelja pomoću pincete kojom se čupaju dlačice. Pincetom obuhvatiti krpelja uz samu kožu i izvući ga laganim povlačenjem, pazeći da se pri izvlačenju ne ošteti tijelo krpelja. Radi preciznog hvatanja krpelja može se koristiti povećalo. Trganjem krpelja dio njegova tijela ostaje u koži, što može dovesti do zaraze. U tom slučaju treba potražiti pomoć liječnika.
2. Krpelje na koži se ne smije „gušiti” premazivanjem alkoholom, uljem, masti ili „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja, pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u tijelo čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu (ako je zaražen).
3. Krpelje ne dirati golim rukama.
4. Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda premazati antiseptikom.
5. Informirati i educirati osobu koja je imala ubod krpelja o znakovima i simptomima lokalne i sistemske infekcije, a u slučaju pojave simptoma poput osipa ili gnojenja mjesta uboda potražiti liječničku pomoć.
6. Prati ruke poslje kontakta sa krpeljom.

POSTUPAK KOD ŽIVOTINJA

Krpelje pričvršćene na životinju potrebno je odmah i pažljivo ukloniti, koristeći iste smjernice kao što su gore navedene za uklanjanje krpelja sa ljudske kože. Ako je u pitanju veći broj krpelja, životinje se mogu kupati ili prskati rastvorima, emulzijama ili suspenzijama akaricidnih sredstava.

Babezioza

Psi kao najbliži čovjeku, posebno su ugroženi sa pojavom krpelja, a time i rziku od dobijanja ove parazitarne zoonoze, uzrokovane krvnim parazitima, protozoama iz familije Babesidae i roda Babesia. Obolijevaju, divlji i domaći sisari pa i čovjek. Bolet je najčešće su akutnog, a rjeđe hroničnog toka.

Široko je raširena u svijetu pa je nalazimo i kod nas gdje osim pasa mogu da obole goveda i ovce, a najrjeđe konji. Uzročnici parazitiraju i razmnožavaju se u eritrocitima domaćina. Glavni vektor za Babesia canis smatra se krpeljska vrsta Rhipicephalus sanquineus, zatim Dermacentor marginatus i D. reticulata.

Simptomi bolesti su nespecifični, ali je neophodno obratiti pažnju i potražiti stručnu pomoć u slučaju: Promjene ponašanja životinje (apatija, brzo umaranje, malaksalost, gubitak apetita); Povećanje tjelesne temperature; Ubrzano disanje i rad srca; Promjena boje urina (tamna mokraća, pojava krvi); Povraćanje; Blijede ili žute sluznice; Opstipacija ili dijareja.

Cilj liječenja je sprječavanje razmnožavanja protoza u crvenim krvnim ćelijama (eritrocitima) koje propadju. Kod promjene uobičajenog ponašanja vašeg ljubimca, neophodna je hitna intervencija u cilju pozitivnog ishoda liječenja i oporavka.