Izvještaj o ispitivanju alergenog polena u zraku od 26.03. do 01.04. 2021.

U izvještajnom periodu od 26.03. do 01.04.2021. godine evidentirana je smanjena koncentracija polena lijeske (Corylus), brijesta (Ulmus), vrba (Salix), i johe (Alnus), kao kraj polinacije ovih biljnih vrsta, na ispitivanom području, kao i povećeno prisustvo polena tisa/čempres (Taxus/Cupressus), topole (Populus)breze (Betula) i jasena (Fraxinus) predstavlja nastavak polinacije biljaka iz skupine drveća na ovim prostorima, zabilježena su i prva polenova zrna graba (Carpinus)..

U periodu od 26.03. do 01.04. došlo je do porasta dnevnih temperatura te u skladu sa tim postepenog porasta koncentracije polena u zraku Tokom cijelog izvještajnog perioda zabilježena je umjerena koncentracija polena javora, graba, jasena i topole, dok je koncentracija opstalih biljnih vrsta bila niska.

Ukupno je evidentirano 397 polenovih zrna/m3 zraka i sva su iz skupine drveća. Zastupljenost polena lijeske je 2,5 %, johe 1,7 %, tise/čempresi 5,2 %, topole 16,1 % vrbe 2,5 %, brijesta 5,0 %, jasena 22,6 %, javora 16,6 %, breze, 14,1 % i polen graba 13,1 %.

Prema najavama meteorologa za narednu sedmicu, u prvom dijelu očekuje se suho i toplo vrijeme, što će značiti i povećanu koncentraciju polena u zraku, dok u drugom dijelu očekuje se pad temperature, sa sniježnim padavinama, a time pad koncentracije polena.

Preporuke za narednu sedmicu

Polen biljaka iz porodice Betulaceae (Alnus, Betula i Corylus) signifikantno doprinose incidenciji polenskih alergija. Alergenski značaj polena biljaka iz porodice Betulaceae je u tome što stabla proizvode vrlo veliku količinu polena koji se vjetrom vrlo brzo prenosi do respiratornih puteva. Iako je polenska sezona breze kratka, klinički značaj te vrste polena je veliki, zbog križne reakcije sa polenom johe i lijeske koji se u zraku pojavljuje prije polena breze kako se može vidjeti iz dosadašnjeg monitoringa polena pomenutih vrsta. Iz polena breze do sada je izolovano 29 alergenih spojeva koji značajno mogu narušiti ljudsko zdravlje. Kod alergičnih osoba postoji prag tolerancije tj.s određenom dozom izloženosti tijelo se može nositi, a u jednom trenutku posustaje i imuni sistem. Kako bi se poboljšao kvalitet življenja alergičnih osoba ključno je njihovo preventivno informisanje o pojavi polenskih alergija na područiju gdje žive i rade, jer je najbolja preventiva oboljelih od polenske alergije izbjegavanje dodira s alergenima. Potrebno je maksimalno izbjegavati alergene u periodu njihove najveće polinacije u periodu od 8 do 12 sati, smanjiti boravak na otvrenom, zaštititi oči naočalama, te nositi maske. Uz preporuku ljekara uzimati lijekove koje smanjuju somptome. Najbolji efekat se postiže ukoliko se terapija počne uzimati dvije sedmice prije početka sezone alergija. Njihovom pravilnom primjenom simptomi alergijskih reakcija se mogu značajno smanjiti, čime se poboljšava i sam kvalitet života. Pri tretiranju alergija preporučuju se vitaminsko biljne kombinacije koje djeluju sinergistički na suzbijanje alergija i jačanje imuniteta. Preporuke su vitamin C u kombinaciji sa Ca, pojačati unos omega 3 masnih kiselina, povremena upotreba probiotika, primjena preparata za nos koji sadrže ektoin, unos preparata sa imunoglukanom, upotreba astaksantina. U terapiji alergija s komplikacijama uz preporuku ljekara koriste se lijekovi iz grupe antihistaminika, dekongestiva, kortikosteroida.

Preporučeni članci

Back To Top