INZ suorganizator sedmog Kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima

Sedmi kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima održan je proteklog vikenda u Sarajevu. Jedan od suorganizatora Kongresa bio je i Institut za zdravlje i sigurnost hrane, koji se učesnicima kongresa predstavio i stručnim radom o potencijalu Grada Zenica u razvijanju urbanog pčelarstva.

Organizatori su istakli da je kongres idealno mjesto za usvajanje novih znanja o najnovijim svjetskim dostignućima iz oblasti pčelarstva i proizvodnje i primjene pčelinjih bolesti, ali i mjesto gdje se mogu razmijeniti znanje i iskustvo.

Tokom dva dana kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima učestvovalo je više od 200 učesnika iz 12 država svijeta. Poseban akcenat je bio na apiterapiji, a učesnici su mogli čuti više od 30 predavanja profesora, doktora, akademika koji se bave pčelarstvom i pčelinjim proizvodima i koji se bave apiterapijom, te je na jedinstven način povezao akademsku zajednicu, pčelare, prerađivače pčelinjih proizvoda koji djeluju jedinstveno i sinergistički.

Naučno je dokazano kako svaki treći zalogaj koji čovjek pojede ima veze sa radom pčela. Ovi vrijedni insekti oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva. Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje.

Na kraju skupa, usvojena je Rezolucija i Zaključci Sedmog Kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima, koje prenosimo u cjelosti.

Kongres je i ove godine, kao i do sada, pokazao svoju interdisciplinarnost, okupljajući sve zainteresirane strane iz područja pčelarstva i pčelinjih proizvoda. Na Kongresu su predstavljeni rezultati istraživanja, kao i rezultati iz struke i prakse. Tako su u radu i ovogodišnjeg skupa sudjelovali veterinari, prehrambeni tehnolozi, nutricionisti, liječnici, agronomi, farmaceuti i veliki broj iskusnih pčelara kao i drugih srodnih zanimanja. Organizacijski odbor je odlucio da ce Skup i u buduće njegovati ovakav pristup. U skladu s vizijom, misijom i ciljevima kongresa, donesena je rezolucija koja podrazumijeva zaključke i preporuke:

1. Pčelarstvo je važna privredna djelatnost koja u znatnoj mjeri može utjecati na materijalni status poljoprivrednih proizvođača u ruralnim i urbanim područjima;
2. Svi akteri u području pčelarstva (pčelari, akademska zajednica, industrija i drzavne institucije) dat ce doprinos razvoju pčelarstva i prateće industrije, jer proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda predstavlja veliku šansu za razvoj pčelarstva i poljoprivrede u cjelini.
Svi akteri u lancu vrijednosti pčelarstva trebaju težiti boljem reguliranju institucionalno-pravnih okvira ove oblasti.
3. U cilju povećanja konkurentnosti ovog sektora, u narednom periodu, potrebno je povećati produktivnost po košnici tako što će se više primjenjivati moderne tehnologije i povećavati broj profesionalnih pčelara kao i pčelara hobista;
4. U cilju poboljšanja i stvaranja uvjeta tehničkog i tehnološkog progresa, pčelarske organizacije u narednom periodu trebaju neprekidno raditi na predlaganju, osiguravanju i usmjeravanju programa državnih i međunarodnih institucija te koristiti postojeće mogućnosti potpora iz fondova države i EU;
5. Obzirom na stalno prisutna dva velika problema, s kojima se proizvođači u ovom sektoru susreću, a to su patvorenje i uvoz pčelinjih proizvoda slabije kvalitete po niskim cijenama, u narednom periodu neophodno je jačati stručne kapacitete pčelarskog sektora;
6. I dalje je prisutan problem sve češće pojave uginuća pčelinjih zajednica uslijed nepravilne/prekomjerne upotrebe pesticida, veterinarsko medicinskih lijekova, kemizacije tla, zagađenja pitke vode, urbanizacije i klimatskih promjena. Nameće se zahtjev za boljom regulativom u ovome području i njene primjene u praksi, a sve u u cilju zaštite pčelinjih zajednica. U suradnji s naučnim institucijama potrebno je raditi na implementaciji najnovijih spoznaja o metodama u prevenciji bolesti pčela.
7. Naglašava se potreba institucionalnog uredjenja selekcije i uzgoja matica, kroz uspostavu sistema testiranja i rangiranja proizvođača matica, kao i uvođenju legislative o državnim poticajima za proizvodnju matica;
8. Zbog nedovoljnog poznavanje proizvodnje matične mliječi kao i kvalitetnih postupaka prikupljanja i dorade ostalih pčelinjih proizvoda poput polena, propolisa, perge, voska i pčelinjeg otrova, ali i proizvoda u čiji sastav se oni ugrađuju na čemu se u narednom periodu treba intenzivno raditi, neophodno je poboljsati edukaciju na svim razinama.
9. Neke vrste pčelinjih proizvoda imaju posebnu vrijednost jer njihov sastav je uvjetovan prirodnim naslijeđem biljaka, pa posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti i promoviranju pčelinjih proizvoda s geografskim porijeklom;
10. Neophodno je i dalje raditi na poboljšanju i razvoju zakonske regulative i standardizacije iz područja apikulture;
11. U području apiterapije i apiturizma potrebno je neprekidno poticati suradnju s akademskom zajednicom u cilju intenziviranja istraživanja naučnih i drugih institucija
12. Postoji velika potreba stalnog obrazovanja svih sudionika u lancu vrijednosti apikulture kako bi povećali nivo znanja, vještina i načina primjene stečenog znanja kao odgovor novim izazovima.