Integralna zaštita jabuke i kruške od bolesti: Čađava pjegavosti lista i krastavosti plodova jabuke i kruške

Integralna zaštita jabuke i kruške od bolesti: Čađava pjegavosti lista i krastavosti plodova jabuke i kruške 

– prouzrokovač: Venturia inaequalis (Coke) Winter , anamorf: Spilocea pomi Fr. (syn. Fusicladium dendriticum (Wallr.) Fuckel); Venturia pyrina (anamorf Fusicladium pyrorum

 Period od februara i sve do juna je interval kada dolazi do primarnih infekcija jednog od najopasnijih patogena u proizvodnji jabuke i kruške.

Radi se o uzročniku čađave pjegavosti lista i krastavosti ploda jabuke i kruške ili fuzikladija.

Gljiva prezimljava u zaraženom lišću od protekle vegetacijske godine, zavisno od vremenskih uslova, spore mogu biti zrele već krajem februara ili početka marta. Dovoljno je da postoji vrlo malo svježeg biljnog tkiva (ponekad i tzv „zelena tačka“) da bi došlo do infekcije.

Naravno, prije toga, kada su spore zrele, potrebno je da padne kiša i infektivni materijal se izbacuje pod velikim pritiskom. Prve askospore dozrijevaju nešto prije pojave prvog lišća, a većina askospora iz pseudotecijase izbacuju od druge polovine marta do kraja juna u vrijeme listanja jabuke (od faze zelenog pupoljka do opadanja kruničnih listića).

Do izbacivanja askospora dolazi samo ako je oboljelo opalo lišće ovlaženo, a do ponovnog izbacivanja dolazi sa novom kišom. U takvim uslovima askospore bivaju izbačene u vazduh na 2-3 cm visine, odakle se vazdušnim strujama dalje raznose na zeljaste dijelove jabuke. Tada treba biti koncentrisan, poštovati glavne principe zaštite, posebno mjere preventive, jer jabuka i kruška bez simptoma „venturije“ u ovom periodu znači mirno ljeto.

Venturia inaequalis

Uzročnik krastavosti jabuke ili fuzikladija (Fusicladium dendriticum) – napada najčešće list i plod, a znatno rjeđe cvijet i mladice  – najvažnija i najštetnija bolest.

Na listovima se od proljeća do jeseni uočavaju maslinasto zelene pjege i to pretežno na gornjoj strani lista (oko 1 cm). Pjege se mogu spajati, a list je često deformiran što za posljedicu ima slabiju asimilaciju, jaču transpiraciju i izvor zaraze za plodove.U slučaju velikog broja pjega list se osuši i otpadne. Pjege rijetko nalazimo na naličju zbog izražene dlakavosti lišća kod jabuke.

Simptomi na plodovima se pojavljuju od zametanja do berbe, a najznačajniji su, odnosno najveće ekonomske štete nastaju, ukoliko su napadnuti plodovi veličine oraha. Prve pjege se obično pojavljuju oko čašičnih udubljenja, s tim da se povećanjem ploda povećavaju i pjege.

Međutim, ispod pjega tkivo prestaje da raste dok se okolno zdravo tkivo normalno razvija, usljed čega dolazi do deformacija i često pucanja ploda. Kroz te pukotine u plod mogu prodrijeti drugi patogeni, prouzrokovači truleži. Kasnije zaraze plodova prouzrokuju mrkozelene pjege koje najčešće imaju kružni oblik i rijetko zahvataju čitav plod.

Biologija

Zaraženo lišće otpada tokom cijele vegetacije, a uobičajeno u jesen. Tada gljiva prelazi na saprofitski način života, a micelij prelazi iz subkutikularnih čelija u mezofil gdje se proširi. U proljeće se nakon spolnog razvoja javljaju pseudoteciji s askusima i askosporama, a vratovi plodišta pojavljuju su na licu lista u martu i aprilu.

Askospore se oslobađaju aktivno i za to je potrebna voda (kiša).

Jak razvoj parazita treba očekivati u godinama s čestim kišama u aprilu i maju mjesecu.

Kad askospore dospiju na list ili plod, proklijaće samo u kapi vode, odnosno infekcija zavisi od dužine vlaženja lista i temperature . Da bi askospore proklijale na različitim temperaturama potrebna je različita dužina vremena vlaženja lista. Askospore kliju u micelij na listovima, dolazi do perforiranja kutikule i micelij se smjesti subkutikularno. Za klijanjekonidija potrebni su isti uslovi kao i za askospore sa nešto dužim periodom vlaženja. Ova gljiva ima veoma kratak inkubacioni period, tako da se u toku vegetacije može ostvariti i više od 20 sekundarnih zaraza.

Venturia pyrina (anamorf Fusicladium pyrorum) pjegavost lista i krastavost plodova kruške

Najopasnija mikoza kruške, a štete se ogledaju kako u količini tako i u kvaliteti plodova i mogu biti veće nego kod krastavosti jabuke.

Simptomi se javljaju na listu, cvijetu, plodu i izbojima.Na listu se pojavljuju ovalne maslinastozelene mrlje 5-10 mm u promjeru (češće infekcije i mrlje na naličju listova jer je lice lista kod kruške glatko i kožasto, na njemu se teže zadržava voda te se ostvari manji broj infekcija), češće se javljaju uz glavnu žilu iako nastaju po cijelom listu.

Listovi na kojima je zahvaćena veća površina otpadaju, a oni listovi koji su zaraženi tokom intenzivnog porasta su valoviti, na peteljci nastaju ovalne maslinastozelene mrlje,.

Cvijetovi su češće zaraženi nego kod jabuke.

Mladice, ako su zaražene u blizini pupova oni kasnije kreću ili se uopće ne otvore,a na mladicama se prvo primjećuju jasno obrubljene plavkastocrne pjege unutar kojih kora odumire, a nakon nekog vremena kora puca, u proljeće su vidljive male pukotine na kori izboja, a kod osjetljivih sorata kora se ljušti.

Plodovi kruške mogu biti zaraženi od zametanja do berbe (najosjetljiviji su dok su mladi), obično su ranije zaraženi nego plodovi jabuke.Na tek zametnutim plodovima nastaju maslinasto zelene ovalne pjege veličine do 15 mm koje se povećavaju, plodovi zakržljaju, deformiraju se i često otpadnu (posebno ako je zaražena peteljka ploda) – i kod kasnije zaraženih plodova javljaju se maslinaste pjege koje s vremenom poprime izgled kraste svijetlo smeđe boje; deformacija i pucanje ploda (mikroorganizmi → truljenje), za dugotrajnog vlaženja (dulje od 24 sata) plodovi mogu biti zaraženi i pred berbu.

Suzbijanje

Integrisano suzbijanje Venturia inaequalis i Venturia pyrinapodrazumijeva skup svih mjera koje se preporučuju protiv ovog patogena, koje se mogu podijeliti u dvije grupe

1. kulturalne mjere (pravilan izbor tla, izbor sorata, razmak između redova, prorjeđivanje krošnje, njega voćaka, pravilna gnojidba, suzbijanje korova) uključuju i sakupljanje i uništavanje oboljelog opalog lišća, koje svakako doprinosi smanjenju inokulacionog potencijala parazita. Osim sakupljanja, opalo lišće se može isjeckati kosilicom ili mulčerom, pri čemu tako isjeckano lišće brže truli i propada (često i prije nego što pseudotecije dostignu momenat dozrijevanja) ili se ono može uništiti zaoravanjem i
2. hemijske mjere kojima se pristupa ukoliko prethodne nisu dale zadovoljavajući rezultat

Međutim, da bi se upotreba fungicida svela na najmanju moguću mjeru, a u isto vrijeme obezbjedila efikasna zaštita jabuke i kruške od ove destruktivne bolesti, potrebno je posebnu pažnju obratiti na sljedeće bitne faktore:

-određivanje optimalnog momenta aplikacije fungicida putem prognoze pojave biljnih bolesti koja može biti presudna za uspjeh kontrole bolesti, a time i na sam ekonomski učinak, određene proizvodnje (temperature vazduha, vlažnosti lista i relativne vlažnosti vazduha prisutnosti spora (askospore i konidije), koje se utvrđuje uz pomoć tzv. „hvatača spora“ kao i fenofaza jabuke.

Svrha prognoze je da spriječi epidemiju bolesti (osobito onih koje se mogu suzbijati fungicidima) pravovremenim informacijama o početku, razvoju i jačini napada.

-izbor odgovarajućeg fungicida,

-pravilna aplikacija fungicida (Koraci sigurne primjene fitofarmaceutskih sredstava (FFS) za zaštitu bilja)

Ključni momenat u zaštititi jabuke i kruške od prouzrokovača čađave krastavosti hemijskim mjerama je da se uspješno zaštiti osjetljivo biljno tkivo od infekcije u rano proljeće u vrijeme oslobađanja askospora. Ako se na stablima jabuke i kruške, poslije završenog perioda oslobađanja askospora, ne pronađu pjege, tada se govori da i nema potrebe za daljom primjenom fungicida.

Tretiranja fungicidima protiv prouzrokovača čađave krastavosti se mogu orijentaciono prikazati i u sljedećem redoslijedu:

–jesenje tretiranje ureom i bakrom – izvode se obično dva tretmana. Prvi se izvodi krajem vegetacije (poslije berbe) sa 5%-tnim rastvorom uree da bi se izazvalo ubrzano opadanje lišća i njegovo ubrzano razlaganje. Drugi tretman  se izvodi oko 7–10 dana kasnije sa 0,5%-tnim rastvorom nekog bakrenog preparata da bi se zaštitile eventualne rane od peteljke nastale opadanjem lista. Moguća su i dva do tri tretmana ureom u ovom periodu.

–tretiranje pred kretanje vegetacije – u slučajevima kad se ustanovi da gljiva prezimljava i u vidu micelije preporučuje se treman bakrenim preparatima

–tretman u fazi otvaranja pupoljaka – smatra se da je ovo jedan od najvažnijih tretmana za uspješnu zaštitu od čađave krastavosti. Izvodi se oko fenofaze S3 bakrenim preparatima.

-tremani u toku vegetacije – dalji tretmani u toku vegetacije se baziraju na praćenju meteoroloških podataka, uz pomoć izvještajno-prognoznih stanica i vremenske prognoze. Tretmani se izvode kontaktnim fungicidima kad god je to moguće, dok se sistemični fungicidi koriste u minimalnoj mjeri i uvijek u kombinaciji sa preventivnim fungicidima.