Danas je Svjetski dan pčela

Svjetski dan pčela obilježava se svake godine 20. maja. Cilj ovoga dana je podizanje svijesti o važnosti pčela i drugih oprašivača u našim ekosistemima i isticanju problema mnogih izazova sa kojima se oprašivači danas suočavaju.

Tema za 2025.-u godinu je „Pčele inspirisane prirodom u njezi svih nas“ i time naglašava vezu između zaštite ekosistema i osiguravanja zdravih populacija oprašivača.

Godina 2025. nosi još veću simboliku, jer se svijet suočava s velikim ekološkim izazovima, a pčele su na prvoj liniji te borbe.

Ove godine, Svjetski dan pčela službeno će se obilježiti u gradu Jimma u Etiopiji. Ovaj događaj označava značajan razvoj u načinu na koji globalna pčelarska zajednica obilježava ovaj važan dan. Po prvi put, međunarodna proslava održat će se u regiji gdje je pčelarstvo ne samo rašireno, već i osnovna djelatnost za život.

Odluka da domaćin događaja bude grad Jimma, dio je šire i namjerne strategije – koju podržava Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) – da se Svjetski dan pčela rotira na različitim kontinentima i približi ga lokalnim zajednicama koje čine okosnicu pčelarskog sektora. Jimma savršeno predstavlja ovu promjenu: grad duboko ukorijenjen u pčelarskim tradicijama i bogat bioraznolikošću.

Pčelarske organizacije i udruženja širom svijeta podstiču se da organiziraju vlastite lokalne proslave i povežu se s međunarodnim događajem. Globalni skup u Jimmi bit će prenošen online, a svi su pozvani da učestvuju virtuelno ili lično – kako bi podijelili iskustva, podigli svijest i zalagali se za održive prakse. Pčelarska udruženja igraju centralnu ulogu u ovom kolektivnom pokretu. Službena web stranica Svjetskog dana pčela, koju vodi FAO, pružit će poveznice za prijenos i informacije o događaju.

Proslava Svjetskog dana pčela 2025. godine promoviše tri središnje poruke:

• Podržavanje održivog pčelarstva i zaštita oprašivača ključni su za sigurnost hrane, ruralne egzistencije i bioraznolikost;

• Priroda nudi održiva rješenja za ravnotežu između ljudskih potreba i zdravlja okoliša; te
• Snažna partnerstva s više učesnika ključna su za poticanje globalnih, regionalnih i nacionalnih napora za zaštitu oprašivača.

Više od 200 000 životinjskih vrsta su oprašivači, od kojih je velika većina divlja, uključujući leptire, ptice, šišmiše i više od 20 000 vrsta pčela. Oprašivanje je ključno za poljoprivredno-prehrambene sisteme, podržavajući proizvodnju više od 75% svjetskih usjeva, uključujući voće, povrće, orašaste plodove i sjemenke, uključujući i 35% globalnog poljoprivrednog zemljišta.

Osim što povećavaju prinose usjeva, oprašivači poboljšavaju kvalitetu i raznolikost hrane. Zaštita oprašivača također poboljšava ključne usluge ekosistema, poput plodnosti tla, suzbijanja štetočina te regulacije zraka i vode.

Pčele zajedno sa drugim oprašivačima omogućavaju reprodukciju gotovo 90% divljih cvjetnica na svijetu – više od 300 000 vrsta. Ove biljke su okosnica ekosistema, pružajući stanište, sklonište i hranu za širok raspon divljih životinja.

Oprašivači igraju ulogu u regeneraciji šumskih područja, močvara i drugih ekosistema, doprinoseći cjelokupnom zdravlju okoliša planeta. Njihov pad brojnosti i aktivnosti pokreće lančanu reakciju, ugrožavajući bioraznolikost i slabeći sposobnost ekosistema da izdrže klimatske promjene i okolišni stres.

Ovaj dan nije samo prilika da se podsjetimo koliko su pčele korisne, već i da razmislimo kako možemo pomoći u njihovom očuvanju. Intenzivne poljoprivredne prakse, promjene u korištenju zemljišta, uzgajanje monokultura, pesticidi i više temperature povezane s klimatskim promjenama predstavljaju probleme za pčelinju populaciju, a time i za kvalitetu hrane koju uzgajamo. Čovjek je direktni krivac pada otpornosti pčela i povećanju broja različitih bolesti i štetnika koje napadaju pčelinje zajednice.

Prirodi prihvatljive poljoprivredne prakse poput organskog pristupa poljoprivredi, agroekologije, agrošumarstva i integriranog suzbijanja štetnika pomažu u održavanju oprašivača, osiguravajući stabilne prinose usjeva i smanjujući nestašicu hrane i uticaje na okoliš. Za održive poljoprivredno-prehrambene sisteme potrebno je usvajanje holističkog pristupa koji osigurava dugoročnu koegzistenciju poljoprivrednih praksi.

Ono što svi mi kao pojedinci možemo da uradimo jeste:

• kupovina meda i drugih pčelinjih proizvoda od lokalnih farmera;
• sadnja raznolikog skupa domaćih biljaka koje cvjetaju u različito doba godine;
• kupovina organskih proizvoda iz održive poljoprivredne prakse;
• izbjegavanje pesticida, fungicida ili herbicida u našim vrtovima;
• zaštita zajednica divljih pčela kada je to moguće;
• pravljenje vodoskoka za pčele ostavljajući zdjelu s vodom vani;
• pravljenje i postavljanje kućica za solitarne pčele;
• pomoć u održavanju šumskih ekosistema;
• podizanje svijesti oko nas dijeljenjem ovih informacija unutar naših zajednica i mreža;
• kontinuirana edukacija o biologiji i važnosti pčela i prirodi oko nas.
Svaka posađena biljka, svaki “nešpricani” vrt i svaka edukacija o prirodi, korak su prema boljoj i sigurnijoj budućnosti. Pčele ne traže puno, a daju nam sve.