Dan zdravlja i sigurne hrane – WHO, FAO, INZ i lokalni partneri bliži rješenjima zdrave i sigurne hrane

U organizaciji Ureda za Bosnu i Hercegovinu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (Food and Agriculture Organization – FAO), te Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u Kaknju je danas održana radionica “Dan zdravlja i sigurne hrane”.

Na jednom mjestu su se okupili stručnjaci i predstavnici zdravstva, poljoprivrede i obrazovanja, kako bi se razgovaralo o značaju sigurnosti hrane, zdravih stilova života i održivog razvoja prehrambenih sistema u Bosni i Hercegovini. Radionica je obuhvatila teme vezane za utjecaj ishrane na zdravlje stanovništva, lokalnu poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu sigurnost, inspekcijski nadzor i zdravstvenu ispravnost hrane, te povezanost sigurnosti hrane sa ciljevima održivog razvoja (SDG).

Kvalitet za izvoz

Radionica se sastojla od Pet uvodnih predavanja – obraćanja, predstavnika FAO, WHO, INZ, Agencije za sigurnost hrane BIH i domaćina Općine Kakanj, te šest stručnih prezentacija/predavanja predstavnika inspekcijskih organa, stručnih institucija, lokalne zajednice i privrede. Na kraju cjelodnevnog programa je održana Panel diskusija o održivim ciljevima razvoja, koja je okupila i predstavnike međunarodnih organizacija, industrije, zdravstvenih institucija i lokalne zajednice.

– Danas u Kaknju obilježavamo Dan zdrave i sigurne hrane. Obilježavamo između dva važna dana, Svjetskog dana zdravlja 7. aprila i Svjetskog dana sigurne hrane 7. juna. Spajamo ta dva sektora, jer je neupitno danas da kvalitet, količina i način unosa hrane utječu na kvalitet zdravlja, istakao je Mirza Palo, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za BiH.

On je istakao da je namjera organizatora da skrenu pažnju na održive ciljeve razvoja, domaće proizvođače hrane i da se razgovara između ta dva sektora kako bi unaprijedili kvalitet hrane, te podigli svijest među populacijom sigurnoj i zdravoj ishrani. Palo je dodao da su potrošači sve više svjesni potrebe za traganjem za zdravom i kvalitetnom hranom, a da tu potrebu prepoznaju i domaći proizvođači, koji imaju kvalitetne sirovine, procese i proizvode.

– Naši proizvođači izvoze na svih šest kontinenata, imaju proizvode konkurentne i kvalitetom i porijeklom, a i cijenom. Imamo čime biti zadovoljni, ali postoji i niz stvari koje možemo i trebamo popraviti, istakao je.

U današnjim razgovorima, panelu i tematskim predavanjima učestvovali su i načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević, šef Odsjeka za lokalni ekonomski razvoj Kaknja Fadil Merdić, Mediha Mamela iz Saveza poljoprivrednih udruženja KAP Kakanj, Amela Semić, potpredsjednica AS Holding grupacije za poslovnu kvalitetu i održivi razvoj, Aida Filipović Hadžiomeragić, voditeljica Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BIH, Elma Kuduzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo INZ-a, te Maja Jonjić Trifković, nutricionistica INZ-a.

Značaj zdravog zemljišta i deklaracija

Kako je istakao Vlado Pijunović, predstavnik FAO-a za BIH, sa aspekta ove organizacije UN-a, te na osnovu njihovih ispitivanja, osviještenost bh. kupaca nije na željenom nivou, ali nije ni tako loša.

– Imamo jako dobre kontrole. primjer Agencije za sigurnost hrane BIH, koja kontroliše gotovo sav uvoz, ona je usklađena sa svim standardima i normama EU, entitetske organizacije su također na jako dobrom nivou, imamo i ured za veterinarstvo koji kontrolira uvoz i izvoz robe animalnog porijekla, njihovi inspektori su na svakom graničnom prijelazu na kojem je moguć taj uvoz ili izvoz, istakao je Pijunović. On je istakao značaj očuvanja kvalitetnog i nezagađenog zemljišta, obzirom da ukoliko dođe do zagađenja zemljišta, ostajemo i bez vode i bez kvalitetne hrane.

– FAO u saradnji sa nadležnim institucijama trenutno u BIH provodi tri pilot projekta zaštite zemljišta kako da se očuva njegov kvalitet, istakao je.

Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine govorio je o rizicima u vezi sa hranom na tržištu.

– Da se ne lažemo, uvijek postoji rizik, ali je suština u tome da se on svede na najveći mogući minimum. postoje interne kontrole unutar države, postoje kontrole prilikom uvoza, inspekcijski organi, kako na granicama, tako i na samim postrojenjima za proizvodnju hrane. Najveća odgovornost je na subjektima za poslovanje sa hranom, oni su dužni i obavezni da plasiraju zdravstveno ispravan proizvod. Tu su i inspekcije, laboratorije, njih pedesetak, istakao je Tanković. On je dao preporuku potrošačima da uvijek kupuju samo ono “što mogu biti sigurni šta su kupili i pojeli”.

– Domaća proizvodnja je dobra proizvodnja, ali ako nema deklaracije, vi kupujete na svoju odgovornost. Toplo preporučujem da se čitaju deklaraciju, rok upotrebe do ili najbolje upotrijebiti do, da se informišu. Obavezno skladištiti, ne miješati sirovu hranu sa pečenom, istakao je Tanković.

Direktor INZ-a Muamer Mandra istakao je da ova institucija svakodnevno vrši kontrole hrane koju koriste ljudi, sa posebnom pažnjom ka kontroli hrani animalnog porijekla, kao što su meso, mlijeko, jaja, riba…

– Naš cilj da se svi proizvodi koji se nađu na policama marketa i trpezama građana budu zdravstveno ispravni, sigurni i u potpunosti kontrolisani. Sigurnost hrane je temelj zdravlja svake zajednice i ona nema alternativu, istakao je Mandra.

On je ukazao na značaj i važnost povezivanja lokalnih proizvođača, zajednice, te institucija.

– INZ želi biti partner lokalnoj zajednici i proizvođačima, jer ovdje počinje kontrola i sigurnost hrane, dodao je Mandra.

INZ