Bruceloza

Bruceloza (mediteranska ili malteška groznica) je hronična zarazna bolest bakterijske etiologije od koje obolijevaju različite vrste životinja, uglavnom goveda, svinje, ovce, koze i psi ali i ljudi.

Od svih bolesti koje su tokom stoljeća ugrožavale zdravlje ljudi i životinja, brucelozi svakako pripada značajnije mjesto te se ova bolest po svojoj raširenosti i značenju smatra jednom od najopasnijih zoonoza (oboljenja koja se prenose sa životinja na ljude).

Bruceloza je uzrokovana bakterijama (nevidljive golim okom) iz roda Brucella, koja nanosi velike ekonomske štete u stočarstvu, a predstavlja i značajan zdravstveni problem jer od ove bolesti godišnje oboli više od 50.000 ljudi širom svijeta.

Preživljavanje Brucella (abortus i melitensis) u okolišu je omogućeno vlažnim uslovima i niskim temperaturama (≤ 4°C).

Brucella može preživjeti više od dva mjeseca u vodi na 20°C, dva mjeseca u tlu i na hladnim, vlažnim pašnjacima i do osam mjeseci u tečnim đubrivima, kao i nekoliko mjeseci na suhim podlogama (sijeno, prašina, ograda itd.).

Karakteristike rasta Brucella spp.
Parametri	Rast
	Optimum	Extremi
Temperatura	34°C	20 – 40 °C
pH	6,6 – 7,4	5,8 – 8,7
NaCl	0,4%	4%
CO2	5-10%	–

Bruceloza kod životinja

Bruceloza je naročito raširena kod goveda i svinja po čitavom svijetu, a kod koza i ovaca naročito u području Mediterana.

Goveda su prirodni rezervoari i nosioci Brucella (B.) abortus, koze i ovce B. melitensis, svinje B. suis, psi B. canis, a ovnovi i ovce B. ovis.

Brucella vrste po domaćinima sa izraženim zoonotskim potencijalom
Vrsta	Prirodni domaćin	Zoonotski potencijal
B. melitensis	Ovce, koze, kamile	Da – Visok
B. abortus	Goveda, jeleni, bizoni	Da – Visok
B. suis	Svinje, zečevi, jeleni / karibu	Da – Visok
B. canis	Psi (domaći i divlji)	Da – Umjeren
B. ovis	Ovce	Bez prijavljenih infekcija
B. vulpis	Crvena lisica	Bez prijavljenih infekcija

Bruceloza se među životinjama prenosi direktno (kontakt sa  posteljicama, pobačenim plodovima, plodnim vodama, vaginalnim i materičnim iscjedkom) i indirektno (ako se na  paši miješaju zaražena i zdrava stada ili kontaktom sa  okolinom u kojoj se nalaze bakterije kao što je đubre, pašnjak, voda itd).

Većina zaraženih mužjaka tokom čitavog života izlučuje brucele putem sjemena.  Prirsustvo uzročnika u vimenu ili okolnim limfnih čvorovima rezultira stalnim ili povremenim izlučivanjem brucela mlijekom, a predstavlja važan izvor zaraze za mlade životinje koje se mogu zaraziti i preko materice.

Kod zaražene  jagnjadi i jaradi brucele se nastane u limfnim čvorovima crijeva i tako se mogu izlučivati u vanjsku sredinu balegom. Bolest kod zaražene mladunčadi javi se tek kada dostignu spolnu zrelost.

Ovčarski psi mogu također širiti brucelozu preživara ali i sami oboljeti. U uslovima veće vlažnosti, nižih temperatura bez sunca brucele mogu preživjeti nekoliko mjeseci u vodi, pobačenom materijalu, đubretu, vuni, sjenu, opremi i odjeći.  Brucele su u organskom materijalu (prašina, zemlja) otporne i na sušenje.

Pobačaji i prijevremena rođenja jave se obično dvije sedmice do dva mjeseca nakon inficiranja kod koza i ovaca, odnosno pet mjeseci kod krava, a kod kuja se najčešće događaju od sedme do devete sedmice bređosti.

U stadima ovaca i koza u kojima se bruceloza pojavi prvi put može pobaciti od 30-80% životinja. Kod životinja koje su pobacile često se zapazi i zaostajanje posteljice.

Koze i ovce pobace najčešće jednom ali se ponovno inficiranje materice i izlučivanje uzročnika može javiti i za vrijeme slijedećih bređosti koje obično proteknu normalno.

Kod životinja koje su pobacile ali i kod onih koje nisu zapaža se značajan pad mliječnosti iako su klinički znaci upale vimena veoma rijetki.

Akutna upala testisa  može se javiti kod mužjaka što obično dovodi do neplodnosti. Upale zglobova zabilježene su i kod mužjaka i kod ženki.

Bruceloza kod ljudi

Brucelozu kod ljudi uzrokuju Brucella (B.) abortus, B. melitensis, B. suis (biovar 1 i 3) i B. canis.

Ljudi se uglavnom inficiraju uslijed direktnog kontakta sa oboljelim životinjama, te jedući ili pijući zaražene proizvode životinjskog porijekla. Moguća je infekcija i putem zraka koji sadrži uzročnike.

Ljudi se najčešće zaraze pijući nepasterizirano zaraženo mlijeko ili jedući sir koji je napravljen od takvog mlijeka (najčešće ovčjeg ili kozjeg).

Prijenos bolesti sa čovjeka na čovjeka je rijedak, a bolest se može prenijeti seksualnim putem, transplatacijom koštane srži, transfuzijom krvi i od majke na dojenče.

Od bruceloze najčešće obolijevaju ljudi koji su profesionalno vezani za rad sa stokom (stočari, veterinari, farmeri, laboratorijski radnici), a zatim i ostali koji konzumiraju proizvode (mlijeko, sir) zaraženih životinja.

Nakon prodora bakterija u organizam, pa do pojave prvih simptoma bolesti, obično prođe od pet dana do tri mjeseca (najčešće dvije sedmice).

Bruceloza se javi iznenada, praćena simptomima sličnim prehladi kao što su groznica, glavobolja, bolovi u zglobovima, bolovi u mišićima, umor i dr.

Obilno znojenje se javlja naročito noću, kašalj, a ponekad i bol u grudima. Od probavnih smetnji zabilježeni su gubitak apetita, mučnina, povraćanje, smjena proljeva i zatvora, naročito kod odraslih. Kod mnogih pacijenata simptomi traju od 2 do 4 sedmice nakon čega slijedi spontani oporavak.

Kod drugih se razvija intermitirajuća groznica  i drugi simptomi koji slabe i pojačavaju se u intervalima od 2 do 14 dana. Kod ljudi sa ovakvom «undulentnom» formom opravak nastaje za 3 do 12 mjeseci.

Klinički znaci se mogu ponoviti (relaps) mjesecima nakon početne infekcije čak i nakon uspješne terapije. Najčešće komplikacije bruceloze su upale zglobova, oboljenja kičme, testisa, jetre, kože  i dugotrajni umor.

Nervna forma bruceloze koja se može karakterizirati upalom mozga, moždanih ovojnica i dr. zabilježi se kod  5% pacijenata. Ipak najvažnija komplikacija bruceloze je endokarditis (upala srčanih zalistaka) zbog čega može doći i do smrtnog ishoda.

Simptomi bruceloze kod trudnica mogu biti prijevremeni porodi ili rađanje novorođenčadi manje porodne težine sa respiratornim poremetnjama i žuticom.

Stanje Bruceloze u ZDK u 2024. godini

Od bruceloze je u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) u 2024. godini oboljelo 26 ljudi (u BiH – 136), što predstavlja značajan pad u odnosu na 2023. godinu kada je bilo 61 oboljelih (u BiH – 172). Taj trend se nastavlja i u 2025. godini, tako da je do sada (stanje sa 09.11.2025.) zabilježeno 12 slučajeva bruceloze kod ljudi.

U istom periodu, od bruceloze su u ZDK oboljele 62 domaće životinje (goveda, ovce, koze; u BiH – 431), što predstavlja što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu 2023. godinu kada je bilo 74 oboljele životinje (u BiH – 561), ali se taj trand značajno nastavio i u 2025. godini kada je registrovano 25 oboljelih životinja od bruceloze na području ZDK (za period od 01.01. do 09.11.2025. godine).

Kada se posmatra područje cijele Bosne i Hercegovine, možemo reći da  je ZDK endemično područje obizirom da se ova zoonoza javlja stabilno ili s većom učestalošću u odnosu na opštu populaciju ili okolne regione.

DIJAGNOZA

Dijagnoza bruceloze kod životinja

Postavlja se na  osnovu kliničke slike, epizotioloških podataka  i laboratorijske dijagnostike (potvrdna dijagnoza).

Svaki pobačaj u stadima ovaca treba da bude uzbuna na brucelozu iako i neke druge bolesti mogu izazvati slične simptome, pa je zbog toga neophodno postaviti laboratorijsku dijagnozu.

Uzorci za laboratorijska ispitivanja su: pobačeni fetusi, ovojnice, kotiledoni, slezina, jetra, limfni čvorovi, koštana srž, sadržaj abomazusa, sadržaj higroma, sinovija i burzi, vaginalni iscjedak, iscjedak mliječne žlijezde, mlijeko, uterus (materica), testisi i dr.

Prema tome, pouzdana dijagnoza se postavlja samo laboratorijski (ispitivanje krvi). U našoj zemlji Zakonom su propisane dijagnostičke metode brze aglutinacije (rose bengal), kao orjentaciona metoda i RVK kao potvrdna metoda.

U slučaju pobačaja uzorke krvi slati odmah nakon pobačaja i dvije do tri sedmice kasnije (zbog mogućih lažno negativnih rezultata). Sereološki pozitivni reaktori smatraju se bolesnim životinjama i za njih se primjenjuju zakonom predviđene mjere.

Diferencijalno dijagnostički treba isključiti trihomonijazu, kampilobakteriozu, leptospirozu, salmonelozu ovaca i klamidiozu.

Liječenje životinja se sprovodi samo kod pasa, dok se kod ostalih vrsta životinja bolest  suzbija i iskorenjuje neškodljivim uklanjanjem oboljelih životinja ili stada.

Kod pasa se terapija sprovodi antibioticima. Brucele su otporne na većinu antibiotika jer se nalaze intracelularno, pa tako i terapija traje duže tj. kod pasa nekih 5 sedmica. Također, treba izvršiti kastraciju pasa oboljelih od bruceloze.

Dijagnoza bruceloze kod ljudi

Ako osoba ima kontakt sa životinjama i razvije simptome slične gripu, naročito povišenu temperaturu, noćno znojenje i bolove u mišićima i zglobovima, koji traju duže od očekivanog trebalo bi da se javi ljekaru. Rano dijagnosticiranje i liječenje antibioticima može spriječiti ozbiljne komplikacije.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkih simptoma, epidemiološkog kriterijuma (prije svega izloženosti) i laboratorijskim metodama (serološka testiranja). Najbolji način da se potvrdi infekcija brucelom je uzgojem bakterije iz tjelesne tekućine (krv) ili tkiva (koštana srž).

Brucela sporo raste, tako da može proći nekoliko sedmica da se potvrdi dijagnoza. Možda će biti potrebno uraditi više od jedne analize krvi tokom nekoliko sedmica kako bi provjerili znakove bruceloze.

Također, može se provesti i metoda zasnovana na PCR-u (Polymerase Chain Reaction) i molekularnoj dijagnostici bruceloze.

Kada se bruceloza potvrdi laboratorijskim analizama, liječenje se započinje antibioticima. Važno je da liječenje bude vođeno od strane ljekara, koji će prilagoditi terapiju specifičnim potrebama pacijenta i pratiti napredak.

Postupanje sa zaraženim životinjama

Brucella melitensis se u zdravo stado najčešće unese sa zaraženom životinjom, zbog čega je neophodno ispitivanje novonabavljenih životinja. Kontrola bruceloze može se vršiti testiranjem životinja i uklanjanjem pozitivnih reaktora iz stada.

Interesantno je istaći da zaražene koze nakon pobačaja ili normalnog poroda još dva do tri mjeseca vaginalnim iscjedkom izlučuju uzročnika, dok je taj period kod ovaca kraći i obično traje 2 do 3 sedmice.

Zbog toga je neophodno pozitivne reaktore što prije ukloniti iz stada, posteljicu, sav pobačeni materijal i kontaminirano ležište treba odmah ukloniti i uništiti, a kontaminirane predmete je neophodno temeljito očistiti i dezinficirati (većina komercijalnih dezinficijensa kao što su otopina hipoklorita, 70% etanol, izopropanol, jodofori, 2% do 3% kaustična soda i drugi  učinkovito djeluje na brucele). Čišćenje pribora i opreme (veterinara, ljekara) vrši se suhom toplotom (160-170°C najmanje 1 sat).

Otopine se mogu dekontaminirati kuhanjem kroz 10 minuta. Inaktivacija uzročnika u tečnom stajnjaku uspješno se može provesti za 2 do 4 sedmice primjenom ksilena  (1ml/litar),  kalcium cianamida (20 kg/m³).

Uspostavljanje posebnog prostora za janjenje ili jarenje omogućava lakše čišćenje i dezinfekciju mjesta između rođenja. Potomstvo zaraženih životinja ne smije se koristiti kao zamjena za stado zbog rizika da mogu biti latentno zaražene.

PREVENCIJA I PROFILAKSA

Da bi se spriječile odnosno suzbile epidemije i epizootije bolesti kod ljudi i životinja, potrebna je stalna veterinarska kontrola i nadzor nad zdravljem životinja s obzirom na brucelozu.

Doktori veterinarske medicine su u Bosni i Hercegovini, nakon izbijanja epidemije bruceloze kod domaćih životinja u 2007./2008. godini (u 2007. godini – 6.830 slučajeva, a u 2008. godini 24.580 slučajeva), sistemskim radom gotovo uspjeli suzbiti ovu bolest, ali unatoč svim naporima koji se ulažu, ona se različitim intenzitetom i dalje pojavljuje.

Danas se problem bruceloze rješava u skladu sa donešenim zakonskim i podzakonskim aktima u oblasti veterinarstva.

Početkom 2009. godine BiH je usvojila novu strategiju baziranu na masovnoj vakcinaciji malih preživara. Program vakcinacije malih preživara korištenjem Rev 1 vakcine primjenjuje se od 2009. godine.

Izloženost ljudi može se smanjiti kontrolom bruceloze kod stoke. Vakcinalni soj Rev-1 je također patogen za ljude; s njim se mora rukovati s oprezom kako bi se izbjegla slučajna injekcija ili kontaminacija sluznica ili oštećene kože.

Preventivne mjere obuhvataju:

• Izbjegavati nepasterizirane mliječne proizvode – Ukoliko se ne zna da li je proizvod pasteriziran, najbolje je ne riskirati.
• Dobro kuhati meso – Meso bi se trebalo kuhati dok ne dosegne unutarnju temperaturu između 63 i 74 °C. Ukoliko se jede vani, treba naručiti meso barem srednje pečeno. Kada se putuje van zemlje, treba izbjegavati meso od uličnih prodavača i naručivati meso dobro pečeno.
• Nositi zaštitnu opremu – Veterinari, stočari, lovci i radnici u klaonicama trebaju nositi gumene rukavice i zaštitnu opremu kada su u kontaktu sa bolesnim ili mrtvim životinjama ili životinjskim tkivom ili ukoliko pomažu pri porodu životinje.
• Poduzeti sigurnosne mjere na radnim mjestima visokog rizika – Laboratorijski radnici bi trebali rukovati svim uzorcima pod biološki ispravnim sigurnosnim uslovima. Radnici koji su bili izloženi bakteriji, trebali bi se odmah liječiti.
• Klaonice bi trebale provesti zaštitne mjere, kao što je odvajanje pogona za klanje od ostalih pogona za preradu, kao i upotreba zaštitne odjeće.
• Vakcinisati domaće životinje.

Pored toga, preporučuje se pasterizacija mlijeka kako bi se uništio B. melitensis u mliječnim proizvodima. Vrijeme fermentacije potrebno za osiguranje sigurnosti zrelih, fermentiranih sireva napravljenih od nepasteriziranog mlijeka nije poznato, ali se procjenjuje na približno 3 mjeseca.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje skladištenje mekih sireva > 6 mjeseci ako su napravljeni od nepasteriziranog mlijeka.

Ipak i pored svih poduzetih aktivnosti, bruceloza još uvijek predstavlja relativno veliki problem u Bosni i Hercegovini.

Rješenje problema treba tražiti u primjeni transdisciplinarnog pristupa Jednog Zdravlja (eng. One Health), jer bi se samo na taj način ovo teško oboljenje moglo iskorijeniti. Do tada pridržavajte se navedenih preporuka.

INZ