Analiza podataka dobijenih istraživanjem „Upotreba i stavovi o plastičnoj ambalaži za hranu i piće“

Stručni tim Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u sklopu projekta „Uticaj plastike na zdravlje ljudi i okoliša“, u periodu januar-februar 2023. godine, proveo je istraživanje na temu upotrebe jednokratne plastične ambalaže, putem online anketnog upitnika pod nazivom „Upotreba i stavovi o plastičnoj ambalaži za hranu i piće“.

Ovim istraživanjem obuhvaćeno je ukupno 1496 osoba, od čega je 85,8 % ženskog, a 14,2 % osoba muškog spola. Gledano prema dobi, najviše ispitanika (45,9%) je u dobnoj skupini od 40 do 65 godina, zatim slijede ispitanici od 26 do 40 godina (30,4%) te skupina od 18 do 25 godina (18,6%). Analizirajući podatke dobivene o razini stručne spreme ispitanika, dobiveno je sljedeće: najviše ispitanika ima višu ili visoku stručnu spremu (47,6%), zatim slijedi srednja stručna sprema (34,6%), a magisterij ili doktorat ima ukupno 16,7% ispitanika.

Prema mjestu stanovanja, najviše ispitanika ovog istraživanja živi u gradu, i to njih 80,5%, a 19,5% živi na selu. Obzirom na primanja, 82,8% ispitanika svrstalo se u kategoriju srednjeg materijalnog statusa, 9,9% njih u visoku kategoriju, dok se 9,9% ispitanika svrstalo u nižu kategoriju prema materijalnom statusu.

Na pitanje koliko često idu u nabavku namirnica i kućnih potrepština, najveći broj (43,5%) odgovora je da to čine nekoliko puta sedmično, dalje slijede odgovori dva do tri puta mjesečno (20,1% ispitanika) te jednom sedmično (17,4%). Najmanji broj zabilježen je kod odgovora jednom mjesečno (8,0% ispitanika) i jednom dnevno (10,5% ispitanika).

Na pitanje: „Prilikom kupovine namirnica, u čemu najčešće odnosite kupljene namirnice?“ zabilježeni su zanimljivi odgovori:

Najviše ispitanika- ukupno 945 (63,2%) odgovorilo je da kupljene namirnice odnose u vlastitim platnenim vrećicama/ cekerima, što može biti pokazatelj da naši građani ipak imaju razvijenu svijest kad je u pitanju štetnost jednokratnih plastičnih vrećica za okoliš. Ipak, prilično velik broj ispitanika- ukupno 675 (45,1%) odgovorilo je da namirnice kupljene u prodavnici nose kući u plastičnim vrećicama koje dobiju od prodavača. Nešto manji broj ispitanika- njih 238 (15,9%) namirnice nose u vlastitim vrećicama za višekratnu upotrebu koje nisu plastične.

Dakle, izvlači se zaključak da je ukupan postotak ispitanika koji pri kupovini ne koriste jednokratne plastične vrećice 79,1%, što predstavlja jako dobar postotak ekološki osviještenih građana koji su sudjelovali u ovom istraživanju.

Također, jedan vid pozitivne prakse je i nošenje plastičnih vrećica od kuće, koje se koriste višekratno pri kupovini namirnica, a ne završavaju u otpadu, a ovakvih odgovora zabilježeno je ukupno 178 (11,9%).

Na pitanje: „Ako koristite, zbog čega koristite plastične vrećice prilikom kupovine namirnica?“ najviše ispitanika (53,9%) odgovorilo je da to rade jer zaborave ponijeti svoju višekratnu vrećicu, zatim jer ih poslije mogu koristiti u druge svrhe, npr. za smeće čuvanje kruha i sl. (41,5%), dalje 24,8% ispitanika odgovara da se samo plastične vrećice nude u trgovini, a njih 17,6% koristi plastične vrećice jer su lako dostupne. Nešto manji broj ispitanika koristi plastične vrećice iz praktičnih razloga jer su lagane, jeftine ili besplatne.

Na pitanje: „Koliko često naručujete gotovu hranu koja je zapakirana u jednokratnu plastičnu ambalažu?“ najviše ispitanika odgovorilo je da nikad ne naručuju takvu hranu (62,4%), a 31,5% ispitanika hranu u jednokratnoj plastičnoj ambalaži naručuje nekoliko puta mjesečno.

Prema vlastitoj procjeni, najveći broj ispitanika smatra se ekološki osviještenim osobama te su spremni platiti više za plastične vrećice, koje se mogu reciklirati. Također, većina ispitanika izjasnila se da im je važno u koju vrstu ambalaže je hrana zapakirana, a većina ispitanika pri kupovini daje prednost ekološkim proizvodima, kad god je to moguće.

Ovi rezultati pokazuju da građani Zeničko- dobojskog kantona već imaju svijest o štetnom utjecaju plastičnog otpada, kao i njihovu spremnost podržati ekološki prihvatljiva rješenja. Također, ovi podaci dobar su početak za dalju senzibilizaciju građana ZDK pa i cijele Bosne i Hercegovine o štetnom utjecaju plastike na zdravlje ljudi i okoliša.

Osim educiranja stanovništva, i to počevši već od najranije dobi, potrebno je tražiti i predlagati sistemska rješenja, koja podrazumijevaju ukidanje jednokratne plastike i promoviranje alternativnih sistema distribucije i isporuke, s konačnim ciljem smanjenja gomilanja plastičnog otpada u okolišu.

Projekat podržan sredstvima Fonda za zaštitu okoliša Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona.