WHO: Osiguranje zdravije budućnosti za majke i novorođenčad

Svake godine 7. aprila obilježavamo Svjetski dan zdravlja, trenutak kada se osvrćemo na zajednički napredak u unapređenju zdravlja i dobrobiti, te obnavljamo svoju posvećenost rješavanju zdravstvenih izazova koje i dalje postoje. Ove godine, Bosna i Hercegovina (BiH) se pridružuje globalnoj zajednici zemalja u stavljanju fokusa na zdravlje majki i novorođenčadi, temeljno pitanje koje ne određuje samo opstanak naših najmlađih građana, već i dugoročno zdravlje i prosperitet cijelih nacija.

U BiH je ostvaren značajan napredak u smanjenju smrtnosti dojenčadi, sa samo pet do sedam smrtnih slučajeva na 1.000 živorođenih. Iako su ovi brojevi relativno niski u poređenju sa nekim drugim zemljama, oni i dalje ukazuju na potrebu za stalnim poboljšanjima. Svaka majka i svako dijete trebaju imati pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, bez obzira na to gdje žive. Nažalost, nejednakosti i dalje postoje, posebno između urbanih i ruralnih područja, gdje je pristup čak i osnovnoj zdravstvenoj zaštiti i dalje izazov. Rješavanje ovih nejednakosti ključno je kako bi svako novorođenče imalo najbolji mogući početak života.

U mnogim ruralnim i udaljenim područjima BiH, primarna zdravstvena zaštita ostaje ograničena. Trudnice u ovim zajednicama često se suočavaju sa poteškoćama u pristupu prenatalnoj njezi, stručnom osoblju za porode i postporođajnoj podršci. Jačanje primarne zdravstvene zaštite, širenje programa mobilnih timova i osiguranje dostupnosti specijalista u svim krajevima zemlje (uključujući putem telemedicine) mora postati državni prioritet. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) zagovara unapređenje primarne zdravstvene zaštite u lokalnim zajednicama, uspostavu mobilnih zdravstvenih timova i rješenja zasnovanih na telemedicini kako bi se premostile postojeće praznine. Ulaganjem u snažnije zdravstvene sisteme, ključna briga za majke i novorođenčad može se osigurati čak i u najizolovanijim zajednicama. Nijedna žena ne smije biti uskraćena za životno važnu zdravstvenu zaštitu tokom trudnoće i poroda, a sva djeca moraju imati pristup osnovnoj medicinskoj njezi u svojim prvim danima života.

Još jedno važno pitanje jeste visoka stopa pobačaja, koja ukazuje na nedostatke u obrazovanju o reproduktivnom zdravlju i nedovoljnu dostupnost modernih metoda planiranja porodice. Žene i porodice moraju imati tačne informacije kako bi donosile informisane odluke o svojoj budućnosti, te pristup savremenim uslugama reproduktivnog zdravlja, uključujući savjetovanje i dostupnost sigurnih i efikasnih kontraceptivnih metoda. Proširivanjem pristupa kontracepciji i obrazovanju o reproduktivnom zdravlju mogu se smanjiti neželjene trudnoće i poboljšati zdravstveni ishodi za majke. Ulaganje u ove usluge nije samo pitanje individualne dobrobiti, već korak ka izgradnji zdravijeg i otpornijeg društva.

Nasilje od strane intimnih partnera i dalje predstavlja ozbiljan problem koji utiče na fizičko i mentalno zdravlje mnogih žena. Nasilje tokom trudnoće povećava rizik od komplikacija, uključujući prijevremeni porod, nisku porođajnu težinu i postporođajnu depresiju. SZO u saradnji sa drugim agencijama UN-a, uključujući UNFPA i UNICEF, radi na jačanju preventivnih usluga i podršci žrtvama nasilja. Proširenje resursa za mentalno zdravlje, obuka zdravstvenih radnika da prepoznaju i odgovore na slučajeve porodičnog nasilja na povjerljiv i poštovan način, te implementacija zaštitnih mjera ključni su koraci ka stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja.

Iako je zdravlje majki i novorođenčadi centralna tema ovogodišnje kampanje povodom Svjetskog dana zdravlja, ne mogu se zanemariti ni drugi sve prisutniji izazovi javnog zdravlja, kao što su antimikrobna otpornost, nedovoljne stope imunizacije i sve veći teret nezaraznih bolesti. Visoki direktni troškovi zdravstvene zaštite ozbiljno opterećuju porodice u BiH. Samo u 2021. godini, direktna plaćanja iz vlastitih sredstava činila su 31% ukupne potrošnje na zdravstvo, što je dovelo do finansijskih poteškoća za 8 do 10% domaćinstava. Ove finansijske prepreke, zajedno sa nedostatkom povjerenja koji dodatno otežavaju dezinformacije i lažne informacije, ograničavaju pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, uključujući vakcinaciju i rutinske preglede. Nedovoljne stope imunizacije ostavljaju djecu i zajednice ranjivim na bolesti koje se mogu spriječiti, dok rastuća otpornost na antibiotike prijeti da ugrozi decenije napretka u liječenju infekcija. Nedostatak sveobuhvatnih programa ranog otkrivanja najčešćih karcinoma, kao i jednostavnih ali efikasnih politika i mjera za prevenciju nezaraznih bolesti (često i van zdravstvenog sektora), također doprinosi njihovom porastu. Bez hitnih reformi, bolesti koje se mogu spriječiti će nastaviti da opterećuju zdravstvene resurse i ugrožavaju ranjive grupe, uključujući majke i novorođenčad.

Ulaganje u zdravlje majki i novorođenčadi nije samo pitanje zdravstvene zaštite, to je imperativ ljudskih prava i strateška investicija u budućnost BiH. Svako dijete zaslužuje zdrav početak života, a svaka majka treba imati njegu i podršku koja joj je potrebna da napreduje. Na ovaj Svjetski dan zdravlja, donosioci politika, zdravstveni radnici i civilno društvo moraju udružiti snage kako bi zdravlje majki i novorođenčadi postalo prioritet. Zdravstvena infrastruktura mora se ojačati, pristup uslugama reproduktivnog zdravlja proširiti, nasilje nad ženama odlučno suzbijati, a prijetnja antimikrobne otpornosti efikasno adresirati.

SZO ostaje posvećena pružanju podrške BiH u ovim i drugim zdravstvenim naporima. Zajedničkim djelovanjem možemo izgraditi budućnost u kojoj svaki građanin i građanka ove zemlje ima mogućnost da živi zdravim i dostojanstvenim životom. Neka ovaj Svjetski dan zdravlja bude prekretnica u posvećenosti ka zdravstvenoj ravnopravnosti. Vrijeme za djelovanje je sada.

Autor: Erwin Cooreman, specijalni predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini