skip to Main Content

Svjetski dan vida: Podizanje svijesti o globalnom zdravlju očiju

Svjetski dan vida obilježava se svake godine drugog četvrtka u oktobru, s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravlja očiju i prevenciji problema s vidom.

Ovaj dan je prilika da se skrene pažnja na globalni problem sljepoće i slabovidosti, koji pogađa milione ljudi širom svijeta, a u mnogim slučajevima može biti spriječen odgovarajućom preventivnom njegom i liječenjem.

Historija i ciljevi

Svjetski dan vida uspostavila je Međunarodna agencija za prevenciju sljepoće (IAPB) u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO).

Obilježavanje je započelo 2000. godine u okviru globalne inicijative “Vizija 2020: Pravo na vid”, s namjerom da se do 2020. godine eliminišu izlječivi oblici sljepoće.

Iako ovaj cilj nije u potpunosti ostvaren, inicijativa je dovela do značajnog smanjenja slučajeva sljepoće i slabovidosti.

Globalni problem slabovidosti

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od milijardu ljudi širom svijeta ima neki oblik problema s vidom, koji nije adekvatno tretiran ili je mogao biti spriječen.

Više od 2,2 milijarde ljudi pati od oštećenja vida ili sljepoće, a gotovo polovica tih slučajeva mogla je biti spriječena.

Najčešći uzroci problema s vidom uključuju neliječenu kataraktu, refraktivne greške (poput kratkovidosti, dalekovidosti i astigmatizma), glaukom, dijabetičku retinopatiju i makularnu degeneraciju povezanu s godinama.

Uzroci i faktori rizika

Postoji niz faktora koji doprinose problemima s vidom, od kojih su mnogi povezani s načinom života i zdravstvenom skrbi.

Starija populacija posebno je ranjiva na gubitak vida, s obzirom na povećan rizik od bolesti poput katarakte i makularne degeneracije.

Međutim, nepravilna ishrana, nedostatak vitamina A, dijabetes i nedostatak pristupa redovnim pregledima očiju takođe igraju ključnu ulogu u povećanju rizika od slabovidosti i sljepoće.

Prevencija i tretmani

Većina problema s vidom može se spriječiti ili uspješno liječiti ako se otkriju na vrijeme.

Redovni pregledi očiju ključni su za rano otkrivanje problema, dok jednostavne mjere poput nošenja korektivnih naočala ili sočiva mogu značajno poboljšati kvalitet života za mnoge ljude

. Operacije katarakte su najčešći hirurški zahvati koji vraćaju vid, dok se glaukom i dijabetička retinopatija mogu kontrolisati lijekovima i laserom ako se dijagnosticiraju dovoljno rano.

Skrining vida u ZDK

Služba za školsku higijenu INZ-a kontinuirano provodi skrining preglede vida kod djece školskog uzrasta (2. i 8. razred), svake godine, u svim osnovnim školama Zeničko-dobojskog kantona.

Za devet godina provođenja ovog skrininga pregledano je 65.319 djece.

Kod 4.878, odnosno 7,5 posto djece u osnovnim školama uočeno je odstupanje od uobičajenih vrijednosti, te su ovi učenici upućeni na dalje dijagnostičke pretrage.

Globalne inicijative i podrška

Svjetski dan vida nije samo prilika za podizanje svijesti, već i za pokretanje konkretnih akcija.

Mnoge organizacije, uključujući IAPB i SZO, pružaju podršku zemljama u razvoju kako bi poboljšale pristup uslugama očne njege.

Kroz programe besplatnih pregleda očiju, distribuciju naočala i edukaciju o prevenciji bolesti oka, ove organizacije pomažu milijunima ljudi da zadrže ili poboljšaju svoj vid.

Značaj edukacije

Podizanje svijesti o važnosti brige za zdravlje očiju ključno je u borbi protiv sljepoće.

Edukacija o pravilnoj njezi očiju, važnosti redovnih pregleda i prepoznavanju simptoma ranih stadija bolesti može značajno smanjiti stopu slabovidosti u svijetu.

Ove kampanje posebno su važne u ruralnim i siromašnim zajednicama, gdje su usluge očne njege često nepristupačne ili nedovoljno razvijene.

Svjetski dan vida je podsjetnik na važnost vida u svakodnevnom životu i na potrebu da se globalno pristupi rješavanju problema povezanih s gubitkom vida.

Preventivne mjere, pristup liječenju i edukacija o zdravlju očiju ključni su za smanjenje stope sljepoće i poboljšanje kvaliteta života miliona ljudi širom svijeta.

Back To Top