Institut za zdravlje i sigurnost hrane je bio organizator, a Zenica mjesto susreta nekoliko stotina žena iz ovog i drugih gradova regije, koje su se okupile na drugom izdanju događaja „Veče za tebe“.
U atmosferi ispunjenoj emocijama, otvorenim razgovorom, korisnim informacijama i konkretnim savjetima stručnjaka, govorilo se o temama koje se tiču gotovo svake žene, ali o kojima se još uvijek nedovoljno otvoreno razgovara.
Menopauza, perimenopauza, zdravlje kostiju, osteoporoza, pravilna prehrana, fizička aktivnost i preventivni pregledi dojki bile su teme večeri koja je ponudila mnogo više od klasične stručne panel-diskusije.
Poslala je važnu poruku: briga o sebi nije sebičnost, nego odgovornost prema vlastitom životu, porodici i zajednici.
Drugo izdanje „Večeri za tebe“ organizirali su Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, privatna zdravstvena ustanova Medicom i kompanija Salvus. Koncept događaja bio je usmjeren na povezivanje stručnog znanja i svakodnevnih životnih iskustava žena, uz mogućnost da učesnice postave pitanja, dobiju odgovore od stručnjaka i razgovaraju o promjenama koje često godinama prolaze tiho, bez dovoljno informacija i podrške.
O kvalitetu i posebnosti ovog susreta možda najbolje govori činjenica da je sala bila ispunjena ženama različitih generacija, životnih iskustava i profesija. Neke su došle zbog informacija o menopauzi, druge zbog pitanja o zdravlju kostiju i mogućoj osteoporozi, treće zbog preventivnih pregleda ili jednostavno zbog prilike da čuju stručnjake i razgovaraju o zdravlju na način koji je razumljiv, otvoren i oslobođen nepotrebnog straha. Zajedničko im je bilo to što su barem dio večeri odlučile posvetiti sebi.
Od svakodnevnih obaveza do najvažnije obaveze – brige o sebi
Uvodnu riječ i dobrodošlice uputile su načelnica Službe za promociju zdravlja i kvalitet u zdravstvu dr. Selvedina Sarajlić-Spahić i dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Kroz program učesnike je vodila moderatorica Minela Jašar Opardija.
Već od prvih obraćanja bilo je jasno da „Veče za tebe“ nije zamišljeno kao još jedan formalni skup na kojem će se govoriti samo o medicinskim nalazima i stručnim terminima. Namjera je bila stvoriti prostor u kojem će se žene prepoznati u onome o čemu se govori, postaviti pitanja koja možda dugo odgađaju i dobiti podršku da neke odluke o vlastitom zdravlju više ne ostavljaju za sutra.
Upravo je moderatorica na početku otvorila temu koja je, čini se, bila zajednička svim prisutnim ženama, bez obzira na godine i životne okolnosti. Briga o porodici, poslu, djeci, roditeljima i drugim ljudima koje volimo često zauzima gotovo svaki trenutak dana. Za sve se pronađe vrijeme, dok vlastito zdravlje i potrebe nekako uvijek ostanu na čekanju.
„Tu smo za sve druge, a sebe ostavimo za neki drugi dan“
To je svakodnevica velikog broja žena. One nastavljaju ispunjavati obaveze čak i kada ne spavaju dovoljno, kada osjećaju umor, kada primjećuju promjene raspoloženja ili kada im tijelo šalje signale koje ne razumiju. Ponekad ne znaju jesu li promjene kroz koje prolaze uobičajene, ponekad nemaju vremena potražiti odgovor, a nerijetko ih prate i uvjerenja da je određene tegobe jednostavno potrebno prihvatiti i prešutjeti.
Zato je jedna od najvažnijih poruka večeri bila da o ženskom zdravlju treba razgovarati otvoreno, bez stida i straha, te da nijedno pitanje nije nevažno. „Večeras nema nevažnih pitanja“, poručila je moderatorica, pozivajući učesnice da iskoriste priliku i pitaju sve ono što ih zanima.
U obraćanjima predstavnica organizatora i partnera posebno je naglašena važnost povezivanja prevencije, zdravstvenih ustanova i edukacije. Dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, je istakla značaj kontinuiranog rada na podizanju svijesti o zdravlju žena. Dr. Sajma Lutvica, direktorica PZU Medicom, govorila je o ulozi zdravstvenih ustanova u preventivnim programima, dok je Meliha Rušidović-Alić, direktorica Salvusa, naglasila zadovoljstvo što je ova kompanija prepoznata kao partner događaja koji prevenciju stavlja u prvi plan.
Predstavljajući aktivnosti Medicoma, dr. Sajma Lutvica iznijela je podatak da je u okviru preventivnih aktivnosti tokom ove godine u toj ustanovi urađeno 1.200 pregleda i 1.800 očitanih nalaza. Posebno je istakla da je Medicom 30. septembra ove godine dobio federalni certifikat za radiološku dijagnostiku, što predstavlja značajan korak u unapređenju kvaliteta rada, opreme i uslova za pružanje zdravstvenih usluga. Uputila je i poziv ženama da bez straha i ustručavanja koriste mogućnosti zdravstvene zaštite, te da se na vrijeme javljaju porodičnim ljekarima i specijalistima.
Meliha Rušidović-Alić, direktorica Salvusa, istakla je značaj saradnje s Institutom za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i podrške projektima koji promoviraju prevenciju u različitim segmentima zdravlja. Posebno je ohrabrila prisutne da budu slobodne u postavljanju pitanja, naglašavajući da je važno da razgovor o zdravlju ne bude usmjeren samo na liječenje, nego i na sprečavanje problema i pravovremeno reagovanje.
Dr. Selvedina Sarajlić-Spahić, koja je govorila o organiziranom programu ranog otkrivanja promjena na dojkama u Zeničko-dobojskom kantonu. Već na početku je, primijetila kako je jedan od dokaza snage žena i činjenica da su među prisutnima četiri direktorice – sve žene. Uz zahvalnost muškim članovima stručnog tima koji su učestvovali u programu, istakla je da je osnovna namjera Instituta da se ženama pruže informacije i podrška kako bi na preventivne preglede odlazile na vrijeme.
„Dug je put od spoznaje do liječenja“, poruka je koju je posebno naglasila, objašnjavajući da je upravo taj put potrebno skratiti kroz organiziranu prevenciju, dostupnost pregleda i kvalitetno praćenje svake žene.
Kako je pojasnila, Zeničko-dobojski kanton ima organizirani program ranog otkrivanja promjena na dojkama, koji je usklađen s evropskim smjernicama. Prema njenim riječima, riječ je o prvom takvom programu u Bosni i Hercegovini i jednom od rijetkih u regionu.
Program obuhvata žene od 50 do 69 godina, koje na kućnu adresu dobijaju pozivno pismo s informacijama o preventivnom mamografskom pregledu, kao i tačnim terminom i mjestom pregleda. Za žene iz Zenice mjesto obavljanja pregleda je PZU Medicom. Ukoliko im ponuđeni termin ne odgovara, mogu ga promijeniti i dogovoriti drugi.
Posebno je važno da program nije namijenjen samo ženama koje imaju uredno zdravstveno osiguranje. Dr. Sarajlić-Spahić naglasila je da i neosigurane žene imaju pravo na pregled, jer preventivni program ne smije biti diskriminatoran. Za obavljanje pregleda nije potrebna ovjerena zdravstvena knjižica, nego pozivno pismo i dolazak u dogovorenom terminu. Govorila je i o ulozi administrativnog screening centra, preko kojeg se prate rezultati i daljnji postupci, kao i o mogućnosti da žene koje nisu dobile poziv, a pripadaju ciljnoj grupi, ostvare mogućnost pregleda uz koordinaciju s uposlenicama centra.
Učesnicama je objašnjeno i kako izgleda stručni dio programa. Nakon mamografije snimak čitaju dva nezavisna radiologa, a ukoliko se njihova mišljenja ne podudaraju, organizira se i treće očitanje ekspertskog radiologa. Ako nalaz zahtijeva dodatnu dijagnostiku, žena se upućuje na ultrazvučni pregled ili druge potrebne postupke, uz organiziranje termina i dalje praćenje.
Dr. Sarajlić-Spahić posebno je naglasila da sumnjiv nalaz ne znači automatski karcinom, što je važno znati jer strah od mogućeg rezultata često predstavlja prepreku zbog koje žene odgađaju pregled.
„Odvojite vremena za sebe“
Podsjetila je da je preventivni pregled besplatan, da ne traje dugo i da je cilj da se promjene otkriju prije pojave simptoma. Govoreći o značaju ranog otkrivanja, navela je iskustva iz prakse u kojima su promjene otkrivene u veoma ranoj fazi omogućile uspješno liječenje.
Posebno je spomenula slučaj žene kod koje je otkrivena promjena manja od jednog centimetra, a koja se već dva mjeseca nakon operativnog zahvata vratila uobičajenim radnim aktivnostima, bez dodatne terapije.
Upravo takva iskustva najbolje pokazuju zašto je važno odazvati se pozivu na pregled. Ne zato što treba živjeti u strahu od bolesti, nego zato što pravovremena kontrola može napraviti razliku između kasnog otkrivanja problema i mogućnosti da se reaguje na vrijeme.
Centralni dio večeri bila je panel-diskusija pod nazivom „Žensko zdravlje – promjene koje razumijemo, navike koje nas čuvaju“.
O perimenopauzi i menopauzi, očuvanju zdravlja kostiju, pravilnoj prehrani, fizičkoj aktivnosti i značaju preventivnih pregleda razgovarali su doc. dr. Selma Jusufović, subspecijalistica endokrinologije, prof. dr. Mirsad Muftić, specijalista fizijatrije, dr. Anel Okanović, specijalista radiologije iz Medicoma, te mag. nutr. Maja Jonjić Trifković iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Razgovor je moderirala Minela Jašar Opardija.
Uputstvo za upotrebu
Panel je otvoren slikovitom porukom moderatorice da je ljudsko tijelo gotovo savršena mašina, ali da ženama često nedostaje „uputstvo za upotrebu“. Ne znamo uvijek zašto se u određenom trenutku osjećamo drugačije, zbog čega se mijenja san, raspoloženje ili tjelesna težina, niti zašto se neke promjene događaju tiho, bez jasnih upozorenja. Posebno je to izraženo u periodu perimenopauze i menopauze, kada se u tijelu događaju promjene koje mogu utjecati na svakodnevni život, ali i na dugoročno zdravlje.
Doc. dr. Selma Jusufović pojasnila je da je važno razumjeti razliku između perimenopauze i menopauze. Perimenopauza može početi već u četrdesetim godinama života i trajati više godina prije posljednje menstruacije. Menopauza se, s druge strane, dijagnosticira nakon što prođe 12 mjeseci od posljednje menstruacije.
Posebno je upozorila da žene prve simptome perimenopauze često pripisuju svakodnevnom stresu i velikom broju obaveza. U tom životnom periodu mnoge istovremeno brinu o djeci, roditeljima, poslu, porodici i brojnim drugim obavezama. Umor, nesanica, promjene raspoloženja ili osjećaj tjeskobe tako se nerijetko objašnjavaju isključivo iscrpljenošću.
Međutim, promjene mogu biti povezane i s hormonalnim procesima. Među simptomima o kojima je govorila izdvojeni su promjene raspoloženja, anksioznost, depresivne smetnje, buđenje tokom noći, naročito u ranim jutarnjim satima, hronični umor i valunzi. Posebno je naglašeno da nije potrebno čekati promjenu menstrualnog ciklusa kako bi žena posumnjala na perimenopauzu i potražila stručnu pomoć.
Jedna od poruka koja je izazvala prepoznavanje među prisutnima odnosila se na promjene tjelesne težine. Mnoge žene primjećuju da se njihovo tijelo mijenja i da dobijaju kilograme čak i kada nisu značajno promijenile prehrambene navike. Dr. Jusufović i Maja Jonjić Trifković objasnile su da u tome mogu učestvovati hormonalne promjene, poremećaj sna, promjene apetita i način na koji organizam raspoređuje masno tkivo.
Nutricionistica je posebno naglasila da žena koja u ovom periodu dobije višak kilograma ne treba automatski zaključiti da je izgubila disciplinu ili da je počela pogrešno jesti. Promjene u organizmu mogu biti složenije od jednostavnog odnosa između količine hrane i tjelesne težine. Pad estrogena, loš san i dugotrajna izloženost stresu mogu utjecati na apetit i nakupljanje masnog tkiva, naročito u predjelu abdomena. To, kako je pojašnjeno, nije samo estetsko pitanje, nego može biti povezano i s povećanim kardiometaboličkim rizikom.
Kvalitet života
Važna tema razgovora bila je i činjenica da ne prolaze sve žene kroz menopauzu na isti način. Neke imaju veoma blage simptome, dok druge prolaze kroz period koji značajno utiče na san, raspoloženje, radnu sposobnost i kvalitet života. Na intenzitet tegoba mogu utjecati genetika, ranije zdravstveno stanje, životne navike i drugi faktori. Dr. Jusufović je navela da žene koje imaju izraženije tegobe u ovom periodu ne trebaju zaključiti da su one nešto što moraju trpjeti.
Posebno je istaknuto da simptomi koji narušavaju kvalitet života zaslužuju medicinsku pažnju. Valunzi zbog kojih žena ne može normalno obavljati svakodnevne aktivnosti, dugotrajna nesanica, hronični umor i ozbiljne promjene raspoloženja nisu nešto što treba jednostavno prihvatiti kao neizbježan dio starenja. Govorilo se i o mogućnostima hormonske terapije, kao i drugim pristupima ublažavanju tegoba, uz naglašavanje da se odluka o liječenju donosi individualno, nakon razgovora s ljekarom i procjene zdravstvenog stanja.
Jedna od važnih poruka dr. Jusufović bila je da žene ne trebaju težiti tome da po svaku cijenu ostanu vječno mlade, nego da sačuvaju zdravlje, funkcionalnost i kvalitet života u godinama koje dolaze. Promjene koje se pojave i traju ne treba automatski pripisivati menopauzi, jer je važno utvrditi njihov stvarni uzrok i isključiti druga zdravstvena stanja.
„Ne treba da težimo da budemo vječno mlade. Ono čemu trebamo težiti jeste da budemo zdrave i funkcionalne u godinama koje slijede“, poruka je koja je posebno izdvojena u završnom dijelu razgovora.
Važan dio panel-diskusije odnosio se na osteoporozu, koju je prof. dr. Mirsad Muftić opisao kao tihu epidemiju. Razlog zbog kojeg se o ovom problemu mora govoriti jeste činjenica da gubitak koštane mase dugo može prolaziti bez simptoma. Žena se može osjećati dobro, normalno obavljati svakodnevne obaveze i ne primjećivati da se struktura njenih kostiju mijenja, sve dok se ne dogodi prijelom nakon naizgled bezazlenog pada ili nezgodnog pokreta.
Profesor Muftić podsjetio je da se koštana masa izgrađuje tokom djetinjstva i mladosti, a da se posebno važan dio tog procesa odvija do 18. odnosno 25. godine života. Upravo zbog toga prevencija osteoporoze ne počinje u menopauzi, nego mnogo ranije – pravilnom prehranom, fizičkom aktivnošću i izgradnjom zdravih navika kod djece i mladih.
„Osteoporoza je pedijatrijska bolest s pedijatrijskim posljedicama“, bila je jedna od upečatljivih poruka prof. dr. Muftića. Njome je želio ukazati na to da se kvalitet kostiju u zrelijoj dobi u velikoj mjeri oslanja na ono što je organizam izgradio tokom ranijih godina života.
Ulaskom u perimenopauzu i menopauzu hormonalne promjene mogu ubrzati gubitak koštane mase. Problem je što kosti ne bole dok se proces odvija. Zbog toga su važni preventivni pregledi i mjerenje mineralne gustoće kostiju, posebno kod žena koje imaju porodičnu historiju ranih prijeloma, koje su prošle kroz ranu menopauzu, imale padove ili duže koristile terapiju kortikosteroidima. Profesor Muftić posebno je istakao važnost stručne procjene nalaza i činjenicu da se odluke o daljnjem praćenju i liječenju ne trebaju donositi na osnovu površnog tumačenja rezultata.
Dr. Anel Okanović govorio je o važnosti preventivnih pregleda dojki, objasnivši zbog čega se ultrazvuk i mamografija ne trebaju posmatrati kao suprotstavljene metode. Mamografija može otkriti promjene koje se ne mogu napipati rukom niti uvijek vidjeti ultrazvučnim pregledom, među njima i mikrokalcifikacije koje mogu ukazivati na rane promjene. Zbog toga se ove dijagnostičke metode međusobno dopunjuju.
Poseban dio razgovora posvećen je strahu od mamografije. Dr. Okanović je objasnio da je strah razumljiv, ali da ne bi trebao biti razlog za odgađanje pregleda. Sam postupak traje kratko, a u velikom broju slučajeva nalazi su uredni ili ukazuju na dobroćudne promjene poput cista i fibroadenoma. Čak ni poziv na dodatnu dijagnostiku ne znači automatski da je riječ o karcinomu. On predstavlja potrebu da se određena promjena dodatno provjeri i pouzdano okarakterizira.
To je posebno važno jer se žene nakon poziva na dodatni pregled često suočavaju s velikom zabrinutošću, iako se daljom dijagnostikom nerijetko utvrdi da je riječ o benignim promjenama. Redovno obavljanje pregleda, kao i mogućnost poređenja novih snimaka s ranijim nalazima, značajno olakšavaju procjenu i praćenje.
Male promjene, veliki značaj: prehrana, kretanje i pitanje koje ne treba odgađati
Mag. nutr. Maja Jonjić Trifković govorila je o prehrani kao jednom od ključnih faktora očuvanja zdravlja u svim životnim dobima, a posebno tokom perimenopauze i menopauze. Njena poruka bila je jednostavna: ne postoji jedna čudesna namirnica, napitak ili suplement koji može riješiti sve probleme. Ono što pravi razliku jeste ukupna prehrana, njena raznovrsnost, kvalitet namirnica i kontinuitet zdravih navika.
Učesnicama je predstavila jednostavan model uravnoteženog obroka. Polovinu tanjira trebalo bi da čini povrće, jednu četvrtinu kvalitetan izvor proteina, poput nemasnog mesa, peradi ili ribe, dok bi preostala četvrtina trebala biti rezervisana za izvore ugljikohidrata poput krompira, riže, tjestenine ili hljeba. Posebno je naglasila značaj proteina za očuvanje mišićne mase, kao i kalcija iz hrane, prije svega mlijeka i mliječnih proizvoda, uz druge nutritivno vrijedne namirnice.
Govoreći o suplementima, upozorila je da se vitamini i minerali ne trebaju uzimati nasumično i u visokim dozama samo zato što je neka osoba na internetu ili u okruženju preporučila određeni preparat. Potreba za suplementacijom zavisi od prehrambenih navika, zdravstvenog stanja, laboratorijskih nalaza i individualnih faktora rizika. Zbog toga je važno konsultovati ljekara i odabrati odgovarajući pristup.
Posebno je upozorila na rigorozne dijete koje obećavaju brze rezultate. Takvi režimi prehrane mogu dovesti do gubitka mišićne i koštane mase, što je naročito nepovoljno u periodu kada žene već prirodno prolaze kroz promjene koje mogu utjecati na njihovu tjelesnu strukturu. Umjesto izbacivanja cijelih grupa namirnica, potrebno je birati kvalitetnije izvore hrane, planirati obroke i postepeno stvarati navike koje se mogu održati.
Jedan od vrlo praktičnih savjeta odnosio se na planiranje kupovine i obroka. Žene često vode računa da obroke pripreme za djecu i druge članove porodice, ali sebe zaborave staviti na isti spisak. Kupovina u trenutku velike gladi, bez plana i nakon napornog radnog dana, često vodi ka manje kvalitetnim izborima. Zato je preporučeno planirati obroke, pripremiti hranu za posao i ne donositi odluke o prehrani tek u trenutku kada organizam već traži najbrže rješenje.
Profesor Muftić nadovezao se na ovu temu naglašavajući da prehrana i fizička aktivnost moraju djelovati zajedno. Kosti i mišići ne mogu se posmatrati odvojeno. Kvalitetan koštani sistem zahtijeva i odgovarajuću mišićnu snagu, ravnotežu i sposobnost tijela da se kreće bez povećanog rizika od padova i povreda.
Vježbe i hodanje
Upravo zbog toga posebno je istakao značaj vježbi snage. One ne moraju podrazumijevati skupe teretane, posebnu opremu ili naporne treninge. Jednostavne vježbe koje se mogu raditi kod kuće, uz dvije male bučice, elastičnu traku ili stabilnu stolicu, mogu biti dobar početak. Kao primjer naveo je ustajanje i sjedanje sa stolice, vježbe za mišiće nogu i druge jednostavne aktivnosti koje se mogu prilagoditi sposobnostima pojedinca.
Govorio je i o potrebi redovnog hodanja, naglašavajući da fizička aktivnost ne treba biti povremeni pokušaj koji traje nekoliko dana, nego dio svakodnevnog života. Spomenuo je pola sata hodanja tri puta sedmično, uz jednostavne vježbe snage koje se mogu izvoditi kod kuće. Ipak, posebno je upozorio da se program aktivnosti mora prilagoditi stvarnom stanju i kondiciji svake osobe. Nije svako tijelo spremno za isti napor, niti je potrebno slijediti treninge koji odgovaraju nekom drugom.
To je bila još jedna važna poruka večeri: ne treba počinjati najtežim treningom, nego onim koji je primjeren vlastitim mogućnostima. Kontinuitet, pravilno dozirano opterećenje i slušanje vlastitog tijela važniji su od kratkotrajnog intenziteta.
Nakon stručnih izlaganja uslijedio je posebno zanimljiv dio programa – pitanja učesnica. I upravo se tada moglo vidjeti koliko je ovakav način razgovora potreban. Pitanja nisu ostala samo na općim preporukama, nego su se odnosila na vrlo konkretne životne situacije: hormonsku terapiju, rizike i kontraindikacije, smanjenje seksualne želje, promjene raspoloženja, probleme sa spavanjem, kretanje kod žena koje već imaju oslabljene kosti i mogućnosti da se kroz svakodnevne aktivnosti sačuva zdravlje.
Jedno od pitanja odnosilo se na hormonsku terapiju i njenu sigurnost kod žena s različitim zdravstvenim rizicima. Dr. Jusufović pojasnila je da odluka o ovoj vrsti terapije ne može biti jednaka za sve, da je potrebna detaljna anamneza i procjena mogućih kontraindikacija, uključujući prethodne kardiovaskularne događaje i druga oboljenja. Razgovaralo se i o tome da smanjenje libida može imati više uzroka, od hormonalnih promjena do psiholoških, partnerskih i socijalnih faktora, te da se i tom pitanju treba pristupiti bez predrasuda.
Posebno je bilo važno što su žene dobile priliku da o temama koje se često smatraju intimnim i neugodnim razgovaraju direktno sa stručnjacima. To je pokazalo koliko je važno stvarati prostor u kojem zdravstvena pitanja nisu tabu i u kojem žena neće osjećati da mora prešutjeti ono što je muči.
U završnom krugu panelisti su zamoljeni da svako iz svoje oblasti izdvoji jednu stvar koju bi žene trebale promijeniti ili započeti već narednog dana. Maja Jonjić Trifković pozvala je na edukaciju, izbjegavanje rigoroznih dijeta i traženje stručne pomoći kada promjene u tijelu postanu vidljive. Dr. Anel Okanović još jednom je naglasio važnost redovnih mamografskih pregleda i poručio da strah ne treba biti razlog za njihovo odgađanje.
Prof. dr. Mirsad Muftić, koji je govorio i o svom odnosu prema Zenici, izdvojio je nešto što je posebno dirnulo prisutne. Ispričao je kako je ranije Zenicu najčešće povezivao s nogometom, sportom i Edinom Džekom, ali da nakon ove večeri iz Zenice nosi i jednu novu sliku – sliku snažnih, pametnih žena koje vode računa o sebi i svom zdravlju. Istakao je da je nakon susreta s ovoliko zainteresiranih učesnica ponosan što Zenica ima takve žene.
Dr. Jusufović je za kraj ponovila da žene ne trebaju težiti vječnoj mladosti, nego zdravlju i funkcionalnosti, te da nove tegobe koje traju ne treba automatski pripisivati menopauzi. Potrebno je javiti se ljekaru i utvrditi šta se događa, jer se simptomi različitih zdravstvenih stanja mogu preklapati.
Moderatorica Minela Jašar Opardija zahvalila se stručnjacima na otvorenim, jasnim i konkretnim odgovorima, a učesnicama na izuzetnom interesovanju i brojnom odazivu.
Nakon zvaničnog dijela, druženje je nastavljeno uz zakusku i neformalni razgovor. Upravo je to bio prirodan nastavak večeri čija je osnovna ideja bila da se žene ne raziđu samo s novim informacijama, nego i s osjećajem da nisu same u promjenama kroz koje prolaze, da postoje stručnjaci kojima se mogu obratiti i da briga o zdravlju može početi jednim jednostavnim korakom – pitanjem, pregledom ili odlukom da se vlastite potrebe više ne stavljaju na posljednje mjesto.
Rezime
Drugo izdanje „Večeri za tebe“ u Zenici tako je ispunilo mnogo širu svrhu od organiziranja stručne panel-diskusije. Nekoliko stotina žena dobilo je priliku da u jednom prostoru razgovara o temama koje ih se neposredno tiču, čuje iskustva i savjete različitih stručnjaka i podsjeti se da je prevencija najbolji oblik brige o zdravlju.
Možda je upravo zato najvažnija poruka ove večeri ostala jednostavna i razumljiva svakoj prisutnoj ženi: ne moramo svaku promjenu prešutjeti i podnijeti same. Ne moramo čekati da se pojavi ozbiljan problem da bismo se obratile ljekaru. I ne moramo uvijek biti na raspolaganju svima, a sebi tek onda kada ostane vremena.
Jer vrijeme za sebe nije izgubljeno vrijeme. To je vrijeme uloženo u zdravlje, sigurnost i kvalitet života.
„Veče za tebe“ još jednom je pokazalo koliko je važno otvoriti prostor za razgovor, znanje i brigu o sebi. A možda je najveći uspjeh ove večeri upravo to što su mnoge žene iz Hotela Dubrovnik otišle s mišlju da već od sutra nešto mogu učiniti za sebe.
