Podaci sa mjernih stanica za polen Tešanj, Zenica i Visoko za period: ponedjeljak, 04. maj 2026. godine – nedjelja, 10. maj 2026. godine
Dominira polen hrasta i četinara, a polen trava u usponu
Polen drveća, posebno hrasta i četinara, dostigao je vrhunac tokom suhih, toplih dana u prvom dijelu protekle sedmice. Snažne količine polena hrasta, smrče i bora, nošene toplim zrakom, konačno su se proširile na cijelom području kantona. U drugom dijelu sedmice kišne oborine u četvrtak značajno su snizile koncentracije polena u zraku na nivo niskih do blago umjerenih kaoncentracija.
U danima pred nama sve će biti manje polena drveća, a postepeno će rasti koncentracija polena trava. Na sjevernom dijelu kantona koje pokriva mjerna stanica za polen u Tešnju, ujedno to je i područje sa najnižom nadmorskom visinom, polen trava polahko postaje dominantan polen u zraku.
Tokom cijele sedmice polen trava prisutan je uglavnom u visokim koncentracijama uz napomenu da se simptomi alergije na polen javljaju već kod koncentracije od 6 pz/m3 vazduha, a da se od 21 pz/m3 vazduha smatraju visokim koncentracijama. Največa koncentracija polena trava evidentirana je u subotu 9.05. od 51 pz/m3 vazduha.
Trave predstavljaju veliku skupinu zeljastih biljaka, različitih vrsta i sa razvučenim periodom cvatnje, zbog čega će njihov veoma alergeni polen biti prisutan kroz duži vremenski period.
Pored polena trava u prvom dijelu sedmice u visokim koncentracijama prisutan je polen četinara (bor i smrča), polen hrasta i čempresa dok je u umjerenim koncentracijama evidentiran dud, bukva i djelomično breza, da bi zahvaljujući kišnim oborinama u drugom dijelu sedmice polen ovih drvenastih formi se snizio na nivo niskih koncentracija.
Polenski spektar na području Tešnja čine i polen koprive, kiselica, platana, bokvice, oraha, jasena, graba u niskim koncentracijama te u tragovima polen javora, divljeg kestena i johe.
Na području Zenice dominirao je polen hrasta, čempresa, smrče i bora čija stabla i grmove nalazimo u velikom broju u gradskim parkovima, drvoredima i uz gradske saobračajnice. Polen ovih drvenastih i grmolikih formi bio je prisutan u visokim i umjerenim koncentracijama. Hrast je doživio svoj maksimum u cvatnji, dok četinari ulaze u vrhunac cvatnje. Uočava se da je sve više prisutan opasni polen trava, čija je cvatnja u usponu i u narednim danima ovisno o vremenskim prilikama očekivat je povećane koncentracije.
Uz iznimku područja sa nižom nadmorskom visinom gdje polen hrasta već opada, sezonske vršne koncentracije vjerojatno su dosegnute na mnogim mjestima, što potencijalno može uzrokovati snažne unakrsne reakcije kod osoba alergičnih na polen breze. Koncentracije polena bukve i platana i dalje su niske do blago umjerene sa tendencijom daljeg snižavanja.
Isto se odnosi i na polen breze, na užim gradskim područjima stabla breze su završila sa cvatnjom, trenutno prisutni polen porijeklom je od stabala sa visočijih područje gdje cvatnja malo kasni.
Bogatstvu polenskog spektra u Zenici doprinosi još i polen duda u niskim do blago umjerenim koncentracijama zatim polen jasena (F. ornus), te polen oraha, bokvice, koprive u niskim koncentracijama te u tragovima polen javora, divljeg kestena, graba, kiselica, vrbe i lipe.
Bezopasni polen četinara – posebno bora i smrče – također se skupljala u velikim količinama tokom svih suhih dana. Polen platana bio je još uvijek prisutan samo u sredinama s velikim brojem stabala platana. Polen ostalih drvenastih formi dolazila je od, duda, divljeg kestena, oraha, vrba i čempresa.
Sasvim očekivano, a imajući u vidu veću nadmorsku visinu, raznolikost flore, drugačiji podaci nam dolaze sa područja koje pokriva mjerna stanica u Visokom.
U visokim koncentracijama prisutan je polen četinara i hrasta i to sa maksimumom na dan utorak 5.05. od 438 pz/m3 vazduha polen četinara i 373 pz/m3 polen hrasta.
Polen breze još uvijek značajno doprinosi onečišćenju ambijetalnog zraka i to u umjerenim koncentracijama, a samo je kiša pomogla da se u drugom dijelu sedmice snize koncentracije.
Na osnovu analize uzoraka sa mjerne stanice za polen u Visokom, a i prema našim fenoloških opažanjima počela je cvatnja trava. Polen trava evidentiran je za sada u niskim do blago umjerenim koncentracijama.
Od ostalih polenskih čestica prisutan je polen javora, divljeg kestena, graba, duda, jasena, oraha, bokvice, platana, kiselice i koprive.
Šta nas očekuje u narednim danima
Ovisno o vremenskim prilikama, polen trava (Poaceae) će biti znatno prisutnija u zraku tokom sljedećih nekoliko dana.
Lokalno, količina polena trava već može biti visoka; stoga se savjetuje oprez prilikom posjeta prirodnim, nepokošenim livadama. Veće sastojine trava koje rano cvjetaju jedine su iznimke.
Hrast (Quercus) nastavlja ispuštati polen, koji se može naći u umjerenim do visokim koncentracijama, posebno na visočijim (planinskim) područjima gdje kasni cvatnja.
Osim hrasta, bor (Pinus) i smreka (Picea) bit će odgovorni za najveću količinu polena u zraku u nadolazećim danima. Ponekad velika količina polena četinara može dovesti do jasno vidljivih žućkastih naslaga na glatkim površinama. Nakon kiše, polen četinara se može zapaziti po rubovima lokvi. Alergijski bezopasan polen četinara može, zbog svoje količine i veličine čestica, ponekad izazvati osjećaj stranog tijela u oku.
Breza (Betula) će u nadolazećim danima konačno prestati biti značajan okidač alergija. Na nižim područjima vazduh je već gotovo potpuno bez polena breze. Izloženost polenu breze moguća je na najvišim nadmorskim visinama.
Blagi ponovni porast polena mogao bi se dogoditi samo na jugoistočnim područjima kantona s odgovarajućim strujanjem zraka usmjerenim sa planinskih područja ka nizinama. To bi rezultiralo umjerenom količinom polena.
Slaba količina polena po suhom i toplom vremenu moguća je od zeljastih korovskih biljaka kiselica (Rumex) i trputac-bokvica (Plantago), posebno u toplijim nizinskim dijelovima kantona.
Značajna količina polena koprive (Urticaceae) ne očekuje se do juna. Ipak, blage količine polena koprive su već tu, što može dovesti do niskih koncentracija polena dok polen čempresa (Cupressaceae) doživljava posljednji porast u nekim područjima.
Kasim Velić, dipl.ing.polj.
