Na području Bosne i Hercegovine potvrđeno je prisustvo virusa miksome kod evropskog zeca (Lepus europaeus), nakon što je u Laboratoriji za patologiju i TSE Javne ustanove Veterinarski institut Republike Srpske „Dr Vaso Butozan“ u Banjoj Luci obavljena obdukcija šest uginulih zečeva pronađenih na području Orašja i općine Šamac.
Prisustvo virusa potvrđeno je molekularnim, odnosno PCR ispitivanjem. Informacija je uslijedila nakon upozorenja korisnicima lovišta, lovočuvarima i lovcima da pojačaju oprez i prijavljuju sumnjive slučajeve.
Miksomatoza je virusna zarazna bolest koju uzrokuje virus miksome (Myxoma virus), pripadnik porodice Poxviridae. Bolest je posebno značajna kod kunića i pojedinih vrsta zečeva, a kod osjetljivih životinja može imati veoma težak tok i završiti uginućem.
Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH) miksomatozu svrstava među bolesti od značaja za zdravlje lagomorfa, odnosno životinja iz grupe u koju spadaju kunići, zečevi i srodne vrste, napominju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Važno je naglasiti da se miksomatoza ne smatra zoonozom. Virus miksome ne inficira ljude i prema podacima WOAH-a ne predstavlja rizik za javno zdravlje. Aktuelna pojava u populaciji divljih zečeva zato prije svega predstavlja problem zdravlja i očuvanja populacije divljači, kao i pitanje biosigurnosti u lovištima.
Kako se miksomatoza širi i kako prepoznati bolest
Virus se najčešće prenosi putem krvopija, posebno buha i komaraca, koji ga mogu prenijeti sa zaražene na osjetljivu životinju. Prijenos je moguć i neposrednim kontaktom između životinja, ali i posredno, preko kontaminirane opreme i drugih predmeta.
Zbog toga obuća, odjeća, vozila i oprema koja dolazi u kontakt sa zaraženim životinjama mogu imati ulogu u mehaničkom širenju infekcije.
Klinička slika može biti različita, ali su među karakterističnim znacima oticanje očnih kapaka i područja glave, promjene i čvorići na koži, oticanje genitalnog područja, iscjedak iz očiju, apatija i izražena slabost. Kod težih oblika mogu se razviti respiratorni problemi i sekundarne bakterijske infekcije, a uginuće može nastupiti uslijed teškog sistemskog oboljenja i upale pluća.
Posebnu pažnju treba obratiti na iznenadna uginuća više zečeva na istom području. Pojava većeg broja bolesnih ili uginulih životinja ne mora sama po sebi potvrđivati miksomatozu, jer kod divljih životinja postoje i druge zarazne bolesti sa sličnim znacima. Zbog toga je laboratorijska dijagnostika ključna za potvrđivanje uzročnika.
Za korisnike lovišta najvažnije je da bolesne ili uginule zečeve ne dodiruju golim rukama i da svaki sumnjivi nalaz prijave nadležnom veterinaru, veterinarskom inspektoru i korisniku lovišta.
Uginule životinje ne treba premještati iz jednog područja u drugo, a nakon kontakta sa potencijalno kontaminiranim materijalom potrebno je temeljito očistiti i dezinfikovati obuću, opremu i vozilo. Takve mjere smanjuju mogućnost mehaničkog prenošenja virusa.
Poseban razlog za oprez predstavlja činjenica da se u Evropi posljednjih godina bilježi i pojava hare-adaptiranog rekombinantnog virusa miksome (ha-MYXV), koji je povezan s teškim oboljenjem evropskog zeca.
Naučni radovi objavljeni tokom 2025. i 2026. godine dokumentovali su njegovo širenje iz područja Iberijskog poluotoka prema centralnoj Evropi, uključujući Austriju, Češku i Slovačku. Međutim, za aktuelni nalaz u Bosni i Hercegovini javno dostupne informacije koje smo provjerili ne sadrže sekvenciranje kojim bi se utvrdilo da li je riječ upravo o toj varijanti.
Šta trebaju učiniti lovci, korisnici lovišta i građani
U slučaju pronalaska bolesnog ili uginulog zeca najvažnije je ne pokušavati samostalno utvrđivati uzrok uginuća. Životinju ne treba dirati bez zaštitnih rukavica, a nalaz treba što prije prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi.
Korisno je evidentirati lokaciju, broj pronađenih životinja i uočene promjene u njihovom zdravstvenom stanju, jer takvi podaci mogu pomoći u epidemiološkom praćenju bolesti i procjeni njenog širenja.
Lovci i drugi korisnici lovišta trebaju posebnu pažnju posvetiti biosigurnosti. Čišćenje i dezinfekcija obuće, odjeće, opreme i vozila nakon kretanja kroz područja u kojima su pronađene bolesne ili uginule životinje predstavljaju važne preventivne mjere.
Također, ne preporučuje se premještanje živih zečeva iz zahvaćenih područja niti unošenje životinja iz područja u kojima je bolest potvrđena. U lovištima sa potvrđenom bolešću ili izraženim povećanjem broja uginuća potrebno je postupati prema procjeni i uputama nadležnih veterinarskih službi, uključujući mogućnost privremenog smanjenja ili obustave lova na zeca.
Građani koji u prirodi pronađu uginulog zeca također ne bi trebali dodirivati životinju niti je premještati. Najkorisnije je zapamtiti ili fotografisati lokaciju sa sigurne udaljenosti i nalaz prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi ili korisniku lovišta.
Na taj način građani mogu pomoći u ranom otkrivanju mogućeg širenja bolesti bez nepotrebnog kontakta sa potencijalno zaraženim materijalom.
Za razliku od bolesti koje predstavljaju zoonotski rizik, kod miksomatoze nema razloga za strah od zaraze ljudi. Ipak, činjenica da bolest nije opasna za čovjeka ne znači da je treba zanemariti.
Miksomatoza može imati ozbiljne posljedice za populacije divljih lagomorfa, a pravovremeno prijavljivanje i laboratorijska potvrda slučajeva omogućavaju veterinarskim i drugim nadležnim službama bolje praćenje epidemiološke situacije i pravovremeno poduzimanje mjera.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica podsjeća da je odgovorno postupanje prema bolesnim i uginulim životinjama dio šireg koncepta „Jedno zdravlje“, u kojem su zdravlje ljudi, životinja i okoliša međusobno povezani.
U aktuelnoj situaciji najvažnije je ne širiti nepotvrđene informacije, ne dirati uginule životinje i svaki sumnjivi nalaz blagovremeno prijaviti nadležnim veterinarskim službama.
INZ