Zastupnici Skupštine Zeničko – dobojskog kantona su, nakon što su je to učinila i Vlada, krajem juna jednoglasno prihvatili i usvojili Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Javne ustanove Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), kojim je uz Zavod za javno zdravstvo i Veterinarski, uokviru Instituta omogućeno uspostavljanje i Zavoda za zaštitu bilja.

Pred savremenu poljoprivrednu proizvodnju i tehnologiju postavlja se imperativni zadatak, a to je proizvesti što je moguće više poljoprivrednih prozvoda namijenjenih ishrani ljudi čiji se broj dnevno povećava. Kada se ima u vidu da samo jedna trećina stanovnika ove planete ima normalnu ishranu, da druga trećina živi u uslovima pothranjenosti i treća trećina permanetno gladuje, onda se vidi kako je veoma složen i odgovoran zadatak proizvodnje dovoljnih i kvalitetnih količina poljoprivrednih proizvoda za potrebe sadašnjeg broja ljudi na zemlji.

U okviru fitotehničkih i drugih mjera koje se primjenjuju u cilju intenziviranja biljne proizvodnje, mjere zaštite zdravlja bilja imaju poseban značaj i čine integrativni dio svake iole savremenije tehnologije. Prije svega to je zbog toga što su kulturne biljke permanentno izložene napadu preko 10.000 vrsta štetnih insekata, 18.000 vrsta korovskih biljaka koje umanjuju prinos, 1.500 vrsta patogenih gljiva, 1.500 vrsta štetnih nematoda, te oko 200 vrsta fitopatogenih bakterija, virusa, mikoplazmi, fanerogamnih cvjetnica, kao i djelovanju raznih abiotskih faktora.

Usljed njihovog djelovanja prinosi gajenih biljaka se svake godine smanjuju i do trideset posto, a kada se ovome dodaju gubici u skladištima koji iznose 5-10 posto, onda se može shvatiti koliki ekonomski značaj imaju razni patogeni i štetni organizmi.

Zaštita zdravlja bilja obuhvata različite mjere borbe protiv raznih patogena, štetnih organizama, korova, a sve sa ciljem da se:
• Smanje gubici u prinosu kulturnih biljaka,
• Spriječi pogoršanje kvaliteta plodova,
• Odstrane uzroci koji ograničavaju promet poljoprivrednih proizvoda (rezidue pesticida, teških metala i drugih štetnih i nedozvoljnih materija u i na biljkama koje se koriste za ishranu ljudi i životinja)
• Poboljša kvalitet plodova i
• Omogući čuvanje plodova u skladištima

Sve pobrojane mjere treba da rezultiraju:
Zdrava biljka → zdrav i siguran proizvod u ishrani ljudi i životinja → zdrav čovjek

Putem definiranja standarda primarne poljoprivredne proizvodnje kao što je (Global GAP) te kroz brojne kontrole i analize poljoprivrednih proizvoda, sve se veća pažnja poklanja sigurnosti proizvoda, posebno svježeg voća i povrća, ali i sami potrošači imaju sve veće razumijevanje i svijest o utjecaju poljoprivredne prakse na okoliš i na zdravlje ljudi.

Prema tome naš imperativ u periodu koji je pred nama bit će potpuna primjena dobre poljoprivredne prakse (DPP) i integralne zaštite biljaka pri čemu:

– Dobra poljoprivredna praksa i integralna zaštita biljaka traži od nas obavljanje poljoprivredne proizvodnje na način koji omogućava dobro upravljanje poljoprivrednim zemljištem i reprodukcionim materijalom, uz uvažavanje prirodnih osobina poljoprivrednog prostora, primijenimo optimalnu kombinaciju agrotehničkih mjera sa ciljem očuvanja prirodne plodnosti poljoprivrednog zemljišta i spriječimo zagađenje okoliša, smanjimo pretjeranu upotrebu mineralnih đubriva i fitofarmaceutskih sredstava (FFS), te proizvedemo biljke ili biljne proizvode koje sadrže najnižu moguću količinu ostataka FFS i drugih rezidua.

U svemu tome integralna zaštita biljaka treba da predloži najoptimalniju kombinaciju bioloških, biotehnoloških, hemijskih, agrotehničkih mjera ili mjera uzgoja biljaka, pri čemu se upotreba hemijskih sredstava za zaštitu biljaka ograničava na najnužniju količinu dozvoljenih FFS, koja su potrebna za zadržavanje populacije štetnih organizama ispod granice koja prouzrokuje privredno neprihvatljivu štetu ili gubitak (prag štetnosti).

Djelatnost zavoda iz oblasti zaštite zdravlja bilja:
• Identifikacija rezidua pesticida, teških metala i drugih nedozvoljenih štetnih materija u i na biljkama koje se koriste u ishrani ljudi i životinja,
• U suradnji sa javnim zdravstvom praćenje koncentracije alergena u okolišu i davanje preporuka
• Dijagnosticiranje štetnih organizama i pružanje stručne pomoći poljoprivrednim proizvođačima
• Provođenje istraživačkih i razvojnih aktivnosti u oblasti zaštite bilja
• Dekorovizacija javnih i ostalih površina posebno sa aspekta alergogenih biljaka (Integralna zaštita od korova), zaštita od štetnih insekata putem održive upotrebe pesticida, (Integralno upravljanje štetočinama-IPM)