Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica organizovao je danas stručni okrugli sto „Alarmi u razvoju djeteta – od porodilišta do pravovremene podrške“, posvećen ranom prepoznavanju razvojnih odstupanja, dostupnosti stručne pomoći i unapređenju međusektorske saradnje u podršci djeci i njihovim porodicama.
Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, uz učešće predstavnika zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sektora, stručnjaka iz oblasti ranog razvoja i drugih relevantnih institucija. Cilj okupljanja bio je sagledati postojeće kapacitete, iskustva iz prakse i mogućnosti uspostavljanja jasnijeg puta od prvog prepoznavanja razvojnih odstupanja do stručne procjene i odgovarajućeg tretmana.
Rani razvoj djeteta zahtijeva zajedničku odgovornost
Prim. dr. Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, govorio je o razvoju djeteta od rođenja do šeste godine života, naglašavajući značaj ovog perioda za razvoj mozga, neuronskih veza i budućih kognitivnih i drugih sposobnosti djeteta.
Kako je istakao, do šeste godine mozak djeteta dostiže približno 90 posto veličine mozga odrasle osobe, zbog čega su iskustva u porodici, predškolskim ustanovama i svakodnevnom okruženju od izuzetne važnosti. Razgovor s djetetom, čitanje, igra i kvalitetna interakcija predstavljaju značajne faktore njegovog razvoja.
Posebno je ukazao na izazove savremenog digitalnog okruženja i sve izraženiju upotrebu mobilnih telefona i drugih ekrana u najranijem uzrastu. Naglasio je potrebu za odgovornim roditeljskim pristupom, kontrolom sadržaja i vremena provedenog pred ekranima, kao i stvaranjem uslova za međusobnu komunikaciju, igru i socijalizaciju djece.
Čerkez je istakao da rani razvoj i rana intervencija ne mogu biti isključivo odgovornost zdravstvenog sektora, već zahtijevaju povezivanje zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, predškolskih ustanova i porodice. Odgovorno roditeljstvo i snažnije veze između institucija i roditelja predstavljaju važan dio zajedničkog odgovora na izazove razvoja djece.
Pravovremena intervencija ključna za razvojne mogućnosti djece
Nedim Patković, mr. logopedije, prvi čovjek Centra Sensory, govorio je o ranom prepoznavanju razvojnih odstupanja, iskustvima u radu s roditeljima i predškolskim ustanovama te značaju pravovremenog uključivanja djece u stručne tretmane.
Istakao je da su u sistemu već razvijeni određeni centri i kapaciteti za ranu intervenciju, ali da je potrebno dodatno unaprijediti njihovo povezivanje i osigurati da djeca što ranije dođu do odgovarajuće podrške. Posebno je naglasio značaj prve tri godine života, koje predstavljaju izuzetno važno razdoblje za razvoj i efikasnost tretmana.
U svakodnevnoj praksi, kako je naveo, uočavaju se različite prepreke koje otežavaju pravovremeni dolazak djece do terapeuta. Roditelji se suočavaju s vremenskim i organizacijskim ograničenjima, a često izostaje i adekvatna podrška šire porodice, zbog čega se dragocjeno vrijeme za intervenciju gubi.
Među teškoćama koje se sve češće prepoznaju izdvajaju se govorno-jezička odstupanja, bilo kao primarne teškoće ili kao posljedica drugih razvojnih i zdravstvenih stanja. Patković je upozorio na sve veći broj djece koja ne progovaraju u očekivanom vremenu te naglasio da rano uključivanje u logopedske, edukacijsko-rehabilitacijske i psihološke tretmane može značajno unaprijediti razvojne ishode.
Pozivajući se na iskustva i istraživanja iz svijeta, istakao je da pravovremeni tretman, zahvaljujući neuroplastičnosti mozga u ranom uzrastu, omogućava djeci veće razvojne pomake i bolje mogućnosti dostizanja razvojnih potencijala.
Od prepoznavanja razvojnih odstupanja do dostupne stručne pomoći
Rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, dr. Elma Kuduzović, istakla je da je prepoznavanje razvojnih odstupanja samo prvi korak u procesu podrške djetetu. Jednako je važno da roditelji znaju kome se mogu obratiti, da stručne usluge budu dostupne u lokalnim zajednicama i da vrijeme od prvog prepoznavanja potrebe do procjene i tretmana bude što kraće.
Kuduzović je naglasila da je upravo zbog ovih pitanja INZ okupio predstavnike zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sektora, s ciljem sagledavanja postojećih kapaciteta, unapređenja komunikacije između ustanova i uspostavljanja jasnijeg puta upućivanja djece na stručnu podršku.
„Nije samo važno da sistem prepozna da je djetetu potrebna pomoć, nego da mu tu pomoć i osigura na vrijeme“, poručila je Kuduzović, naglašavajući da je u ranom razvoju djeteta vrijeme prilika koju ne smijemo propustiti.
U okviru stručnog dijela okruglog stola održana su izlaganja posvećena različitim aspektima ranog razvoja i podrške djeci.
Prim. dr. Goran Čerkez govorio je o temi „Razvoj djeteta od 0 do 6 godina“, prof. dr. Nino Hasanica o „Razvoju djeteta kao javnozdravstvenom prioritetu“, dok je Selvedin Kurtalić, dipl. edukator-rehabilitator, predstavio „Izazove i mogućnosti podrške djeci u obrazovnom okruženju“.
Nedim Patković, mr. logopedije, i Dženana Čolaković, dipl. defektolog, izlagali su o „Ranom prepoznavanju razvojnih odstupanja – iskustvima u radu s roditeljima i predškolskim ustanovama“, a prof. dr. sc. Silva Banović s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Tuzli predstavila je akademski aspekt ove važne teme.
Ova stručna izlaganja otvorila su prostor za razmjenu iskustava i diskusiju o unapređenju ranog prepoznavanja razvojnih odstupanja, dostupnosti stručne podrške i povezivanju relevantnih institucija i stručnjaka u interesu pravovremene pomoći djeci i njihovim porodicama.
Dva diskusijska bloka
Prvi je bio posvećen putu djeteta od porodilišta do stručne procjene i tretmana, ulozi porodilišta, pedijatara, patronažnih službi i drugih stručnjaka, postojećim načinima upućivanja te preprekama u praksi.
Drugi diskusijski blok fokusiran je na povezivanje postojećih resursa za rani rast i razvoj djece u Zeničko-dobojskom kantonu, dostupne usluge u javnom, privatnom i nevladinom sektoru, mapiranje stručnih kapaciteta i unapređenje međusektorske saradnje.
Zaključci i preporuke skupa usmjereni su prema definiranju zajedničkog puta upućivanja djece i narednih koraka za institucionalno povezivanje, kako bi pravovremena procjena i stručna podrška bile dostupnije djeci i njihovim porodicama.
Okrugli sto „Alarmi u razvoju djeteta – od porodilišta do pravovremene podrške“ još jednom je potvrdio značaj zajedničkog djelovanja institucija i stručnjaka u zaštiti zdravlja, unapređenju razvoja i stvaranju boljih uslova za odrastanje djece.
Pravovremeno prepoznavanje, dostupna stručna podrška i koordinirano djelovanje svih relevantnih sektora predstavljaju temelje odgovornog pristupa ranom razvoju djece i ulaganja u zdraviju budućnost društva.
INZ
